Sa zadovoljstvom možemo reći da smo u konačnici, u 2022. ostvarili sve strateške ciljeve. Ključna je to poruka predsjednika Uprave Dalekovoda Tomislava Rosandića u osvrtu na 2022., u kojoj je Dalekovod okončao PSN iz 2014., a provedenom dokapitalizacijom dobio je novog većinskog vlasnika s više od 75% udjela.

Naime, Rosandić ističe da je iza Dalekovoda vrlo dinamična godina koja je donijela brojne pozitivne pomake i osigurala dugoročnu održivost poslovanja s potencijalom rasta u narednom razdoblju, u kojem se očekuje značajan investicijski ciklus i u domaću energetsku, te željezničku i cestovnu infrastrukturu gdje Dalekovod, kaže, vidi svoju značajnu ulogu.

Usto, za najavljene projekte u energetskoj i prometnoj infrastrukturi poručuje da su jedinstvena prilika hrvatskoj ekonomiji da se razviju novi nacionalni šampioni u djelatnostima koje su vezane uz realizaciju tih projekata, te dodaje: “Iz te pozicije dugoročno gradimo perspektivu i konkurentnost hrvatskog gospodarstva na svim međunarodnim tržištima”. Rosandić objašnjava i zašto je pritom važna odgovornost infrastrukturnih investitora.

Kako su navedeni procesi utjecali na redovno poslovanje?
Iza nas je tri godine iznimno zahtjevnog, ali uspješnog procesa operativnog i financijskog restrukturiranja Dalekovod Grupe, što je rezultiralo i formalnim okončanjem predstečajne nagodbe 9 godina ranije od predviđenog roka.

Dokapitalizacija u iznosu od 410 milijuna kuna, kao posljednji i najvažniji korak u procesu financijskog restrukturiranja, provedena je početkom godine i to u cijelosti uplatom domaćeg kapitala. U tom je procesu, kroz društvo Napredna energetska rješenja, sudjelovao i KONČAR koji je danas jedan od značajnijih dioničara, zbog čega se efekti financijskog poslovanja i položaja Dalekovod Grupe konsolidiraju u financijske izvještaje Grupe KONČAR.

Vjerujem da u sinergiji s KONČAROM u narednom razdoblju možemo postići još bolje rezultate na domaćem i inozemnom tržištu što može imati pozitivne učinke na ukupnu ekonomiju Republike Hrvatske. Smatramo naročito važnim u današnjim uvjetima energetske krize da je tako značajan resurs, a time i potencijal, kao što je Dalekovod ostao u rukama domaćeg kapitala, budući da smo jedan od najznačajnijih izvođača radova na projektima elektroenergetske infrastrukture.

Danas smo jedna od najsnažnije kapitaliziranih kompanija u sektoru i iz te pozicije možemo s puno više pouzdanja nastupati na čitavom tržištu.

S kojom poslovnom i financijskom slikom kompanija ulazi u 2023.? Jesu li ostvarene pretpostavke za novu razvojnu fazu u kojoj će zamašnjak rasta podjednako generirati energetski i infrastrukturni projekti?
Dalekovod je danas stabilna kompanija koja 75% svojih prihoda ostvaruje na inozemnim tržištima. Taj trend poslovanja nastavljamo aktivno radeći na jačanju i rastu poslovanja i na domaćem tržištu. Djelujemo u dvije vrlo potentne tržišne niše – izgradnja dalekovoda i trafostanica te elektrifikacija željezničkih pruga i opremanje cestovne infrastrukture, koje upravo doživljavaju značajnu ekspanziju koja će trajati sljedećih više od 10 godina.

Među malim smo brojem kompanija koje imaju znanje, iskustvo, reference i potencijal raditi na najzahtjevnijim projektima bilo gdje u svijetu. Pred nama je značajan investicijski ciklus i u domaću energetsku, te željezničku i cestovnu infrastrukturu gdje vidimo svoju značajnu ulogu i želimo biti aktivan subjekt.

Poseban fokus uz ugovaranje novih poslova usmjerit ćemo povećanju profitabilnosti poslovanja, optimizaciji i unaprjeđenju produktivnosti.

Što se trenutno može iznijeti oko poslovnih rezultata i uvjeta koji su u 2022. dominantno utjecali na poslovanje tvrtke?
U prva tri kvartala EBITDA Grupe iznosi 5,1 milijuna kuna, a najveći utjecaj takvom ostvarenju su okolnosti vezane uz smanjenu tendersku aktivnosti ključnih kupaca zbog pandemije COVID-19 i izazovi vezani uz rusku-ukrajinsku krizu u kontekstu snažnog rasta cijena materijala i sirovina, energenata te posljedično svih ostalih troškova.

