Smatram da je veliko postignuće stvoriti sustav sa 1800 ljudi koji je održiv, s konkurentnim plaćama, gdje ljudi vide perspektivu i ne odlaze. Mislim tu i na Hrvatsku, ali i na Srbiju i BiH gdje poslujemo. Odgovornost je na državi da nam stvori pretpostavke, napravi reforme i smanji troškove da bismo mogli isplatiti veće plaće, a svi bismo trebali raditi svoj mali korak da bi nam bilo bolje”. Poruka je to Ivana Ergovića, predsjednika Uprave kompanije Nexe, regionalnog proizvođača građevinskog materijala na početku razgovora u kojem otkriva kako je došlo do suradnje s međunarodnom grupacijom ThyssenKrupp AG na kompleksnom projektu dekarbonizacije našičke cementne industrije. Naime, Nexe je ponovo na razvojnoj prekretnici, a pojedinačno najveći suvlasnik Ergović uvjeren je u ‘win-win’ situaciju. Projekt CO2NTESSA predstavljat će iskorak, tvrdi, za cijelu Hrvatsku, a ne samo za Nexe, jer zbog prirodnih mogućnosti skladištenja CO2 država ima odličnu priliku “postati buduće središte za skladištenje ugljičnog dioksida šire regije”.

Možete li u kontekstu pretpostavki za rast i razvoj hrvatskog gospodarstva istaknuti što je ključno i kako se u to uklapa novi projekt?

Mislim da je ključna visoka razina svijesti o važnosti ulaganja u projekte koji za cilj imaju povećanje energetske učinkovitosti i obnovljivih izvora energije, kao i smanjenje CO2 emisija. To su ‘okidači’ razvoja bez kojeg nema uspješnog poslovanja. Pozdravljamo sve napore koje Vlada RH usmjerava u cilju olakšavanja energetske krize i rasta cijena, kako kućanstvima tako i gospodarstvu. Iako hrvatska poduzeća mogu aktivno koristiti mogućnosti koje se nude kroz EU fondove, što mi u Nexe Grupi i činimo, nadamo se kako će Vlada uspjeti u namjeri da u dogovoru s Europskom komisijom omogući dodatne mjere za velika poduzeća u RH.

Kako gledate na aktivnosti HUP-a na tom planu?

Član sam Savjeta HUP-a, i mislim da bi trebao biti proaktivniji u poticanju članova da više koriste EU sredstva te da zelena tranzicija ima prioritet. Trebalo bi osmisliti i suradnju s Vladom koja ima i želju i interes pomoći gospodarstvu što smo vidjeli tijekom pandemije i kroz antiinflacijske mjere.

Nije u svakoj članici kao kod nas ograničena cijena električne energije za velike, a to je velika pomoć.

Kako je došlo do suradnje kojom se trasira okvir za zeleni cement Nexe Grupe kroz potpisani ugovor o modifikaciji procesa proizvodnje klinkera?

Iz krugova naših poslovnih partnera u Njemačkoj saznali smo da ThyssenKrupp AG gradi testno postrojenje od 400 tona klinkera na dan. Brzo samo reagirali i naručili njihovu studiju. Tako se pokazalo da imamo zajednički interes, a naš partner prepoznao je velike prednosti u ovoj suradnji. Naime, CO2NTESSA u sinergiji je s projektom GT CCS koji uključuje obnovu postojećeg cjevovoda, koji je izvan funkcije, za transport uhvaćenog CO2 iz cementare i izgradnju infrastrukture za skladištenje CO2. Agencija za ugljikovodike i Plinacro provode ovaj međunarodni projekt, što znači da naša država preuzima inicijativu i organizira infrastrukturu za transport i utiskivanje CO2.

Međutim, zašto ste se prilikom potpisivanja ovog ugovora vrijednog 400 milijuna eura, prisjetili svog prvog ugovora u vrijednosti četiri milijuna tadašnjih njemačkih maraka, rekavši kako se, za razliku od danas, vaša ruka tada tresla?

To je ugovor iz davne 1991. godine, kad je tvornici cementa nasušno trebalo širenje kapaciteta, ali nismo imali riješeno financiranje. Kad sam potpisivao taj ugovor sjetio sam se oca koji me je učio poduzetništvu. Uvijek je govorio: “Najgore je, sine, kad ništa ne radiš, jer meni cijeli život govore da se ne isplati biti na selu i proizvoditi, no ja hranim, evo, osmero usta”. Ugovor je sklopljen uoči Domovinskog rata, ja sam čak rješavao prva hrvatska plaćanja u inozemstvu, a tako smo povećali proizvodne kapacitete s 500 na 700 tisuća tona. Rat je završio i krenula je konjunktura te je slično bilo početkom 2000-ih kad smo povećali kapacitet na milijun tona. Dakle, inovacije su bitne, a jednako i hrabre odluke, dok rezultati potvrđuju da sreća prati hrabre.

Koje su glavne značajke projekta CO2NTESSA?

