Svaka kompanija današnjice prolazi kroz neki oblik digitalne transformacije poslovanja. Bilo da se radi o procesu prilagodbe poslovanja novim digitalnim tehnologijama (s ciljem povećanja učinkovitosti i stvaranja dodatne vrijednosti) ili pak o procesu uvođenja inovativnosti kako bi se brzo odgovorilo na svakodnevne promjene na tržištu, važno je biti spreman na preobrazbu poslovnog modela.

Fokus je postavljen na povećanje učinkovitosti, smanjenje troškova, kvalitetnije upravljanje/prikupljanje/analizu podataka, unaprjeđenje komunikacije, a posljedično i automatizaciju poslovnih procesa kako bi se olakšao cijeli proces prilagodbe. U tom smislu, svaka inicijativa digitalne transformacije ovisi o optimiziranim (po mogućnosti digitaliziranim) poslovnim procesima.

Rahela Klenkar, poslovni analitičar u NEYHO

Ključne komponente digitalne transformacije:

Digitalne tehnologije što uključuje big data analitikau, AI, automatizacije procesa (RPA), blockchain tehnologije i drugih alata kako bi se poboljšala efikasnost, produktivnost i inovacija.

Podaci i analitika u sklopu koje organizacije prikupljaju, pohranjuju i analiziraju velike količine podataka kako bi dobile uvid u svoje poslovanje i kupce te donosile odluke.

Korisničko iskustvo po kojem digitalna transformacija često uključuje poboljšanje korisničkog iskustva putem digitalnih interakcija.

Inovacija što uključuje korištenje digitalnih alata za stvaranje novih proizvoda i usluga ili poboljšanje postojećih.

Operacijska učinkovitost što rezultira automatizacijom internih procesa kako bi se smanjili troškovi i ubrzali poslovni ciklusi.

Kultura i organizacijska promjena što dovodi do promjene kulture i prilagodbu organizacije kako bi se omogućila bolja suradnja, agilnost i inovacija.

Digitalna transformacija je važna, jer organizacijama omogućuje ostati konkurentnima u brzo mijenjajućem digitalnom okruženju. Mnoge industrije su prepoznale da je usvajanje digitalnih tehnologija ključno za opstanak i rast. To može uključivati prihvaćanje novih poslovnih modela, pristupa tržištima ili načina interakcije s korisnicima.

U današnjem poslovnom svijetu, učinkovita digitalna strategija ključ je uspjeha svake organizacije. Zaokret u strategiji poslovanja dogodio se i u kompaniji A1 Hrvatska gdje je prije nekoliko godina započela transformacija iz klasičnog telekoma u vodeću digitalnu kompaniju. ICT rješenja postala su neizostavan dio te transformacije i ključni preduvjet poslovnog rasta. Uz godišnji rast od 17%, ICT tržište se svakodnevno mijenja.

Ono zahtjeva nove oblike inovacija, uvođenje agilnih metoda rada, razvoj novih digitalnih vještina, ali i promjenu operativnih, logističkih i tehnoloških procesa. Robotska automatizacija procesa je u A1 Hrvatska započela 2017. godine te danas broji više od 250 softverskih robota koji obavljaju preko 3,5 milijuna transakcija. Važan partner u prepoznavanju RPA potencijala za A1 Hrvatska predstavlja domaća tvrtka Neyho koja je omogućila automatizaciju radnih zadataka za više od 25 odjela unutar A1 Hrvatska.

Tima Redžović, ICT stručnjak za prodajno savjetovanje unutar A1 Hrvatska

U procesu digitalne transformacije veliki fokus postavljen je na smanjenje vremena obrade zahtjeva te poboljšanje točnosti i pravodobnosti reakcije. Naime, provođenje interne ankete pokazalo je da oko 35% radnih sati prodajnih timova unutar ICT odjela otpada na administrativne poslove, dok velike količine mailova drastično smanjuju produktivnost cijelog tima.

Postojalo je niz zastarjelih procesa, sustava koji međusobno ne komuniciraju i koraka koji troše previše vremena. Primjena tehnologije automatizacije u procesu izvršavanja rutinskih zadataka svakako predstavlja djelomično rješenje, ali je nemoguće u potpunosti zamijeniti eksperte koji svakodnevno pružaju podršku korisnicima. Kombinacijom RPA i ljudske intervencije, razvijena je ideja oko aplikacije koja će iskoristiti ono najbolje iz svakog segmenta.

