Narod kaže da onaj tko se jednom opeče, puše i na hladno. Tako ne čudi da u poduzećima koja su tek izvidala rane prošle gospodarske krize, s nevjericom gledaju na (lagani) optimizam guvernera Hrvatske narodne banke Borisa Vujčića, koji proteklih tjedana, nakon objave podataka o padu BDP-a u drugom kvartalu, nastoji uvjeriti sve kako je “najteže iza nas”. Oprez među njima ostaje i nakon procjena rejting agencija da bi iduće godine u Hrvatskoj mogao uslijediti rast.

Gleda li se podatke najvećih s Bisnodeove liste “Top 505”, složenoj prema ostvarenim prihodima u 2019., u deset godina, od 2009. od kada se u Hrvatskoj na vlastitoj koži počeli osjećati prošlu globalnu gospodarsku krizu, oporavak je uspio prvenstveno tvrtkama iz sektora trgovine, energetike i farmaceutske industrije, dok su teleoperaterima, građevinarima i “klasičnim” industrijalcima prihodi najvećim dijelom još uvijek tek na razini početka prošle recesije ili i nešto ispod nje. S tim da i među njima ima iznimki, poput primjerice HEP-a ili Konzuma, koji ipak nisu zabilježili veće prihode nego što su bili te 2009. godine.

Kriteriji Bisnodea

Ovogodišnji pregled Bisnodeove liste “Top 505” objavljuje se nešto kasnije nego uobičajeno, jer su zbog epidemije koronavirusa bili prolongirani rokovi za predaju godišnjih financijskih izvješća Fini. Tako iz ove analitičke kuće napominju da su u kreiranju tablica u obzir uzete kompanije koje su predale financijske izvještaje u zakonskom roku do 30. Lipnja 2020. te da je riječ o nekonsolidiranim podacima, a u obzir su uzete aktivne tvrtke čiji su prihodi u 2018. i u 2019. bili veći od 100.000 kuna. Iduće godine, vjerojatno će se, što se tiče termina predaje izvješća, vratiti uobičajena rutina izvještavanja o rezultatima, no izvjesno je da će se novu listu iščekivati s puno više nestrpljenja i neizvjesnosti, kako bi se podvuklo crtu pod novu kriznu godinu i utvrdilo koliko je koga ona opet usporila ili zaustavila na započetom vraćanju u normalu.

U uvjetima “nove normale” iz redova najvećih domaćih kompanija ne kriju da nisu posve uvjereni da je, kako bi Vujčić rekao, najgore iza nas, jer za razliku od ranijih kriza, dubinu i razmjere ove teško je predvidjeti. Prednost je, donekle, što vlade poduzimaju mjere pomoći tvrtkama da očuvaju likvidnost, no i to ima ograničen vijek trajanja i svoju cijenu.

Opet najveća među najvećima

Najveća među najvećima u Hrvatskoj je i dalje Ina. Iako s nešto slabijim rezultatom nego 2018., imala je više prihoda nego 10 godina ranije, a u odnosu na drugorangirani HEP on je dvostruko veći. Sándor Fasimon, predsjednik Uprave Ine, proteklo razdoblje vidi kao jedno od najizazovnijih u Ininoj povijesti. Prije pandemije suočili su se s kibernetičkim napadom, situacija na tržištu naglo se promijenila i svjedočilo se povijesno niskim cijenama nafte i plina.

“Kao i ostale kompanije, posebice one u naftnoj i plinskoj industriji, našli smo se u do tada neviđenoj situaciji i morali smo brzo reagirati kako bismo održali stabilnost poslovanja. Uveli smo operativne i financijske mjere te smo se prilagodili kriznom načinu poslovanja. Odlučili smo nastaviti s provođenjem strateški važnih projekata, dok smo one ostale privremeno odgodili. Iako je na operativnoj razini Ina poslovala na razini prošle godine, navedeno vanjsko okruženje izuzetno se negativno odrazilo na financijske rezultate kompanije”, ističe Fasimon, podvlačeći kako se ne očekuje brzi oporavak tržišta, pa će se u Ini fokusirati na to da naučeno u ovoj krizi nastave primjenjivati i dalje.

