Sa Slavkom Vidovićem, osnivačem InfoDoma, razgovarali smo o prilikama koje donosi digitalno doba, Industriji 5.0, mehanizmima ‘pobjednik uzima sve’ te strateškim fokusima InfoDoma.

Velike prilike digitalnog doba danas privlače pažnju i traže proaktivnost, ali na drugoj strani strah od nespremnosti za budućnost propituje svaki poslovni potez danas i traži reakciju. Kakvo je vaše mišljenje o ukupnoj situaciji i na razini poduzeća i na razini gospodarstva?
Danas je doba gdje se u svakoj industriji i svakoj ljudskoj djelatnosti nalazi mjesto za digitalne tehnologije i sustave (tzv. Digital) na način da se iskoristi inteligencija iz podataka, kroz inovacije u kojima sudjeluju različite struke. Strojarski proizvod više nije samo strojarski, to je i digitalni proizvod ICT industrije.

Prehrambeni proizvod na isti način, ili prometni sustavi. Zato je danas ključno pitanje otvorena suradnja u digitalnim ekosustavima: napredovat će oni narodi i države koji razviju takve ambijente suradnje. Jasno je da u takvom stvaranju vrijednosti sudjeluju na različite načine i akademska zajednica, i javna uprava i gospodarske asocijacije, jer sama za sebe, poduzeća su nemoćna urediti i razviti svoju poslovnu okolinu, ali zato mogu i trebaju razviti svoje digitalne ekosustave suradnje s poslovnom okolinom.

Ključno pitanje je razumjeti kako digitalne tehnologija sudjeluje u stvaranju vrijednosti u drugim strukama. ICT industrija kao Cloud infrastruktura, 5G mreže i HPC računala također je infrastruktura i za digitalnu potporu industrijama i proizvodnji. Ali esencija digitalnog doba su podaci, podaci kao digitalni energenti, iz kojih se ML tehnikama strojnog učenja dobivaju modeli, spoznaje i inteligencija za djelovanje u budućnosti.

Sada, kao nikada prije, čovjek može svaku svoju logičnu zamisao realizirati, a kroz iskustva prenositi znanje i emocije. Reuse & Sharing su glavni procesi stvaranja vrijednosti, a potom i inkorporacija znanja i inteligencije u temeljne procese koji dolaze još iz vremena informatizacije: Learning & Innovation.

“Reuse” tehnika ponovnog korištenja, znači da se znanje i podaci, kao nematerijalna dobra, jednom kreiraju i potom milijune puta koriste. Taj mehanizam donosi fleksibilnost i smanjenje troškova.

Zato je bitno urediti Digitalnu infrastrukturu za pojedine industrije, a u njoj moraju biti Otvoreni podaci javne uprave te javni Repozitoriji znanja. Podaci koji su osnova Digital djelovanja nisu vlasništvo ICT industrije nego vlasnika nekog sustava ili drugih struka. Zato je esencijalno pitanje uspostaviti Podatkovni suverenitet koji je jezgra Digitalnog suvereniteta naroda i države, što je naglašeno i u Berlinskoj deklaraciji 2020.

Kada su na toj osnovnoj razini jasni procesi stvaranja vrijednosti (možemo koristiti termin “digitalni motori”) tada na višoj razini kroz Network Efect nastaju pozitivne povratne veze koje imaju efekt eksponencijalnog rasta tj. Kvantnog skoka.

Pozitivna povratna veza, eksponencijalni rast i kvantni skok ne daju se modelirati, pa niti predvidjeti, klasičnim ekonomskim tehnikama. Stoga i iznenadne pojave unicorna, poduzeća koja prestižu vrijednost od milijardu dolara, predstavljaju posebnu razvojnu pojavu i potencijal, posebno za mlade i inventivne ljude.

Europska Komisija je objavila putem Zajedničkog istraživačkog centra JRCa novi koncept Industrije 5.0. Koje su okolnosti dovele do toga novoga koncepta?
Europska komisija je u prosincu 2021. inaugurirala koncept Industrije 5.0, do sada, najsveobuhvatniji i najcjelovitiji programski razvojni iskorak koji je Europa postavila pred svoje institucije, industriju i građane.

