Jučerašnja odluka Ustavnog suda da se predstečajna nagodba Dalekovoda nastavi i ukidanje zastoja tog postupka koji je prije više od mjesec dana odredio sudac Trgovačkog suda u Zagrebu Mislav Kolakušić, potaknula je pozitivne vijesti za Dalekovod. Prva opipljiva reakcija je sa Zagrebačke burze: dionici Dalekovoda cijena je porasla 19 posto, na 31,4 kune, a pritom je ostvaren i daleko veći dnevni promet od uobičajenoga u posljednje vrijeme. Sa 660 tisuća kuna od Dalekovoda su samo dionice HT-a u utorak imale veći promet, a jučerašnji promet dionicama zagrebačkog građevinara bio je veći od ukupno ostvarenoga unatrag mjesec dana.

U Dalekovodu, pak, nisu htjeli komentirati spasonosnu odluku – ostavili su to za danas. Kako doznajemo, smatra se da će ona, uostalom kao i nagodba, “presuditi” da se sačuva oko 700 radnih mjesta i spase izvozni poslovi koji su u protekle dvije godine iznosili oko 2 milijarde kuna. Prvi posao kojem se sad nadaju je onaj za norveškog državnog investitora.

“Očekujemo da bi Dalekovod uskoro, praktički svakog dana, trebao dobiti od našeg dugogodišnjeg partnera iz Norveške poziv da licitira za izgradnju dalekovoda dužine oko 150 kilometara koji vodi do samog sjevera Norveške”, kazao je naš izvor iz kompanije.

S obzirom na dugogodišnju suradnju s norveškom državnom kompanijom čini se da se u Dalekododu ozbiljno računa s time – posao je vrijedan navodno oko 100 milijuna eura, iako je kako nam je neslužbeno potvrđeno s više strana da je on došao u fazu kad postoji najozbiljnija prijetnja da će izgubiti šansu za licitiranje, te se navodno počelo već i kalkulirati s opcijom podizvođača. Sve zbog zastoja! Kolika šteta bi u tom slučaju bila, te tko bi je nadoknadio, pitaju se poslovni izvori probletizirajući neku vrst “kockanja” s pravnom sigurnošću.

Drugo relaksiranje napete situacije nakon odluke ustavnih sudaca dolazi i zbog jednako važne i pozitivne vijesti po pitanju sudbine dokapitalizacije Dalekovoda. Riječ je o iznosu od 150 milijuna kuna koji bi trebala uložiti tvrtka Konsolidator koja je na skupštini dioničara u srpnju za to i dobila zeleno svjetlo. Jučer su nam dva ključna “frontmena” Konsolidatora – Marko Lesić, predsjednik uprave Nexus Private Equity Partnera koji je suosnivač Konoslidatora s obvezom ulaganja 100 milijuna kuna, kao i s druge strane Vlado Čović, vlasnik i direktor Zagreb Montaže iz čije grupacije dolazi tvrtka Dalmarine, drugi suosnivač Konoslidatora sa obvezom ulaganja 50 milijuna kuna, potvrdili su da pri ulaganju – ostaju. Drugim riječima i Lesić i Čović suglasni su s Dalekovodovom zamolbom, inače jučer objavljenoj na Zagrebačkoj burzi, da svoju obvezujuću ponudu za dokapitalizaciju tvrtke produže do kraja rujna. Smatraju se da će to biti dovoljno vremena da se postupak završi. Rok je to koji se po treći put produžuje, a sadašnji traje do 31. kolovoza. “Mi smo se nadali tome, srećom se to potvrdilo u pozitivnom smislu”, rekao je Lesić.

Čovića je vijest zatekla na službenom putu, no komentirao je da je krajnje vrijeme bilo da taj postupak bude priveden kraju. “Šteta bi bila velika da Dalekovod nestane, a postojala je opasnost od gašenja. To bi bila tragedija za zaposlenike i vjerovnike, a spašavanjem tvrtke svi će profitirati, uključujući i državu. Stečajem bi eventualno profitirale banke i to samo djeliomično”, kazao je Čović.  Nastavak procesa prestečajnih nagodbi u utorak su pozdravili gospodarstvenici, bankari i Hrvatska gospodarska komora. “Nema spora da je zakon o predstečajnim nagodbama potreban. To je način da se spase radna mjesta ugroženih tvrtki, da se dogodi promjena vlasništva što je u nekim slučajevima nužno jer su alternative stečajevi koje rezultiraju sa devastacijom tvrtki”, kaže konzultant Željko Perić. Premda se može sporiti da je zakon manjkav, kaže, bolje je trošiti vrijeme i energiju na njegovo popravljanje, nego ga u potpunosti stopirati.

Burzovni igrači također pozdravljaju rješenje kojim se omogućuje nastavak postupka predstečajne nagodbe, a to naročito vrijedi za one koji su značajnije izloženi Dalekovodu. U toj su skupini mirovinski fondovi, od kojih AZ i Erste Plavi drže prve dvije pozicije (s 8,5 i 7 posto) na listi top 10 dioničara. Petar Vlaić, čelnik Erste Plavog, samo je kratko komentirao kako je rješenje Ustavnog suda pozitivna vijest jer je u predstečajnim nagodbama vrijeme naročito bitan faktor, ne samo u pogledu kandidiranja za nove poslove, nego i s aspekta akumuliranja kamata po dugu. Obrat je razveselio i bankare okupljene u Hrvatskoj udruzi banaka koji su u pravilu najznačajniji vjerovnici u postupcima. Ne uspiju li pokriti barem dio tražbina tijekom nagodbi, bankama je upitna naplata milijardi kuna koje im duguju tvrtke što nosi nove otpise, rezervacije i novi udar na ionako poljuljanu dobit. “Otpočetka podržavao Zakon o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi te pozdravljamo nastavak njegove primjene”, poručuju iz HUB-a.

Iz Hrvatske gospodarske komore podsjećaju da su podržali donošenje zakona ocjenjujući da je neophodan za financijsku konsolidaciju niza tvrtki u teškoćama. Odluka Ustavnog suda zaustavila je kreiranje ozbiljne pravne nesigurnosti koja bi onemogućila okončanje postupaka u tijeku, poput Dalekovida, ali i otvaranje novih nagodbi koje velikom broju posrnulih tvrtki predstavljaju jedini mogući model konsolidacije i nastavka poslovanja. “Od kolikog je to značaja govore i podaci o mogućoj ugroženosti desetaka tisuća radnih mjesta iz do sada pokrenutih predstečajnih nagodbi, kao i onih koje su zbog produbljavanja krize i nemogućnosti iznalaženja drugih rješenja pred nužnošću otvaranja tih postupaka”, kažu u HGK.