Dramatični događaji u svijetu posljednjih nekoliko godina uzdrmali su sigurnost i stabilnost te uzrokovali nesagledive posljedice što je dovelo do toga da je danas, više nego ikad prije, brza prilagodba novonastalim okolnostima i mogućnost predviđanja eventualnih budućih događaja, glavna vrijednost kompanije.
Oporavak poslovanja nakon smanjenih aktivnosti uzrokovanih pandemijom Covida-19 te onih koje je prouzročila rusko-ukrajinska kriza počeo se nazirati u poslovnim rezultatima krajem 2022. Uz postojeća poskupljenja energenata i sirovina, u 2023. ušli smo s prilagodbom domaće ekonomije na euro na što treba dodati i faktor inflacije koji će se prema prognozama nastaviti i u 2024. Međutim, prema najavi Europske komisije očekuje se da će i ove i iduće godine Hrvatska biti u skupini zemalja s najvećim stopama rasta BDP-a u EU.
Za razliku od drugih, energetski sektor svoju budućnost može sagledati dosta jasno. Europski Zeleni plan koji ima za cilj klimatski neutralnu Europu do 2050. pokrenuo je niz ulaganja i projekata na europskoj razini. Posljedično, postavljeni ciljevi u budućnosti donose nova radna mjesta u obnovljivim izvorima energije, energetski učinkovitim zgradama i procesima. U skladu s Europskim zelenim planom i postavljenim ciljevima i hrvatski strateški cilj opisan u Nacionalnoj razvojnoj strategiji je zelena i digitalna tranzicija.
Zahvaljujući NPOO-u očekuju se snažnije investicijske aktivnosti HEP-a i HOPS-a kroz ulaganja u energetsku infrastrukturu, uz najveći naglasak na realizaciji projekata izgradnje dalekovoda i infrastrukture prijenosa električne energije. Za adekvatne efekte predviđene NPOO-om iznimno je važna uloga i odgovornost javnih investitora u pripremi i uspješnoj realizaciji predviđenih projekata.
Nužnost ulaganja u taj sektor nameću i nove geopolitičke okolnosti koje usmjeravaju aktivnosti u energetskom sektoru prema samodostatnosti. Jedna je to od izravnih posljedica ruske agresije na Ukrajinu koja je Europi otvorila oči i kao cilj postavila energetsku neovisnost koju je potrebno što prije ostvariti.
Potreba većih kapaciteta prijenosa električne energije, starost dijelova infrastrukture te važne aktivnosti u energetskom sektoru na tržištima diljem Europe prilika su za sve poslovne subjekte u segmentu poslovanja u kojem Dalekovod drži čvrstu tržišnu poziciju. Bogato međunarodno iskustvo, posebice u skandinavskim zemljama najbolja je pozivnica i domaćim investitorima. Na europskoj razini, pak, Njemačka, Norveška, Švedska, Finska uz ostale, u petnaestak idućih godina intenzivno planiraju realizaciju projekata energetske infrastrukture vrijednih više desetaka milijardi eura.
Prema Europskoj energetskoj agenciji, potrebno je modernizirati oko 34.000 kilometara dalekovoda u Europi kako bi se osigurala učinkovita distribucija električne energije i smanjili njezini gubici. Energetsku infrastrukturu u stopu prati i izgradnja ostale infrastrukture stoga se očekuju značajne investicije u modernizaciju i povećanje kapaciteta prometa, posebice željeznica. U kontekstu novih geopolitičkih okolnosti to će osigurati određenu razinu neovisnosti ili barem alternativnih rješenja u opskrbi energentima.
Turbulentno i izazovno razdoblje svakako je pred nama. Posljednjih nekoliko intenzivnih godina poslovanja u izmijenjenim i ekstremnim okolnostima donijele su pozitivne pomake u promišljanju, procjeni rizika i predviđanju budućih scenarija što će biti ključ uspjeha svakog poslovnog subjekta.