Posebno je značajno što taj koncept u sebi nema ugrađenu samo ekonomsku logiku nego je utemeljen na ranije usvojenoj paradigmi (nazvanoj protect, prepare, transform): zaštite biodiverziteta i smanjenja nepoželjnog utjecaja na klimatske promjene te dugoročne transformacije društva kako bi se nastavio održiv i miran razvoj čovječanstva. Industrija 5.0 je prva industrijska strategija kojoj BDP nije najvažniji indikator performansi, nego se nastoje paralelno osnažiti industrijski potencijali i istovremeno stvoriti otporno, održivo, regenerativno i cirkularno poslovanje.

Pri tome je naglašen aspekt industrijalizacije jer snažna, zdrava i transformirana industrija ima presudnu ulogu kako bi se stvorilo otporna i održiva ekonomija. Industrija, u ovom konceptu, mora postati pokretač sustavnih promjena te rasta i transformacije cjelokupnog društva. Pojam transformacije u ovom kontekstu naglašava korijenit redizajn lanaca vrijednosti, korporativnog upravljanja, sustava financiranja te javnih politika.

Sve te komponente trebaju koherentno djelovati za stvaranje zelene, otporne i društveno odgovorne ekonomije. Smatra se da će redizajn lanaca vrijednosti doprinijeti društvenom i planetarnom blagostanju kao i širokom prihvaćanju metrika i indikatora koji mjere približavanje postavljenoj viziji.

Razlog za ovaj novi EU razvojni iskorak leži u činjenici da prethodna Industrija 4.0 nije dovoljno snažan i fleksibilan razvojni okvir kojim bi se ispunili postavljeni ciljevi Europe za 2030. To je eksplicite napisano u dokumentu JRC-a (Zajednickog istraživačkog centra Europske Komisije).

Kako se mehanizmi ‘Pobjednik uzima sve’ odnose prema malim narodima?
S tim u vezi, važan koncept je decentralizacija. Centralizacija, globalizacija i “pobjednik uzima sve” paradigma predstavlja velik rizik za budući razvoj Europe, ali i ljudskog društva općenito. Posljedice mogu biti katastrofalne poput prekida opskrbe, gladi i društvenih nemira.

Cjelokupna EU politika mora se prilagoditi principu održive samodostatnosti i decentralizacije kako bi se uspostavila nezavisnost i podloga za dugoročni razvoj. U svemu tome digitalne tehnologije igraju veliku ulogu. One su dugo vremena bile alat globalizacije, ali sada moraju pomoći da male zajednice steknu uvjete za razvoj i zadržavanje stanovništva.

Digitalne tehnologije omogućuju nove poslovne modele, nove pristupe proizvodnji i povezanost ekosustava. Robotika i umjetna inteligencija mogu se osmisliti da budu komplementarne ljudskom radu i poboljšaju iskorištenje resursa.

Koja je onda nova uloga javne uprave i regulatora, jer iskreno to je sve jako teško pratiti i brzo reagirati?
Sve to stavlja i nove zahtjeve pred javne politike, javnu upravu i regulativu koje se moraju raditi u partnerstvu s industrijom kako bi potpomogle industrijsku tranziciju i društvenu transformaciju. U njih mora biti ugrađena spremnost za prihvaćanje određenih rizika povezanih s uvođenjem novih tehnologija i poslovnih modela.

I najvažnije, javna uprava i regulativa moraju prihvatiti i ugrađivati elemente agilnosti kojima će realocirati sredstva i ostale resurse sukladno promjenjivim zahtjevima iz okoline. Regulatorni sustav mora omogućiti agilni razvoj i ubrzano prihvaćanje najboljih praksi. Cjelokupan proces stvaranja javnih politika, regulative i provedbe javnih usluga mora biti učinkovit i usklađen s korisnicima – građanima i poslovnim subjektima.

Pristup izvorima financiranja uvijek je kritičan. Kako usmjeravati javni novac i agilno financirati inovacije?
Javno financiranje istraživanja i inovacija mora biti usmjereno na razvoj novih i održivih ekonomskih modela, razvoja novih tržišta i industrijskih ekosustava pri čemu se mora napraviti otklon od konzervativne politike upravljanja rizicima tj. treba prihvatiti kulturu eksperimentiranja što je za javnu upravu ogroman iskorak.

