Cestovni promet danas nosi stigmu djelatnosti koja značajno zagađuje okoliš i doprinosi klimatskim promjenama. Istodobno, ceste su krvotok gospodarstva i životna potreba u većini naših aktivnosti. Međutim, ono na što usmjeravamo fokus našeg razvitka, sukladno nacionalnim i globalnim strategijama je digitalna i zelena tranzicija.
Za nas digitalno konkretno znači uvođenje inteligentnih transportnih sustava koji će povećati sigurnost i smanjiti zastoje, a zeleno znači okretanje prema novim tehnologijama i alternativnim gorivima. Korištenje energije sunca ili buduće snabdijevanje vodikom za pogon vozila još nije i dugo neće biti komercijalno isplativo pa je naša uloga, kao državnog poduzeća, promicanje i uvođenje tehnologija koje još nisu isplative. I tu očekujemo značajnu potporu europskih fondova.
Unaprijeđeni ciljevi
Kako bismo dali dodatan naglasak na zelene tehnologije, prošle godine unutar Hrvatskih cesta oformljen je Odjel za održivi razvoj koji obavlja poslove praćenja EU i nacionalnih politika vezano uz održivi razvoj, planiranja mogućnosti ostvarenja nacionalnih i EU ciljeva vezano uz održivi razvoj na državnim cestama, poslove prikupljanja, analize i obrade podataka te planiranja, organiziranja i koordiniranja aktivnosti vezano uz mogućnosti razvoja projekata održivog razvoja na državnim cestama te analize i planiranje mogućeg sufinanciranja projekata održivog razvoja iz EU fondova, Programa EU te inozemnih razvojnih banaka.
Prethodnih godina značajno smo se unutar tvrtke posvetili digitalnoj tranziciji putem koje nastojimo ostvariti i ciljeve zelene tranzicije.
Naime, uvođenje koncepta ureda bez papira izravno smanjuje ispisivanje te, posljedično, sječu drveća za proizvodnju papira. Rekli bismo ipak da će puno značajnijim efektima na očuvanje okoliša rezultirati racionalnije održavanje naše cestovne infrastrukture, a preduvjet kojega je upravo digitalna transformacija u području sustava za upravljanje cestovnom imovinom. Hrvatske ceste na digitalnu tranziciju gledaju kao na mijenjanje srži i osnove naše organizacije korištenjem različitih digitalnih tehnologija i kao svjesno vođenu preobrazbu Hrvatskih cesta, uz visoku razinu upotrebe digitalnih tehnologija.
Kao ključne uvjete za provođenje digitalne tranzicije definiramo određivanje smjernica, pridobivanje dionika, kvalitetno odlučivanje tijekom transformacije i određivanje redoslijeda i rokova. Ako se na digitalnu tranziciju gleda iz navedenog diskursa, mogli bismo ustvrditi da smo s ozbiljnom transformacijom krenuli prije desetak godina i da je osobito intenzivirana u posljednjih pet godina.
Premda smo neke velike i vrlo zahtjevne projekte odradili, i dalje smo u izrazito intenzivnom razdoblju poboljšanja i dograđivanja sustava u raznim područjima. Digitalna transformacija mijenja način rada podizanjem ciljeva i razine očekivanih rezultata, zahtijeva neprestanu edukaciju i privikavanje na nove platforme i tehnologije. Rezultat digitalne tranzicije nije lakši rad nego značajno unaprijeđeni strateški ciljevi te puno veće i kvalitetnije isporuke koje osiguravamo temeljem naše misije i vizije.
Premda u narednih dvije godine očekujemo ostvarenje svih trenutno zacrtanih planova i ciljeva, vjerujemo da će u tome području raditi i o istoj temi pisati naredne generacije. Tehnologije i poslovni izazovi koji dolaze ne daju nam za pravo da digitalnu transformaciju ikada proglasimo dovršenom. Glavne okosnice digitalizacije možemo svrstati u grupu provedenih te projekata u realizaciji.
Projekti koje smo proveli odnose se na Sustav za upravljanje projektima kojim je uspostavljen cjeloviti sustav upravljanja građenjem i izvanrednim održavanjem cesta, dok je Sustavom za upravljanje dokumentima ostvareno učinkovito elektroničko poslovanje kroz centralizaciju i standardizaciju rada i nadzora nad svim procesima uredskog poslovanja. Implementiran je najnoviji SAP ERP sustav (S/4HANA) kojim je podignuta kvaliteta upravljanja, povećana je dostupnost podataka o stanju poslovanja u realnom vremenu, smanjeni su troškovi kroz optimizaciju poslovnih procesa i resursa, pojednostavljeni su proceduralni zadaci, te je osigurana integracija s drugim informacijskim sustavima.
Realizirana je i upotreba BIM modela kojim je uspostavljena zajednička platforma za razmjenu podataka i definiran informacijski model u cestogradnji. Nadalje, uspostavljena je jedinstvena baza javnih cesta u RH kao osnova za stvaranje nove platforme za prostorno praćenje svih aktivnosti na cestama. Izrađen je web GIS portal svih javnih cesta, a istim se kontinuirano preuzima kompletni digitalni katastarski plan te registar prostornih jedinica koji su vidljivi na web GIS portalu Hrvatskih cesta.
GIS platforma
Razvijena je GIS platforma javnih cesta kao osnova za daljnji razvoj raznih modula koji će omogućiti prostorno praćenje svih aktivnosti koje se odvijaju na javnim cestama.
Trenutno, radimo na povećanju zrelosti upravljanja projektima, a očekivani rezultati istog projekta su donošenje boljih odluka pri upravljanju portfeljima, projektima i programima, reduciranje troškova i evaluacija uspješnosti projekata. Nadalje, razvija se Izvještajno poslovno analitički sustav koji će po primijenjenoj tehnologiji, biti jedan od najmodernijih, a po opsegu među većim sustavima poslovne inteligencije u RH.
Njime će se u konačnici omogućiti jednake usluge i uvjeta korištenja svim korisnicima s pristupom sustavu, izvještavanja u stvarnom vremenu o trenutnom i povijesnom stanju poslovanja. U realizaciji je i nadogradnja već započetog projekta “Ured bez papira”. Uvođenjem internih i eksternih digitalnih potpisa te digitalizacijom protoka dokumenata najvažnijih poslovnih procesa postat ćemo prvo državno poduzeće koje je ostvarilo koncept “ureda bez papira”.