Ovo je dosad naš najveći projekt, a cilj je implementacija CO2 neutralne i troškovno efikasne proizvodnje cementa od 2029. Predviđa se modifikacija procesa proizvodnje klinkera na bazi Oxyfuel tehnologije druge generacije, najekonomičnijeg dugoročnog rješenja za potpuno uklanjanje CO2 emisija. Tehnologija koju planiramo implementirati u ovo postrojenje fokusira se na hvatanje CO2 na samom izvoru njegova nastanka, i to je ta odlučujuća razlika naspram većine ostalih tehnologija koje djeluju tek na završetku proizvodnog procesa. Inovativnost projekta omogućuje veću troškovnu efikasnost procesa, k tome projekt je predvodnik u veličini industrijske primjene navedene tehnologije i jedan od rijetkih u EU koji ima efikasno rješenje zbrinjavanja uhvaćenog CO2 transportnim cjevovodom do lokacije Bockovci-1, gdje će se CO2 utiskivati u ležište-slani akvifer. Kapaciteti ležišta za utiskivanje CO2 dovoljni su ne samo za nas, već i za tvornice emitere iz Hrvatske, Mađarske i šire regije.

Što bi bila alternativa kada ovaj projekt ne biste razvili?

Nema je. Bez ovog projekta poslovanje će postati neodrživo, kako je potvrdila prije dvije godine, u vrijeme kad ova tehnologija još nije bila razvijena, naručena studija od tvrtke Aker Carbon Capture. Jer, ako bismo na staroj liniji hvatali CO2 emisije, to je kao ‘skuplja pita od tepsije’ – na to bismo trošili više energije nego u proizvodnji cementa.

Kad se očekuje odluka s obzirom na to da ste projekt već prijavili za sufinanciranje na Inovacijski fond, i kako na izglede gleda vaš partner?

Kažu nam da je projekt izvrstan. Kad smo predstavljali projekt EIB-u i EBRD-u svi su jednako komentirali da je to jedinstveni projekt u svijetu. Naime, trenutno je puno projekata koji se bave hvatanjem CO2 i postoje različite solucije, ali ova je tehnologija dugoročno rješenje. EU regulativa CO2 emisija tjera nas da to rješavamo na najefikasniji način, jer su cijene emisijskih jedinica na burzi dosegnule iznos od 100 eura po toni. Mi emitiramo više od 700.000 tona godišnje, a u 2022. godini smo samo na ime kupovine dijela emisijskih jedinica utrošili 15 milijuna eura.

Koliki je udio u ukupnim rashodima Nexea za stavke CO2 i energente?

U 2020. godini, znači prije rasta cijena energenta i CO2 emisija, ovi su troškovi zajedno činili 30 posto, a sad su već na 42 posto. Stoga smo vitalno zainteresirani za projekt kojim rješavamo svoj veliki problem, ali i istovremeno utječemo na obveze koje je država preuzela glede zelenog plana koji obvezuje do 2030. na 55-postotno smanjenje CO2. Smatramo da smo mi najbolji mogući izbor za rješavanje ovog problema tako da se koriste najmodernije tehnologije za sve što su zacrtale EU i Hrvatska.

Kako u postojećim okolnostima cementna industrija radi na tome da proizvodi niskougljični cement?

Postoje dva načina na koja možemo utjecati na emisije CO2 dok ne implementiramo novu tehnologiju njegova hvatanja. Jedna metoda je da u proizvodnji cementa povećamo udio recikliranih materijala, odnosno alternativnih sirovina (npr. opeku i pepeo koji su prošli proces pečenja). To i sada radimo, no trudimo se povećati udio korištenja alternativnih sirovina. Drugi način je da se u proizvodnji cementa dodaju različita punila koja zadovoljavaju sve zelene standarde te se kod mljevenja koristi manje klinkera. U proizvodnji cementa kontinuirano se razmatraju inovativna rješenja pretvaranja gorivog otpada u energiju. Ako se odvajanje gorivog otpada napravi na adekvatan način, cementna industrija koja je najbolja za zbrinjavanje gorivog dijela otpada, pravo je rješenje jer nema nikakvog ostatka, ni štetnih utjecaja na okolinu, sve je zatvoreni proces, uz poštivanje svih zakonskih propisa u smislu zaštite okoliša. Tema je to razgovora, primjerice, sa ZG Holdingom, dok smo potencijalni partner i slavonskim županijama koji će svoj otpad morati zbrinuti. Važno je i stvaranje reciklažnih dvorišta, a građevinski otpad se trenutno baca na divlja odlagališta.

Što kažu vaše projekcije kretanja u cementnoj industriji?