Iako nisu na razini iz 2009., HEP-ovci su zadovoljni lanjskim rezultatima, rasli su im i prihod i dobit, a i ova godina prema prvim podacima pokazuje da ih korona nije poljuljala. Prihodi su u odnosu na prije 10 godina lani bili viši i u tvrtkama iz sustava HEP-Proizvodnja i HEP-Operator distribucijskog sustava, s tim da je na godišnjoj razini HEP-Proizvodnja imala porast, a HEP-Operator distribucijskog sustava nešto slabiji prihod. S koronom je i u HEP-u intenzivirana digitalizacija i online poslovanje.

A zahvaljujući internetskoj prodaji, koju jedini ima među maloprodajnim trgovačkim lanaca u Hrvatskoj, Konzum je očuvao vodeću poziciju među trgovcima. Konzum, doduše, ne vidimo na Bisnodeovoj listi, budući da Fini do spomenutog roka nisu poredana financijska izvješća. Na upit o razlozima i rezultatima iz Konzuma odgovaraju kako je važno za poslovanje u 2019. u obzir treba uzeti upravo činjenicu da je, implementacijom nagodbe vjerovnika Agrokora, 1. travnja 2019. poslovanje dotadašnjeg Konzuma preneseno na zrcalnu kompaniju Konzum plus. Slijedom toga, pojašnjavaju, cjeloviti rezultat u 2019. koji bi bio usporediv s rezultatima iz 2018., predstavlja isključivo proforma zbroj poslovnih pokazatelja iz razdoblja poslovanja Konzuma u prvom tromjesečju 2019. te Konzuma plus u preostalih devet mjeseci. Tako zbrojen prihod od prodaje najvećeg nacionalnog maloprodajnog lanca u 2019. iznosio je 9.381.977.061 kuna, što u odnosu na godinu ranije predstavlja rast od 4,6 posto, a koji je ostvaren, napominju iz Konzuma, unatoč manjem broju prodavaonica nego godinu prije. Konzum je ujedno dao i najveći doprinos rastu prihoda i operativne dobiti poslovnog područja Maloprodaja i veleprodaja u Fortenova grupi koja je ukupno u 2019. rasla 3%. Osvrnemo li se 10 godina unatrag, spomenuti prihod današnjeg Konzum plusa za oko tri milijarde je manji, no ima li se u vidu istodoban prodor novih trgovačkih lanaca, koji mu proteklih godina “grickaju” tržište, ali i krizu koju je grupacija Agrokor prolazila, a Konzum je bio jedno od društava iz sustava koje je u prvom tromjesečju pretrpjelo najveći udar na poslovanje, može se složiti s njihovom procjenom da je u 2018. i 2019. postignut preokret i vraćeno povjerenje kupaca. Prvi od njegovih konkurenata, Lidl, ima i nakon Konzumove krize i uz dvoznamenkast lanjski rast, oko 3 i pol milijarde kuna manji prihod.

Globalni izazovi

Među najveće kompanije posljednjih godina probio se i učvrstio u vrhu PPD, najveći distributer plina u Hrvatskoj, čiji je uspon traje od kada je tvrtku 2010. preuzeo Pavle Vujnovac. Lani je, istina, prihod PPD-u bio manji, a ova godina, u kojoj je pandemija donijela potpuno nove okolnosti, Vujnovac očekuje da će rezultati, zahvaljujući brzom odgovoru na njih, biti u skladu s očekivanjima, na razini prošlogodišnjih.

“Osvrnemo li se na energetski i logistički sektor, godina za nama donijela je neke globalne izazove poput krize na tržištu nafte i plina, ali možemo prilično zadovoljno gledati na rezultate unatoč poslovanju u iznimno volatilnom okruženju”, dodaje Vujnovac, koji za daljnje poslovanje važnim vidi Green Deal, novu gospodarsko-političku platformu, koja podrazumijeva korjenite promjene ne samo u načinu poslovanja, odnosu prema energentima i okolišu, nego i u načinu života.

Upravo na Green Deel računaju i proizvođači iz drvnog sektora, koji inače uvijek signalizira ostalima dolazak krize, budući da ih, kako to voli reći direktor Hrvatskog drvnog klastera Marijan Kavran, kriza prve udari, a zadnji se oporave.

Među vodećih 505 kompanija iz tog sektora su Bauwerk iz Đurđevca, Drvni centar Glina i Drvna industrija Spačva, bjelovarska Prima commerce, te LPT i Hildings Anders koje pogone imaju u Prelogu. Hrvatski drvni klaster nastoji povezati i uspostaviti bolju koordinaciju s Vladom, kako bi se na vrijeme i što bolje iskoristilo tzv. zeleni oporavak EU.

