Barbara Bujačić, direktorica Gebrüder Weiss Hrvatska ocjenjuje stanje logističkog sektora u Hrvatskoj i u regiji, govori o problemima s kojima se suočavaju, o poslovnim rezultatima i o planovima za budućnost kojima će povećati uspjeh tvrtke. 

Koliko problemi poput izbjegličke krize i terorističkih prijetnji, uslijed čega dolazi do suspenzije ili čak i ukidanja Schengenskog sporazuma, mogu otežati poslovanje logističkim tvrtkama poput vaše?
Nema značajnijeg utjecaja suspenzije Schengenskog sporazuma – to se odnosi na osobe, ali ne i na slobodan protok robe. Regulativa EU-a o slobodnom protoku robe i dalje je nepromijenjena. Utjecaja bi eventualno mogli imati neki drugi sporazumi između EU-a i SAD-a, zbog kojih bi se težište moglo pomaknuti s cestovnog na pomorski ili zračni prijevoz.

Kako općenito ocjenjujete stanje logističkog sektora u Hrvatskoj, a i u regiji?
Hrvatska i Slovenija nemaju neku veću važnost nakon ulaska Hrvatske u EU. Ističe se jedino Luka Kopar, koja je važna jer se sav pomorski teretni promet odvija preko Kopra, dok su Luka Rijeka i Luka Trst izgubile na važnosti: Rijeka zbog lošeg upravljanja i zastarjelog željezničkog prometa, a Trst zato što se nije dovoljno angažirao da bi održao svoj status vodeće luke u ovom dijelu EU-a. Takva situacija može u budućnosti ići u prilog i nama te se položaj Hrvatske može promijeniti i dobiti na važnosti. Nije nužno da imamo niz stranih ulaganja, već da imamo strateška ulaganja te da budemo inovativni i razvijamo vlastitu proizvodnju. Što se tiče Srbije, dobro je pozicionirana i broj stranih ulaganja evidentno se povećava, dok su joj nedostatci slaba razvijenost vlastite proizvodnje i bliska povezanost s Rusijom, što bi je, ovisno o daljnjim trendovima u politici, moglo dovesti u neku vrstu izolacije.

Čime se vi kao tvrtka ističete u sektoru transporta i logistike? 
Naša tvrtka ističe se profesionalnošću i brzinom usluge te tehnološkim inovacijama u poslovanju, koje korisnicima omogućuju jednostavna logistička rješenja za potrebe poslovanja kako bi mogli više vremena posvetiti razvoju svoje glavne djelatnosti.

U kojoj je mjeri manjak kvalitetnog skladišnog prostora problem logističkim poduzećima?
Problem postoji utoliko što Hrvatska ima popriličan broj stranih poduzeća koja imaju određene standarde poslovanja, bilo da se odnose na temperaturni režim ili da na postupanje otrovima ili prehrambenim proizvodima. Za svaku skupinu artikala vrijedi specifičan standard čuvanja robe. Kvaliteta skladišta često je upitna zbog izolacije, opremljenosti skladišta, primjerice sprinklerima ili rampama s obje strane skladišta, što bi omogućavalo bolje manipuliranje robom, brži protok robe i sl.

Koje su prednosti i mane najma logističkog prostora?
Prednosti najma logističkog prostora jesu kontrola troškova, tj. izbjegavanje fiksnih troškova, te kvaliteta i određeni standard usluge. Pritom je važno što u tom slučaju nema vlastitih ulaganja, pa se većina poduzeća koja žele izbjeći ulaganje znatnih sredstava odlučuje za outsourcing, koji je u porastu.

Kakvo je poslovanje vašeg poduzeća u 2014.? 
Poduzeće je solidno poslovalo te smo zadovoljni i klimom unutar poduzeća i partnerima s kojima poslujemo. Veći dio njih vrlo su profesionalna poduzeća koja ništa ne prepuštaju slučaju te svoje poslovanje planiraju i kratkoročno i dugoročno. Doista nam je zadovoljstvo imati takve poslovne partnere.

Koliko ste zadovoljni s poslovnim rezultatima u 2015.?
Ponosni smo jer rastemo održivo, povećavamo broj zaposlenih, a fluktuacija osoblja vrlo je niska. Skrbimo o svojim dobavljačima te stalno raste broj zainteresiranih komitenata i dobavljača koji žele uspostaviti poslovnu suradnju s našim poduzećem. Naš smjer razmišljanja je, da bismo mi mogli rasti unutar Hrvatske  moraju rasti i poduzeća u našem okruženju. Veliki problem hrvatskog gospodarstva upravo je nerazumijevanje ekonomskih načela poslovanja. Kao zadnji primjer mogu poslužiti predstečajne nagodbe, kojima su s jedne strane poduzećima vjerovnicima prouzročeni golemi minusi, dok je s druge strane mnogim poduzećima dužnicima koja su namjerno izazivala predstečajno stanje omogućeno da zadrže ili čak povećaju svoj kapital. To je pitanje poslovne etike, ali, nažalost, i primitivizma. Zadovoljni smo ovogodišnjim uspjehom, a nadamo se još boljemu uspjehu i pokušavamo ga ostvariti u suradnji s partnerima koji razmišljaju na drukčiji način i kreiraju nove načine poslovanja.

Imate li konkretnih planova za daljnje povećanje uspjeha poduzeća?
Imamo konkretne planove, jedan je izgradnja logističkog centra, a drugi je stalno investiranje u IT-strukturu i trajna izobrazba zaposlenika.

Koje je najveće dostignuće vašeg poduzeća i kako vidite vašu budućnost? 
Najveće dostignuće našeg poduzeća naši su zaposlenici: obrazovani su i profesionalni u radu, ali i lojalni. Budućnost poduzeća u Hrvatskoj vidim pri samomu vrhu, ali ne sasvim na vrhu jer to ne želimo. Želimo dobra poduzeća u svojem rakursu, povećanje suradnje s poduzećima u Hrvatskoj i povećanje svojih investicija u Hrvatskoj. Planiramo se aktivnije uključiti u rad s domovima za napuštenu djecu i udrugama za zaštitu s životinja.

Tržišne razlike

Možete li usporediti hrvatsko tržište s europskim? Koje su osnovne razlike?

Europska tržišta razlikuju se po svojoj vokaciji: neka su tradicionalno profesionalna, na njima se poštuju dobri poslovni običaji i sl., dok na drugima postoji veća sklonost manipulacijama. Hrvatsko tržište sasvim se sigurno razlikuje od prvospomenutih, i to, rekla bih, najviše po poštivanju poslovne etike i po djelovanju države, koja propušta regulirati neke obveze i prava, što onda hrvatske pravne osobe dovodi u nezgodan položaj. Problem o kojem govorim pitanje je dospijeća ili odgode plaćanja računa: 30 dana, na kraju 60 dana uz ugovor, pa i duže. Jedini učinak toga bio je da su mnoga poduzeća zatražila dužu odgodu plaćanja jer je to u Hrvatskoj ozakonjeno.