Još svjedočimo stabilnoj potražnji nekretnina te ostalih građevinskih projekata, bez obzira na vrlo visoke cijene kvadrata na tržištu. Projekti potresne obnove, infrastrukturni i ostali projekti na razini država te lokalnih uprava, projekti financirani sredstvima fondova EU kao i projekti stanogradnje su trenutno stabilni, no ne možemo isključiti usporavanje individualne gradnje uslijed inflacije i rasta troškova života. Primijeti se blagi oprez kod donošenja poslovnih odluka kod investitora, ali je i važna brzina reakcije i prilagodba ovim izazovnim okolnostima. Očekujemo daljnje izazove u obliku kontinuiranog pritiska na rast cijena energije, sirovina i CO2 emisijskih jedinica. Međutim, vjerujem da smo svojim pristupom i brzinom reakcije posljednjih godina pokazali da Nexe Grupa uspješno savladava i te izazove, iskorištavajući tržišne prilike.

Što na tom planu pokazuju rezultati Nexea?

Naš sustav objedinjuje 15 tvrtki koje uspješno posluju u Hrvatskoj, Srbiji i BiH. Grupa je lani ostvarila konsolidirane prihode od 208 milijuna eura što je rast od 21% u odnosu na 2021. Istovremeno, i poslovni rashodi rasli su 18% uslijed snažnog pritiska na troškove, primarno energije i CO2. U Hrvatskoj realiziramo 40% prihoda, u Srbiji 27%, a 16% u BiH. Preostalih 17% ostvarujemo na izvoznim tržištima.

U zadnjih 10 godina unutar Grupe investirano je ukupno 102 milijuna eura, od čega lani 30 milijuna. Sve u svemu, od početka širenja u regiji uloženo je mnogo rada, istraživanja tržišta te financijskih sredstava u modernizaciju svih tvrtki Grupe. Godinama smo izuzetno fokusirani na realizaciju projekata s ciljem smanjenja ugljičnog otiska, povećanja energetske učinkovitosti, povećanja udjela korištenja alternativnih goriva i sirovina, odnosno projekata koji pridonose održivom upravljanju resursima.

Kako ćete biti spremniji za nove tržišne okolnosti te osigurati dugoročan razvoj i održivost temeljem Strategije razvoja Nexea 2022.-2030.?

Strategijom smo definirali četiri strateška stupa – tržišna orijentiranost, implementacija novih tehnologija, operativna izvrsnost i razvoj ljudi i organizacije, kroz koja ćemo stvarati dodatnu vrijednost. Definirali smo i 65 akcijskih planova kako bismo Nexe strategiju i operacionalizirali. Fokus nam je na zelenoj i energetskoj tranziciji. Tako su trenutno na više naših proizvodnih lokacija u tijeku projekti izgradnje fotonaponskih elektrana s ciljem povećanja energetske neovisnosti, a paralelno se razrađuju ideje za proizvodnju električne energije iz geotermalnih izvora.

Mogu potvrditi i da se rade idejne studije za proizvodnju zelenog vodika, ali sve je još u fazi razrade tehnologije, budući da ta proizvodnja zasad nije isplativa. Sve su izraženije tendencije da bi EU sufinancirala proizvodnju zelenog vodika. Naručili smo studiju izvodljivosti i za taj razvojni segment, te je uz Nexe bitna i naša tvornica crijepa Dilj iz Vinkovaca koja je članica udruženja Dolina vodika, i u kojem ima značajnu ulogu. Aktivno radimo na tome, i kada se ostvare tehnološke pretpostavke, mislim da ćemo biti među prvima u proizvodnji zelenog vodika.

U zelenoj tranziciji Nexe je proveo niz projekata; s čime ste posebno zadovoljni?

Dilj je primjer jedine tvrtke u Hrvatskoj kojoj su odobrena sredstva iz Modernizacijskog fonda u području EnU. Kad se zaokruži ciklus za taj i ostale projekte povećanja energetske učinkovitosti i uporabe OIE-a, od tvornice cementa u Našicama, do tvornice agregata u Koprivnici IGMA, pokazali smo da znamo kako doći do EU novca. Ukupna vrijednost projekata EnU i OIE od 2018. do kraja 2022. iznosila je 17 milijuna eura, dok je potpora iznosila 7,7 milijuna eura. Istaknuo bih i da je od 2018. u Nexeu u radu i postrojenje za korištenje alternativnih goriva čime je upotreba fosilnih goriva smanjena 40% krajem prošle godine, s tendencijom rasta tog udjela u ovoj godini zahvaljujući novim ulaganjima.

U postojećoj tvornici planiramo povećati supstituciju alternativnim gorivima na 60% i nadam se da ćemo to uspjeti ove godine. Završila je procedura procjene utjecaja zahvata na okoliš i upravo smo dobili rješenje o prihvatljivosti koji nam omogućava povećanje korištenja alternativnih goriva. Iako smatram da smo mogli napraviti više, svjestan sam izvjesnih ograničenja. Primjerice, za dodatno podizanje supstitucije alternativnih goriva na razine iznad 90% moramo značajno investirati u postojeću liniju za proizvodnju klinkera.

Koji novi projekti također brzo dolaze na red?

Što se tiče električne energije imamo u pripremi dva projekta za fotonaponske elektrane “na zemlji”, ali se čeka donošenje podzakonskih akata koji će omogućiti dobivanje energetskog odobrenja.