Za HT, kao i A1, koji prihodima nisu u visini početka prošle gospodarske krize, slijede važna ulaganja u modernizaciju i pripremu za 5G tehnologiju. HT je još uvijek po prihodima dvostruko veći od A1. Za razliku od teleoperatera, farmaceutska industrija imala je lani dobru godinu, a svi najveći – Pliva, Belupo i JGL, poboljšanje rezultata bilježe i u odnosu na prije deset godina. Za očekivati je da će i u 2020., izvanredne okolnosti na koje su brzo odgovorili rezultirati pozitivnim pokazateljima.

Inače, na najnovijoj listi “Top 505” ukupno je 72 “milijardera”, odnosno 73 pribroji li se i Konzum. Godinu ranije imali smo ih 65, a u odnosu na 2009. njihov je broj još uvijek manji, za četiri “milijardera”. Ukupno je 505 najvećih lani ostvarilo 363 milijarde kuna prihoda i time su prestigli prethodnu godinu s 6-postotnim rastom.

A prava zvijezda među 505-ticom vodnjanski je Infobip. Već se lani istaknuo i privukao pozornost, a s 200 milijuna dolara koje je nedavno u Infobip odlučio uložiti američki investicijski fond One Equity Partners, ta IT tvrtka postala je prvi i zasad jedini hrvatski jednorog, kako se naziva startupe čija vrijednost prelazi milijardu dolara. Jedna je to od definitivno najljepših poduzetničkih priča koja se događa u Hrvatskoj. Softveraš, čiji su klijenti WhatsApp, Viber, Uber, Burger King, telekomi i velike banke, osnovan je prije 14 godina, a osnivački trojac – braća Silvio i Robert Kutić, te Izabel Jelenić, sam je gurao biznis. Već lani su njihovi prihodi bili za 50-ak posto veći nego godinu ranije i podigli su ih na sredinu Bisnodeove ljestvice, no ovaj tim strelovito ide naprijed. Uz kampus u Vodnjanu još jedan grade kraj Zagreba, ali i Sarajevu, imaju više od 60 ureda diljem svijeta, a idući korak im je širenje i akvizicije na američkom tržištu kao dio pripreme za izlazak na neku od svjetskih burzi. No, s IPO-om idu ozbiljno, temeljito ga pripremaju i očekuju kroz godinu-dvije. Infobip u neizvjesnom okruženju u kojem smo trenutno sigurno drugima u gospodarstvu donosi dobru energiju i stvara optimizam.

Šećer na kraju

I kao šećer na kraju – na listu je prvi put ušla još jedna mlada nada koja se posljednjih godina gradila i probijala u posve atipičnoj proizvodnji novog tipa, gaming industriji.

Već lani je tvrtka Nanobit, koju su osnovali mladi poduzetnici Zoran Vučinić i Alan Sumina, prihode povećala za 43 posto i gotovo dosegli 200 milijuna kuna, ove godine u prvoj polovici već su nadmašili taj iznos, a s upravo zaključenim ugovorom sa švedskom gaming kompanijom Stillfront osiguravaju Nanobitu krila za još veći uspon na listi u narednim godinama.

Ovaj dvojac startao je, zanimljivo, upravo s početkom prošle gospodarske krize i dokazao da je uz viziju, veliku upornost i sposobnost moguće i u nemogućim uvjetima dobro zaigrati i postići “američki san”.

Ovakvi svijetli primjeri u pravilu se razvijaju u tišini i sjeni velikih kompanija čiji su problemi u pravilu u fokusima vlada.

Posljednjih su godina to bili Agrokor i Uljanik, a izgledno je da će u narednom razdoblju energija biti usmjerena na Inu. Vlada je u svom gospodarskom programu, istina, zacrtala kao glavne ciljeve razvoj nove zelene energije i novih IT industrija, no gdje se tu uklapa Ina i kakvu viziju ima za nju, javnosti bi Vlada uskoro trebala predočiti.

No, svede li se ona na otkup dionica od Mola ili dogovor da se u dogovoru s Mađarima na njegovo mjesto u vlasničku strukturu ubaci neki drugi strani ulagač, što se ovih dana spominje kao opciju, ona će zasigurno biti predmet rasprava i propitkivanja je li to najbolji način zaštite nacionalne energetske neovisnosti i dizanja optimizma u gospodarstvu.