Oporavak poslovanja primjetan je u 3. kvartalu 2022. godine u kojem je realizirano 264 milijuna kuna prihoda uz pozitivnu neto dobit u iznosu 3,6 milijuna kuna. Očekujemo nastavak pozitivnog trenda u prvome redu kroz naplate povećanih troškova poslovanja, te snažnu tendersku aktivnost u energetskoj i prometnoj infrastrukturi prije svega kroz provedbu projekata NPOO-a, kao i kroz snažnu investicijsku aktivnost u vidu realizacije projekata zelene i digitalne tranzicije na tržištima gdje Dalekovod Grupa tradicionalno posluje i ima snažnu prisutnost.

Koja je zapravo vaša formula po kojoj i u otežanim uvjetima u ovoj godini zbog enormnog rasta cijena materijala i sirovina, energenata te svih ostalih troškova koji su posljedica pandemijske krize i rata u Ukrajini, Dalekovod u ugovorenim rokovima uspješno realizirao velike projekte poput projekta Cirkovce – Pince 2x400kV u Sloveniji, ali i ugovora u Švedskoj i Norveškoj?
Navedeno je rezultat stručnosti, znanja i iskustva svih zaposlenika Dalekovoda te kvalitetnog planiranja poslovnih aktivnosti i u ovim turbulentnim okolnostima na koje, kao kompanije, ne možemo utjecati niti ih predvidjeti.

Grupa Dalekovod danas ima gotovo 1100 zaposlenika koji rade diljem Europe na brojnim zahtjevnim projektima. Jedan takav bio je i izgradnja novog dvostrukog 400kV dalekovoda Cirkovce – Pince dugog 80 kilometara koji je pušten u pogon 2. prosinca, vrijednosti gotovo 450 milijuna kuna. Izgradnjom tog dalekovoda kojeg prate impozantni parametri, sa svojim internim resursima i angažmanom, uspješno smo realizirali još jedan projekt iznimnog značaja.

U različitim fazama radova u projekt je bilo uključeno više od 350 montera. Ubrzo kreće rad na još jednom značajnom projektu u Sloveniji, a radi se o izgradnji dvostrukog 110 kV dalekovoda Divača – Pivka vrijednog cca 26 milijuna eura.

Očekujete li u planovima koji se kroje za srednje razdoblje upravo bitno jačanje pozicije Dalekovoda na domaćem tržištu, te u kojim se sektorima i projektima domaćih kompanija otvaraju nove poslovne mogućnosti za Dalekovod? Koji su projekti HEP-a osobito na radaru?
Tijekom proteklih godina Dalekovod je svega 25% prihoda ostvarivao na domaćem tržištu, što bi moglo i trebalo biti značajno više, a to ovisi prvenstveno o investicijskoj aktivnosti domaćih investitora.

Upravo od HEP-a i HOPS-a očekujemo snažniju investicijsku aktivnost kroz ulaganja u energetsku infrastrukturu s obzirom na funkcionalne potrebe, zahtjeve za kapacitetima prijenosa električne energije, starost određenih segmenata infrastrukture, potrebe prilagodbe u okviru zelene i digitalne tranzicije, ali i nove geopolitičke okolnosti koje usmjeravaju aktivnosti u energetskom sektoru prema samodostatnosti.

Dalekovod je potvrdio svoju kvalitetu, stručnost i iskustvo na tržištima zemalja koje su na najvišoj razvojnoj razini, što može i treba biti više nego dovoljan argument domaćim investitorima za povjerenje u realizaciji projekata u energetici i prometnoj infrastrukturi. Smatram da su najavljeni projekti u energetskoj i prometnoj infrastrukturi jedinstvena prilika hrvatskoj ekonomiji da se razviju novi nacionalni šampioni u djelatnostima koje su vezane uz realizaciju tih projekata, i da iz te pozicije dugoročno gradimo perspektivu i konkurentnost hrvatskog gospodarstva na svim međunarodnim tržištima.

Zato naglašavam važnost odgovornosti infrastrukturnih investitora da se kroz realizaciju projekata u narednom periodu realizira i širi društveni i ekonomski interesi RH.

Što od najavljenih aktivnosti u izgradnji energetske i prometne infrastrukture u RH financiranih iz EU fondova i NPOO-a možete izdvojiti jer je Dalekovod za sudjelovanje po prirodi svog posla zainteresiran?
Kroz NPOO, jedan od ključnih strateških okvira nacionalne ekonomije, najavljeno je financiranje brojnih projekata energetske i prometne infrastrukture. Tu je najveći naglasak na realizaciji projekata HOPS-a, poput izgradnje dalekovoda i infrastrukture prijenosa električne energije.

