Redakciji Poslovnog dnevnika obratila se skupina dioničara zagrebačkog Elektroprojekta, tvrtke koja od 1949. projektira javne infrastrukturne objekte, a njeni stručnjaci sudjelovali su u projektiranju i nadzoru izgradnje svih važnih energetskih postrojenja u RH i bili angažirani širom svijeta. Naši sugovornici, inženjeri s dugogodišnjim iskustvom poslovanja, tvrde da ih je godinama obmanjivala skupina dioničara koja samovoljno vlada tvrtkom, a drži oko 35 posto dionica.

"Mi se svi ozbiljno bavimo svojim poslom i nismo obraćali pozornost na to što se događa s našom tvrtkom i našim dionicama", govori jedan od njih.  Elektroprojekt je privatiziran još 1992., a najviše su dionica kupili menadžeri okupljeni oko Krune Galića (direktor od 1992. do 2015.) koji od tada upravljaju tvrtkom. Tek kad su oni na skupštini dioničara u kolovozu 2016. odlučili dionice povući s burzovne kotacije, mali dioničari – koji zasad žele ostati anonimni – shvatili su da se nešto događa. Protiv te odluke glasalo je 11 posto dioničara, kojima bi sada po Zakonu o trgovačkim društvima  trebala biti isplaćena naknada u visini prosječne cijene dionica ostvarene na Zagrebačkoj burzi u zadnja tri mjeseca. Kako se tim dionicama slabo trguje, pravična naknada utvrđuje se elaboratom o procjeni fer vrijednosti dionica.

Uprava je naručila elaborat, po kojem cijena iznosi 292 kune. Mali dioničari zgranuti su takvom ponudom, držeći da tvrtka sa 70 godišnjim iskustvom, bez dugova i s vlastitih 11.500 kvadrata uredskog prostora na prestižnim lokacijama vrijedi znatno više. U njenom nekretninskom portfelju su zgrada britanske ambasade, susjedna upravna zgrada Elektroprojekta,  kat u upravnoj zgradi Fine, tri kata u Ciboninom tornju te stan u Labinu i dva stana u Krškom. Već na skupštini dioničara jedan je dioničar zapitao "kako je moguće da je fer otkupna cijena 70 posto manja  od utvrđene vrijednosti neto imovine društva". Začudio se i zašto kod određivanja cijene nije angažiran relevantan revizor "već nepoznata kuća s tri zaposlenika", koja je cijenu računala prema računovodstvenoj, umjesto tržišnoj vrijednosti nekretnina. Zato su mali dioničari naručili novi elaborat o procjeni fer vrijednost dionice od tvrtke IHS revizija.

Prema tom elaboratu iz prosinca 2016., u kojem je upotrijebljeno nekoliko modela procjene vrijednosti, dionica vrijedi šest do sedam puta više, između 1.684 do 2.229 kuna, uključujući vrijednost poslovanja, nekretnina i ostatka imovine. U slučaju prodaje, navodi se da upravna zgrada Elektroprojekta vrijedi više od 120 milijuna, zgrada britanskog veleposlanstva 28 milijuna, tri kata u Ciboni 18 milijuna kuna… "Fer vrijednost dionice Elektroprojekta u Elaboratu je značajno podcijenjena i ne predstavlja pravičnu naknadu dioničarima. Također, kod procjene vrijednosti dionice nije uzet u obzir  ekonomski potencijal nekretnina koje predstavljaju najznačajniji resurs", navode revizori tvrtke IHS, koji kolegama zamjeraju i što njihove metode nisu bile temeljene na međunarodno priznatim standardima, iako bi po zakonu to trebale biti.

Zato je krajem 2016. skupina od 24 malih dioničara podnijela Trgovačkom sudu tužbu. Njome traže uvid u poslovnu dokumentaciju, temeljem koje bi neko od renomiranih revizorskih društava  utvrdilo fer vrijednost dionica.  Mali dioničari su uvjereni da je sljedeći korak dominantne skupine dioničara pretvaranje Elektroprojekta iz d.d. u d.o.o., a čime bi i 50 posto plus jedna dionica bilo dovoljno za samostalno upravljanje tvrtkom.

