Sredinom ove godine u Novom Zagrebu očekivan je bio početak realizacije projekta nove atraktivne poslovne zgrade Hrvatske lutrije, prema projektu renomiranog Studija Kincl, koji je upravo za taj projekt lani dobio i prvu nagradu Društva arhitekata Zagreba.

No, kako se sada čini, taj ambiciozni investicijski pothvat, koji je predviđao završetak gradnje do kraja 2023. ili početka 2024., usporen je.

Potvrđuju to u Hrvatskoj lutriji, u kojoj se upravo pripremaju za izradu nove Strategije razvoja za razdoblje od 2023. do 2027., a razlozi zbog kojih se moralo oduljiti s aktivnostima na novoj, suvremenoj zgradi leže u otežanim uvjetima u kojima se odvija poslovanje i ove državne tvrtke.

“S obzirom na negativan utjecaj pandemije na poslovanje te izazove i nesigurnost poslovanja u budućnosti, Hrvatska Lutrija je racionalizirala tekuće investicije, a aktivnosti vezane uz neke strateške investicije, među kojima je i ona u novu upravnu zgradu, su u određenoj mjeri usporene”, kažu u Hrvatskoj lutriji.

U konkretnom slučaju, trenutno je u izradi glavni projekt nove upravne zgrade, nakon čega će uslijediti izvedbeni projekt, a kompletna projektna dokumentacija trebala bi biti spremna do kraja ove godine.

Slijedi potom ishođenje građevinske dozvole i postupak javne nabave za izvođača radova. Financiranje zgrade predviđeno je kroz kredit, a useljenje se, prema najnovijem planu, očekuje tijekom razdoblja nove kompanijske razvojne strategije, znači do kraja 2027.

A od izgradnje se, dakle, ne odustaje, jer tvrtka u sadašnjem prostoru, u kojemu dijelom nije ni vlasnik i plaća najam, nije u mogućnosti smjestiti sve organizacijske cjeline koje bi, kako pojašnjavaju u Hrvatskoj lutriji, po prirodi poslova morale biti na istoj lokaciji.

Ono što trenutno obilježava i njihovo poslovanje neizvjesni su uvjeti, kako zbog korone, tako i očekivane inflacije.

Mario Musa, predsjednik Uprave Hrvatske Lutrije/PD

Trenutno i njihovo poslovanje obilježavaju neizvjesni uvjeti, kako zbog korone, tako i očekivane inflacije. Nasuprot uvriježenom mišljenju da se u krizi više poseže za igrama na sreću, u Hrvatskoj Lutriji kažu kako to nije slučaj.

Ta izdvajanja su po njihovim iskustvima u korelaciji s društvenim standardom i BDP-om, a tijekom kriza uvijek su u padu, jer je primarna svrha igara na sreću zabava. “Tek kad imaju više novca, igrači će izdvojiti i za igru”, ističu.

Muke po lockdownu
Njihovo je poslovanje pandemija pogodila i više nego sve prisutniju konkurenciju na domaćem terenu, jer za razliku od privatnih priređivača, kao državna tvrtka nisu mogli koristiti potpore za očuvanje radnih mjesta.

Restriktivne mjere zaštite najviše su osjetili u segmentu igara u casinima i automat klubovima koji su u dva navrata bili zatvarani i tijekom 2020., a od studenog 2020. do sredine veljače 2021. u tom segmentu nije bilo prihoda, dok je u nastavku godine radno vrijeme bilo skraćeno i zbog socijalne distance ograničen broj igrača na prodajnim mjestima, što je sve ostavilo traga i donijelo smanjenje prihoda u tom segmentu.

U prvih mjesec i pol 2021. ni u segmentu klađenja nije bilo poslovanja, no situacija je u nastavku godine odnosu na prethodnu ipak bolja, kako zbog prelaska igrača na online prodaju, tako i zbog ponovnog održavanja sportskih natjecanja, kojih u 2020. praktički nije bilo.

Segment lutrijskih igara najmanje je osjetio negativne posljedice novonastalih okolnosti, te one prihodovno polako vraćaju pretkriznu razinu, dok je jedini segment u Hrvatskoj lutriji koji kontinuirano raste online casino.

Prema preliminarnim podacima godinu je Hrvatska Lutrija ipak uspjela završiti s nešto boljim rezultatom, i to ne samo u odnosu na prethodnu, nego i rekordnu pretkriznu 2019. Ukupan prihod od igara iznosio je nešto više od 640 milijuna kuna i na godišnjoj razini veći je 7,3 posto, a u odnosu na 2019. porastao je 2,9%.

Više od polovice (57%) donijele su lutrijske igre, dok je udjel igara na sreću u casinima i automatima 27, a klađenja na 16 posto.

Online prodaja ukupno je povećana 26% u odnosu na pretkrizno vrijeme, no promjena navika i ubrzan prelazak na online kanale u toj poslovnoj niši dodatno pojačava i probleme sivog tržišta, na koje u Hrvatskoj Lutriji već dugo upozoravaju.

Ilegalni priređivači, i to ponajviše online kladionica i casina, ali sve više i lutrijskih igara, po ocjeni ove državne tvrtke, u prevelikoj su mjeri prisutni i nanose štetu državnom proračunu, budući da ne posjeduju potrebne licence za rad u Hrvatskoj i ne plaćaju porezne i druge obveze, ali primaju uplate hrvatskih igrača.

U HL-u smatraju da je aktualni zakon o igrama na sreću izgubio primarnu svrhu, te upozoravaju da će se, ako zakon neće pratiti tehnološki razvoj, igrači okretati ilegalnom tržištu.

Ne isključuju akvizicije
Analizu cjelokupnog tržišta i daljnjeg pozicioniranja vodstvo Hrvatske Lutrije utvrdit će uz pomoć konzultanata, za čiji je izbor u tijeku javni poziv, a jedna od opcija koju se u pripremi nove strategije razvoja želi staviti u razmatranje je i mogućnost akvizicija.

Nije, inače, prvi put da se spominje da bi HL mogao krenuti u preuzimanje neke od tvrtke na tržištu, no konkretnijih aktivnosti dosad nije bilo. U kojem segmentu poslovanja bi potencijalno mogli biti zainteresirani za “pojačanje”, zasad u detalje u HL-u ipak ne ulaze.

Namjera je, kažu, u okviru definiranja nove strategije sagledati sve opcije rasta, pa tako i anorganskog, a tek nakon što se pokažu rezultati analize i procjene usklađenosti sa strateškim ciljevima, mogu razmišljati o sljedećim koracima.