U Dalekovodu, obzirom na najavljene projekte u narednom razdoblju, vidimo mogućnost značajnog doprinosa ukupnoj aktivnosti na domaćem tržištu, te vjerujemo da ćemo imati priliku svoja iskustva s inozemnih tržišta prezentirati i kod kuće, što je neponovljiva prilika za hrvatski energetski sektor.

Kako je ovo desetljeće željeznica u Hrvatskoj, naime do 2030. planiraju se oko 3 i pol milijarde eura vrijedna ulaganja u željezničku infrastrukturu, postoje li procjene o tome koliko bi to kroz sudjelovanje Dalekovoda iste mogle potaknuti rast kompanije?
Očekuju se značajne investicije u modernizaciju i povećanje kapaciteta prometne infrastrukture u RH. To je naročito značajno u željeznicama gdje također vidimo priliku za sudjelovanje u realizaciji najavljenih projekata modernizacije i izgradnje pruga. Dalekovod je i do sada u tom segmentu imao značajnu prisutnost prvenstveno u izgradnji kontaktne mreže, obzirom da i proizvodimo dio asortimana opreme.

Već sada se zna da ćemo raditi na građevinskom i elektroenergetskom željezničkom infrastrukturnom podsustavu željezničke pruge na dionici Hrvatski Leskovac – Karlovac, te na usklađivanju kontaktne mreže na dionici Zagreb Glavni Kolodvor – Zagreb Zapadni Kolodvor. U svakom slučaju, u skladu s planiranim investicijama očekujemo rast aktivnosti i naše prisutnosti u željezničkom sektoru, a time i rast ukupne aktivnosti na RH tržištu.

Kad je riječ o međunarodnim aktivnostima koje Dalekovod ima na tržištima Europe, što se događa u Njemačkoj i Skandinaviji?
Značajne su aktivnosti investitora na svim tržištima s obzirom na realizaciju projekata zelene i digitalne tranzicije, kao i na izgradnju infrastrukture koja će u kontekstu novih geopolitičkih okolnosti osigurati određenu razinu neovisnosti ili barem alternativnih rješenja u opskrbi energentima. Sjever Europe, Norveška, Švedska, Finska, Njemačka, naročito intenzivno planiraju realizaciju projekata energetske infrastrukture, grade tisuće kilometara nove prijenosne mreže, a tu govorimo o desecima milijardi eura ulaganja u narednih 10-15 godina.

Norveški investitor Statnett našoj kompaniji dodijelio je ugovor za izgradnju novog 420 kV voda Aurland – Sogndal ukupne duljine 41 km s ukupno 27 zateznih i 114 nosivih čelično rešetkastih stupova, dok će u Njemačkoj Dalekovod kao podizvođač tvrtke LTB raditi na projektu 380 kV Röhrsdorf – Weida, a to je samo dio aktivnosti.

I na tržištima zemalja u regiji prepoznata je važnost sigurnosti i stabilnosti opskrbe energentima i u tom smislu se planiraju brojni projekti kako u segmentu obnovljive energije koja može osigurati određenu razinu samodostatnosti, tako i u kapacitete prijenosa električne energije.

Kako se Dalekovod nosi sa sve otvorenijim tržištem rada, na koji način zadržati stručne radnike i inženjere?
Stručni i iskusni radnici traženi su u čitavom svijetu i jedan su od glavnih izazova s kojim se, u ovom trenutku, u Dalekovodu uspješno nosimo. Danas smo stabilna kompanija koja jamči atraktivne poslovne izazove diljem Europe, rad na brojnim projektima koji pomiču granice u branši, s perspektivnom daljnjeg rasta i sigurnosti posla s obzirom na to da imamo značajno popunjenu knjigu ugovora i stabilnu financijsku situaciju.

Događa se da problem nedostatne radne snage sve više postaje i problem investitora jer nedostatak adekvatnih radnih kapaciteta dovodi do ugrožavanja realizacije projekata. Zbog toga će uspješniji biti investitori i države koji će svoje projekte čim prije lansirati u realizaciju jer će prvi zauzeti ograničene radne kapacitete, a oni koji će kasniti zauzet će mjesto na začelju ekonomskog razvoja.

Kako će se inflacija te moguća recesija odraziti na buduće poslovanje?
Kako poslujemo u sektoru energetike gdje su značajne investicije u realizaciji, ne očekujemo pad aktivnosti, nego upravo suprotno, jer osim potreba i važnosti realizacije investicija u energetici koje sam ranije spomenuo, investicije u infrastrukturu imaju i određeni anti-recesijski učinak, pa smo u tom smislu sigurni da se od njih neće odustajati.

Zbog toga, unatoč složenom poslovnom okruženju i negativnim utjecajima rata u Ukrajini i poremećaja na tržištu s optimizmom gledamo naprijed i očekujemo rast aktivnosti u budućem razdoblju.