Na ovogodišnji Badnjak bit će pet godina od otvaranja stečaja nad tvrtkom Pevec i gotovo dvije i pol godine kako je stečaj uspješno zaključen i tvrtka preregistrirana u dioničko društvo u vlasništvu više od 700 dobavljača, banaka i države. Pevec je ovih dana ponovno u fokusu javnosti radi ugovora s Agrokorom o zakupu šest lokacija Getroa koje koncern preuzimanjem Mercator grupe ne smije zadržati u portfelju zbog tržišne koncentracije. O tom novom valu ekspanzije i ambicijama Peveca govori predsjednik Uprave Darko Šket.

Danas poslujete kroz 14 trgovačkih centara, ulazak u šest novih objekata donosi rast od gotovo 50 posto, hoće li biti problema oko punjenja polica, organizacije?

 Od šest novih lokacija zapravo ćemo kroz četiri rasti, a na dvije je riječ o preseljenju. Novi centri bit će u Dubrovniku, Karlovcu, Rijeci i zagrebačkom Črnomercu. U Varaždinu iz sadašnjeg objekta selimo u novi prostor kao i u Novom Zagrebu gdje je Pevec u dio prostora Getroa uselio lani u travnju. S novim ugovorom na toj lokaciji se širimo sa 4600 na 9000 četvornih metara. Konkretno, govorimo li o kvadraturi narast ćemo sa 100 na 130 tisuća četvornih metara. Punjenje polica bit će ‘slatke brige’. Naime, uvažavajući potencijal naših dobavljača zajedno koordiniramo ovaj projekt pa će Rijeka i Karlovac, tamo se već intenzivno radi, biti otvoreni 18. prosinca, a ostale četiri lokacije tijekom prvog polugodišta 2015.

Preuzimate li i zaposlenike Getroa, koliko radnih mjesta donose novi objekti?

Ukupno je riječ o 180 novih radnih mjesta od kojih će iz Getroa, uz zadržavanje svih stečenih prava, doći njih oko 90. Sve zaposlenike nismo mogli preuzeti jer, primjerice za mesare u Pevecu nema pozicija. S novim dolascima broj ukupno zaposlenih narast će na oko 1200.

‘Premrežit ćemo tržište pa se strani konkurenti neće imati kamo ugurati’

Govori se o stagnaciji, zapravo padu potrošnje, a Pevec u paketu ulazi u šest objekata velikih formata. Što je motiv za ovu ekspanziju?

Prije godinu i pol dana kreirali smo razvojnu strategiju kojom smo zacrtali umjereni rast za srednjoročno razdoblje. Međutim, zbivanja u okruženju iskazana kroz odlazak nekih konkurenata iz Hrvatske i najavu Agrokora o dezinvestiranju dijela trgovina bila su izazov na koji se nismo mogli oglušiti. Ocijenili smo, i Uprava i Nadzorni odbor, kako je to prigoda koju nikako ne smijemo propustiti, već je moramo iskoristiti za snažnije pozicioniranje. Premrežit ćemo domaće tržište tako da se potencijalni inozemni konkurenti više nemaju kamo ugurati ili će im to biti znatno otežano.

Svjedočite da su čuda ipak moguća, dok moćni inozemni igrači poput Baumaxa, Bricosto-rea i OBI-ja odlaze iz Hrvatske nezadovoljni poslovnim učinkom, Pevec raste. Što je tajna uspjeha?

Ne bih to nazvao čudom. Prilagođavali smo se promjenama i hvatali pozicije što je iziski-valo golemi napor i Uprave i zaposlenika. Postavili smo se proaktivno i na tržištu postali prepoznatljivi kao trgovac koji nudi najbolji omjer cijene i kvalitete, no to ne bismo mogli da nije bilo odlične suradnje s dobavljačima. Definitivno imamo najširi asortiman, držimo sve osim hrane, preko 100 tisuća raznih artikala. Konkurenti koji su otišli kao i oni što su ostali nemaju na policama grupe proizvoda koje Pevec ima. Nakon ulaska prošle godine u prostor Bricostorea u Zagrebu i Splitu, dogodine već u siječnju/veljači useljavamo i u Ba-umaxov prostor na zagrebačkom Jankomiru.