Također, napominju da Elektroprojekt posluje sve lošije, te da kao jedina vrijednost ostaju nekretnine, kupljene u nekim boljim vremenima. Za pravo im daju financijska izvješća, po kojima su prihodi Elektroprojekta između 2012. i 2016. prepolovljeni sa 63 na 34 milijuna kuna, a samo lani gubitak je iznosio 7,7 milijuna kuna. Unatoč tome, po nekim informacijama uprava i lojalni zaposlenici odlično su plaćeni, i to novcem akumuliranim prethodnih godina. Navodno Galić određuje članove nadzornog odbora , koji primaju do 8.000 kuna mjesečnog honorara.

"Otprilike do 2010. dobro smo poslovali, a veliki dio prihoda ostvaren je na projektima HEP-a. U RH su se prestala graditi energetska postrojenja, tržište se promijenilo no menadžment nije na vrijeme reagirao pa tvrtka posluje sve lošije. U dobrim godinama pola dobiti je zadržavano u akumulaciji, tako je sakupljeno oko 100 milijuna kuna. Od tog novca se pokrivaju gubitci poslovanja, od čega veliki dio odlazi na visoke plaće menadžmenta i nagrade lojalnim kadrovima i članovima nadzornog odbora. Broj zaposlenih pao je s 350 na 110. Nama se čini da netko namjerno srozava vrijednost firme, kako bi njome u potpunosti zavladao. A nastavi li se propadanje Elektroprojekta, nestat će i domaćeg znanja o održavanju naših hidroenergetskih i termoenergetskih postrojenja", upozoravaju naši sugovornici.    

Kako se upravlja Elektroprojektom

Kako su Galić i ostali direktori uspjeli s 35 posto dionica ovladati tvrtkom? Ta je družina 2008. osnovala dvije tvrtke, Memo savjetovanje  d.o.o. i Mena savjetovanje d.o.o. . "Nagovorili su nas da postanemo udjeličari unoseći dionice Elektroprojekta u temeljni kapital tih dviju tvrtki. Pritom su tvrdili da je to najbolja zaštita od neprijateljskog preuzimanja. A na kraju se ispostavilo da baš oni žele preuzeti tvrtku. Iako su  obećali da će nam za šest godina vratiti dionice, to se nikada nije dogodilo. Svaka od tih dviju tvrtki drži oko 20 posto dionica Elektroprojekta, kako ne bi prešli 25 posto i morali dati ponudu za preuzimanje. Galićevi ljudi u tvrtkama Memo savjetovanju i Mena savjetovanju imaju natpolovičnu većinu,  time i kontrolu nad ukupno  oko 40 posto dionica Elektroprojekta, a kad se doda još više od 10 posto dionica Elektroprojekta koje nisu unijeli u te tvrtke taman imaju preko 50 posto glasova na skupštini", objašnjavaju naši sugovornici. 

Galić bez komentara

Nakon razgovora s malim dioničarima Elektroprojekta koji se žale na svoj tretman i tvrde da ih se nastoji isplatiti po cijeni koja je višestruko niža od fer cijene, zamolili smo upravu Elektroprojekta da nam Kruno Galić, odnosno neka druga osoba iz kruga vodećih dioničara prokomentira delistiranje dionica s burze, stvarnu pozadinu osnivanja tvrtki Memo savjetovanje i Mena savjetovanje i optužbe da su mali dioničari već  godinama potpuno obespravljeni i da osnovna djelatnost tvrtke zamire. Na žalost, nismo uspjeli dobiti odgovore na naša pitnja. Umjesto toga, iz uprave nam je stigao e-mail u kojem se navodi da je "Elektroprojekt d.d. u vlasništvu cca 300 manjinskih dioničara gdje svi svoja prava ravnopravno ostvaruju na Glavnoj skupštini. Svi podaci o poslovanju Elektroprojekta d.d., kao i ostalim važnim informacijama vezano za Društvo, javnosti su dostupne kroz objave na internetskim stranicama Društva i ostalim javnim registrima. Obzirom da je u tijeku sudski postupak po privatnoj tužbi nekoliko "malih dioničara" protiv trgovačkog društva, a radi pravičnog suđenja i nepristranosti suda pri donošenju odluke, nije dopušteno objavljivati nikakve informacije putem javnih medija o tom postupku jer bi isto moglo predstavljati utjecaj na zakonitu odluku suda", navodi se u odgovoru.