Kreatori javnih i industrijskih politika moraju pratiti potencijale pojedinih industrijskih sektora i poslovnih modela te razvijati pokazatelje učinkovitosti koji potiču inovacije i poslovno umrežavanje tj. stvaranje poslovnih ekosustava. Važan korak kod razvoja regulative, mora biti procjena koherentnosti sa strateškim ciljevima i sustavnom transformacijom jer tradicionalni pristup (analiza regulatornog troška, analiza troškovi – koristi) neće dovesti do traženih promjena.

Nova regulativa mora imati ugrađenu adaptibilnost, eksperimentiranje, procjenu učinaka tehnologija i procjenu učinaka određenih inovacija. Lokalna uprava i samouprava također imaju svoju novu ulogu u konceptu Industrije 5.0. Lokalne zajednice moraju stvarati povoljne uvjete za privlačenje poduzeća, financirati “pametne” laboratorije za eksperimentiranje s novim tehnologijama te omogućiti uspostavu poslovnih ekosustava na lokalnoj razini.

Uvijek se kaže kako upravljanje poduzećima treba voditi na novi način, ali što je tu bitno?
Promjene se moraju dogoditi i na razini upravljanja poduzećima: tu društveno odgovorno i ekološki osviješteno poslovanje mora postati temeljna vodilja.

To zahtijeva promjenu u načinu razmišljanja menadžera, ali i vlasnika koji moraju prihvatiti da postoje aspekti značajniji od profitnih margina. Industrija 5.0 i Vlada 5.0 moraju biti osnova za stvaranje novog društvenog dogovora (Social Governance 5.0) temeljnog na načelima održivosti, zelene tranzicije, otpornosti, adaptabilnosti, spremnosti za budućnost i blagostanja (New Social and Green Deal Contract).

Nova ekonomija traži nova radna mjesta i treba otvoriti razgovore o razvoju novog tržišta rada koje neće stvarati socijalne tenzije.

Cjeloživotno obrazovanje nam je bolna tema i na dnu smo EU-a. Da li ono može postati obvezno obrazovanje i koja je nova uloga sveučilišta?
Cjeloživotno obrazovanje mora postati potpuno normalna komponenta profesionalnog razvoja svakog zaposlenika koja jamči sudjelovanje na brzo promjenjivom tržištu rada. Regulativa mora jamčiti ravnopravan pristup obrazovanju i zdravstvenoj skrbi. Obrazovni sustav mora postići visoku razinu fleksibilnosti kako bi se mogao nositi s dinamikom Industrije 5.0.

Kako danas INFODOM Grupa odgovara na izazove vremena i za koje namjene imate proizvode i usluge?
Strateški fokus INFODOM Grupe ide u dva smjera: biti i dalje lider u proizvodnji kompleksnih digitalnih platformi za ovaj dio Europe, te dati usluge konzaltinga i razvoja za digitalnu transformaciju poduzeća i njihov razvoj spremnosti za budućnost.

Ovaj drugi smjer je jako važan da bi se stvarale nove vrijednosti u poduzećima te preoblikovali lanci vrijednosti u određenim industrijama. Tu smo kao primjer osnovali i Centar kompetencija za digitalnu transformaciju prehrambene industrije u ruralnim područjima.

Najvažnija i naša prestižna istraživanja vezana su za razvoj spremnosti za budućnost, na osnovama radova institucija kao što su IMD, INSEAD, Gartner i McKinsey. Četiri perspektive su u fokusu: Razvoj spremnosti za budućnost kroz poslovnu agilnost, prilagođavanje mindseta i IT integracije; Izgradnja poslovne agilnosti kroz adaptabilnost i fleksibilnost; Razvoj otpornosti organizacija; Bimodalni management i odgovori na neočekivane događaje.

Kada se govori o novim digitalnim platformama, onda je to DX Performa 365 koja podržava razvoj strateških kompetencija i organizacijske promjene za digitalnu transformaciju u uvjetima hibridnog rada.