“Identifikacijom, razumijevanjem i definiranjem poslovnih potreba u A1 Hrvatska, začela se ideja o digitalnoj radnoj okolini gdje ljudi, roboti i sučelja usko surađuju u realnom vremenu na dinamičnim i složenim poslovnim procesima po konceptu ugrađenom u EYWA platformu koji obuhvaća DevOps, DataOps, strojno učenje, modeliranje poslovnih procesa i robotsku automatizaciju poslovnih procesa”, kaže Rahela Klenkar, poslovni analitičar u NEYHO.

Podatkovni model (datamodel) kao apstraktni koncept, koji se koristi za opisivanje kako se podaci strukturiraju, pohranjuju i obrađuju u informacijskom sustavu ili bazi podataka, pruža strukturu i okvir za razumijevanje kako entiteti (objekti ili pojave) međusobno komuniciraju i kako se podaci povezuju u kontekstu određene aplikacije ili poslovne domene.

Vrste datamodela uključujući:

Konceptualni datamodel koji koristi opći opis podataka i njihovih međusobnih odnosa u kontekstu poslovne domene unutar koje se nerijetko koriste grafički simboli poput dijagrama entiteta.

Logički datamodel koji opisuje podatke na način koji je neovisan o konkretnoj tehnologiji ili bazi podataka i uključuje opis entiteta, atributa i njihovih odnosa bez specifičnih detalja o fizičkoj pohrani.

Fizički datamodel koji opisuje konkretnu implementaciju podataka, uključujući detalje o tablicama, stupcima, indeksima i drugim tehničkim aspektima te se koristi prilikom dizajniranja baze podataka i odabira tehnologija za pohranu podataka.

Modeliranje datamodela je važan proces u razvoju softvera i dizajnu baza podataka, jer pomaže u razumijevanju potreba poslovanja i pravilnom organiziranju i strukturiranju podataka kako bi se omogućila efikasna pohrana, pretraga i upravljanje podacima. Različite vrste datamodela koriste se u različitim fazama razvoja softvera – od definiranja zahtjeva do implementacije i održavanja sustava i kao takav je važan aspekt poslovne analize koji pomaže u razumijevanju i dokumentiranju poslovne potrebe, a samim time se dijele u nekoliko faza:

Identifikacija poslovnih entiteta kroz poslovnu analizu je identifikacija ključnih poslovnih entiteta ili objekata s kojima organizacija radi što može biti klijent, proizvod, narudžba, zaposlenik.

Definiranje atributa uključuje definiranje atributa kroz poslovnu analizu ili svojstva svakog entiteta kao npr. entitet “klijent” atribut može uključivati ime, adresu, telefonski broj i e-mail.

Definiranje odnosa različitih entiteta kao npr. entitet “narudžba” može biti povezan s entitetom “proizvod” kako bi se označilo koje proizvode klijent naručuje.

Modeliranje procesa što uključuje razumijevanje kako se podaci koriste u poslovnom procesu digitalne transformacije.

Normalizacija podataka čime se dolazi do optimizacije podatkovnog modela kako bi se smanjila redundancija i poboljšao integritet podataka.

Modeliranje zahtjeva u vidu dokumentiranja poslovne potrebe.

Komunikacija kao konačni vizualni način komunikacije između poslovnih analitičara, razvojnih timova i drugih dionika u organizaciji.

U konačnici, modeliranje datamodela po navedenim fazama kroz poslovnu analizu dovodi do modeliranja procesa u simbiozi sa RPA u dinamičnim poslovnim uvjetima. Ideja koncepta je, kako bi to Leslie Willcocks rekao, “Izvučemo robota iz ljudi”. Odnosno, “da zadatke poput čitanja mailova, dodjeljivanja zadataka, računanja kalkulacija prepustimo našoj digitalnoj radnoj snazi, a ljudske resurse koristimo za kreativne zadatke, vođenje ključnih projekata i za donošenje važnih strateških odluka.”, komentirala je Tima Redžović, ICT stručnjak za prodajno savjetovanje unutar A1 Hrvatska.

Cilj razvoja jedinstvenog grafičkog sučelja po DigOps konceptu EYWA platforme koja će digitalizirati cjelokupni odjel bio je višestruk. Počevši od želje za pojednostavljenjem međusobne komunikacije, povećanjem produktivnosti, praćenje životnog ciklusa pojedinog korisničkog upita, automatizirano generiranje i praćenje sve potrebne dokumentacije pa sve do bolje utilizacije specifičnog znanja svakog zaposlenika.

* Sadržaj omogućio NEYHO