Sadrži li ugovor s Agrokorom osim zakupa neke detalje o široj poslovnoj suradnji na do-maćem tržištu ili možda u regiji?

Razgovaramo o suradnji, no za početak uključit ćemo se u projekt MultiPlusCard što će nam proširiti bazu kupaca budući da mi nemamo karticu lojalnosti. Usto, nismo si konkurenti što nam daje široku mogućnost za suradnju. Kao hrvatski trgovački lanac misija nam je kroz police forsirati domaće dobavljače. Mi u Pevecu još ne razmišljamo o iskoraku u regiju pa ćemo i tijekom 2015. raditi na učvršćivanju pozicije na lokalnom tržištu. Za sada je naš plan omogućiti našim dobavljačima da kroz Agrokorovu maloprodaju oni izađu u regiju.

Je li točno da 85 posto polica Peveca pune hrvatski proizvođači?

Hrvatska nažalost nema takvu proizvodnju kojom bi napunila police i ispunila potrebe tržiš-ta. Istina je da oko 80 posto asortimana drže domaći dobavljači međutim, svi oni nemaju domaće proizvode nego ih dijelom i uvoze.

Godina je na izmaku, kakav rezultat očekujete?

Projekcija prihoda je rast 23 posto naspram 2013. godine, na gotovo 870 milijuna kuna. Dobit će iznositi oko 7,5 milijuna, manja je nego lani radi čišćenja zaliha, usklađivanja tro-škova i uređenja dva nova centra. Za 2015. namjeravamo s prihodom opet rasti oko 23 posto, na više od milijardu kuna. Nije nerealno, planove radimo vrlo analitički pa je zapra-vo moguć i bolji rezultat.

Nelikvidnost je pokosila domaće gospodarstvo, brojni proizvođači žale se na trgovce i pre-duge, višemjesečne rokove plaćanja.

Sve obveze podmirujemo u dan po ugovorenim modelima plaćanja i u toj vin-vin varijanti naši dobavljači mogu upravljati svojom likvidnosti. Radimo s više od 350 dobavljača, mo-deli plaćanja su od avansa preko 30 do 60 dana. Bez urednog plaćanja ne bismo uspjeli, to je temelj na kojem smo izgradili međusobno povjerenje.

Stečaj Peveca proveli ste u dvije i pol godine, dok recimo stečaj Name traje već 15 godi-na, dobili ste povjerenje vjerovnika/vlasnika i postali jedini stečajni upravitelj izabran za predsjednika Uprave.Je li taj recept moguće nekako preslikati, brojni stečajevi traju godinama?

Ne može se generalizirati, nema recepta, svaki stečaj je drukčiji. Ovaj je za mene osobno bio veliki izazov, smatrao sam da treba žurno pokrenuti preustroj. Za likvidaciju naime, nikada nije kasno. Nije bilo lako sustav iz potpune improvizacije, kakav je Pevec nekada bio, postaviti na prave temelje. Međutim, moram to naglasiti, da nije bilo povjerenja vjerovnika i suda ne bih uspio. Nakon završetka stečaja prati se i mjeri svaki potez, uveli smo edukaciju za sve djelatnike, od trgovaca do uprave. Radimo na puno frontova, no ugodno je jer, svi zaposlenici su motivirani.

Jesu li razlog motivacije dobre plaće?

Plaća nije spektakularna, za trgovce je u neto iznosu kod nas prosjek 3680 kuna. Međutim, kako još nismo završili sve procese oko standardizacije, odnosno nakon što u Kutini i Koprivnici riješimo problem neprimjereno velikih površina u zakupu i poslovanje svedemo u realnost otvara se mogućnost povećanja plaća. Koliko ozbiljno pristupamo dimenzioniranju troškova svjedoči i podatak da proteklih godina ni kuna dobiti nije isplaćena dioničarima kroz dividendu već je sve investirano u razvoj. Postupamo i kao društveno odgovorna kompanija, iz niza humanitarnih projekata spome-nut ću tek stipendiranje dvoje studenata iz Gunje.