Iako je u petak Deutsche Telekom najavio ulaganje u optičku mrežu u Njemačkoj od 6 milijardi eura, Hrvatski telekom u Hrvatskoj sličan projekt zvan Fiberland i vrijedan 275 milijuna eura drži na čekanju. U HT-u nam do zaključivanja broja nisu komentirali kakvi su im planovi. Zadnja poznata informacija je da je predsjednik Uprave Ivica Mudrinić ocijenio da se u Hrvatskoj generalno ne isplati ulagati. HT je za ponedjeljak najavio da će Mudrinić u društvu članice uprave DT-a za Europu Claudije Nemat u Zagrebu održati svjetsku premijeru tehnologije budućnosti. O čemu je točno riječ, zasad ne govore, već samo upućuju na fotografiju na kojoj se vide "rijeke svijetla" što podsjeća na svjetlovode, odnosno optiku.

Ukopana stajališta
U Njemačkoj je DT pak kao budućnost najavio hibridne set-top boxove, poput današnjih ADSL modema, koji kombiniraju fiksni širokopojasni pristup preko modema koji radi na ADSL-u ili VDSL-u i mobilni pristup na LTE-u. Na taj način nudi surfanje do brzine 200 Mbps uz slanje podataka do brzine od 90 Mbps.Krešimir Alić, voditelj istraživanja telekomunikacijskog tržišta agencije IDC Adriatics smatra da je ključan razlog zašto je stao Fiberland taj što HT nije zadovoljan cijenom po kojoj bi tu infrastrukturu morao iznajmljivati konkurenciji."Logično je da HT želi što bolje i što brže zaraditi na optičkoj mreži kao što je logično da Hakom želi što kvalitetnije zaštiti tržišno natjecanje na telekomunikacijskom tržištu", kaže Alić.Podsjeća da je Visoki upravni sud u travnju oborio pokušaj HT-a da se olabavi regulativa za optičke mreže, ali da to nije uspjelo jer je ona u skladu s pravilima EU.Đuro Lubura, sudski vještak za telekomunikacije ističe da su se Hakom i HT čvrsto ukopali u stajalištima. S jedne strane, EU ne dozvoljava monopol poput regulatornog praznika, a s druge HT kao tvrtka na burzi ima vrlo velika i "brza" očekivanja po pitanju povrata od tako značajnog infrastrukturnog ulaganja.Analitičar Damir Novotny tumači da odluke HT-a treba promatrati i u odnosu na DT, koji je predstavio strategiju kojom će se transformirati iz obične infrastrukture za komunikaciju, što su telekomunikacije danas, u infrastrukturu za kreativnu industriju. Riječ je industriji kao što je proizvodnja softvera, računalnih igara, virtualni sport, online glazba, filmska industrija, e-nakladništvo i brojne druge. "Ali u Hrvatskoj takve industrije nema ili je vrlo slaba, a to nije poticajno za ulaganja u optiku", pojašnjava Novotny.

Velika konkurencija
Dodaje da, k tome, HT u infrastrukturi već ima jaku konkurenciju. Vipnet je prošli tjedan objavio da zahvaljujući B.netu ima najbržu mrežu u gradskim područjima u Hrvatskoj na kojoj može pružati brzine veće od 100Mbps.Vlastite optičke mreže gradili su Optima telekom i Metronet, a od prije je imaju HŽ i HEP. Od travnja optičku mrežu gradi i Amis telekom, a u Istri županija čija optika cilja na 40.000 korisnika.