Cijeli hotel Trakošćan, koji posluje u sklopu Coninga, bivše tvrtke bivšega prvoga potpredsjednika Vlade Radimira Čačića, zakupila je ljetos jedna izraelska agencija i od polovice srpnja do kraja kolovoza u sedmodnevnim turnusima ondje je boravilo dvije tisuće gostiju koji su ostvarili sedam tisuća noćenja. U vrijeme niske sezone za kongresni turizam našli smo lijepu tržišnu nišu, kaže Vera Kanjuga Starčević, direktorica hotela koji je u kolovozu premašio 10.000 noćenja.

Upravo je toliko noćenja taj novi hotel s četiri zvjezdice imao u prvoj godini poslovanja, 2012., kad je stekao i prvu, ali lošu reklamu. Odmah se doznalo da ljudi rade bez plaća. Početak rada hotela poklopio se s kulminacijom problema Coninga, koji je nedavno sklopio predstečajnu nagodbu.

Riješene plaće

“Najmanji udar krize doživio je turizam, ali je podnio i najveći teret financiranja predstečajne nagodbe”, kaže Davorin Prpić, predsjednik Uprave Coninga, te dodaje da zato i plaće djelatnicima u turizmu isplaćuju u punom iznosu, a u građevini, koja na žalost, još ne radi po planu, u umanjenom. “Kad bismo zakazali na isplati plaća i podmirenju tekućih i starih obveza prema dobavljačima, bila bi ugrožena cijela predstečajna nagodba te provedba restrukturiranja. Coning je sve zaostale radničke plaće osigurao nakon što je sklopio nagodbu s Ministarstvom vanjskih poslova, s kojim se sporio od 2008. Naplata od MVEP-a u planu restrukturiranja naznačena je kao jedini mogući izvor novca za isplatu zaostalih plaća. Dosad je naplaćeno 36 posto iznosa, a za 50-ak dana isplatit će se ostatak. To je strogo namjenski uvjetovano za isplatu svih preostalih zaostalih plaća. Plaće su riješene i to je zaostali dug zaposlenicima od gotovo sedam milijuna kuna prema nagodbi, objašnjava Prpić, napominjući kako se od 1. travnja, kad se krenulo s predstečajem, nove plaće uredno isplaćuju. “Možemo dati minimalac prema Zakonu o radu, ali sam protiv toga, cilj nam je sačuvati naše djelatnosti dok smo u predstečaju”, ističe Prpić.

Dobra struktura duga

Napominje kako je važna struktura duga: od ukupno 378 milijuna kuna 75 posto odnosi se na banke, 23 posto su dobavljači i dva posto država. Coning ima veću imovinu od dugova, pa se mogla raditi kombinacija između otpisa kamata i glavnice, reprograma, prodaje imovine i manje potrebe za novom likvidnošću. Coning je koristio vlastitu imovinu za otplatu u slučaju Hypo banke, koja je preuzela 170 stanova u izgradnji u Samoboru, na kojima je ionako imala založno pravo, jedan stan u Zagrebu i dio nekretnina u Varaždinu, ali se i kao dodatni dodatni instrument osiguranja, za preostali iznos kredita, upisala na nekretnine u vlasništvu Coninga na u Kukljici na otoku Ugljanu, apartmansko naselje Zelena punta. Ima potrebe, tumači nadalje Prpić, za određenim manjim likvidnim sredstvima kako bi se sektor građenja mogao kvalitetnije pokrenuti.

Početkom godine vodila su se dva paralelna procesa: otvaranje predstečajne nagodbe i spajanje društava u jedno poduzeće Coning d.d., u kojem je danas ukupno 182 zaposlenih, uključujući i 60-ak sezonaca. Ukratko, planom restrukturiranja koji je već početkom travnja javno objavljen Coning se obvezao dobavljačima u četiri godine platiti 30 posto duga, dok se ostalih 70 posto, kao i redovne i zatezne kamate, otpisuju.

Nakon sklapanja predstečajne nagodbe tražimo način kako dodatno rasteretiti poslovanje i učiniti ga profitabilnijim, poručuju iz Coninga, kojem još predstoji dogovor s onim bankama koje nisu glasovale ni za nagodbu, ni protiv nagodbe, pri čemu će se nastojati naći način da se dug riješi, možda i ponudom imovine ili suvlasništva.