Koronakriza u posljednje je dvije godine uzrokovala različite poremećaje u lancu opskrbe hranom, što je još jednom ukazalo na važnost poticanja domaće, lokalne proizvodnje, kao i povećanje razine samodostatnosti. Činjenica je kako se to ne može realizirati preko noći, no intenzivnijim uvođenjem digitalizacije u proizvodnju, taj bi se proces svakako mogao višestruko ubrzati.
Hrvatska trenutačno vlastitom proizvodnjom pokriva tek oko 50 posto potreba stanovništva zbog čega smo vrlo izloženi zbivanjima na globalnom tržištu, na što nemamo nikakav utjecaj. Jedan je od takvih primjera i povećanje cijena inputa, poput gnojiva koje je poskupjelo čak i do tri puta, što dovodi do smanjenog korištenja prihrane i zbog čega se može očekivati utjecaj na prinose.
Posljedično, manji prinosi znače i veće cijene namirnica, zbog zakona ponude i potražnje, što u konačnici najviše osjete krajnji potrošači. S druge strane, upravo zbog velike ovisnosti o hrani iz uvoza, nismo u mogućnosti pratiti ni tijek njezine proizvodnje, pa u proteklom razdoblju svjedočimo i sve učestalijem povlačenju proizvoda s polica dućana zbog neispravnosti.
Uz pomoć digitalizacije uspješno bi se doskočilo i ovom izazovu, budući da upravo digitalizacija omogućuje stalnu kontrolu proizvodnog procesa, što povećava standarde sigurnosti i kvalitete, koji su ključni pri odabiru namirnica. Drugim riječima, najkvalitetnija je upravo ona hrana koja prijeđe najkraći put od polja do stola.
U Agriviju u 2022. godini očekujemo da će svi ovi trendovi – izazovi u lancu nabave hrane, povećanje cijena različitih sirovina i povećana potražnja za sigurnijim i kvalitetnijim namirnicama – biti ključni pokretači digitalizacije u poljoprivredi.
Matija Žulj, osnivač i glavni izvršni direktor Agrivija
