Nakon što je tvrtka Abbvie započela s poslovanje 1. siječnja ove godine izlistavanjem na Njujorškoj burzi, 1. lipnja započela je i s radom u Hrvatskoj, a predstavljanje tvrtke održat će se u četvrtak.

AbbVie je nastao izdvajanjem iz uspješne i poznate tvrtke Abbott Laboratories, a profilirala se kao biofarmaceutska tvrtka koja se bavi istraživanjem i razvojem novih lijekova. U Hrvatskoj je Abbott prijašnjih godina držao sedmo mjesto na tržištu s udjelom od 4,7 posto i godišnjim prihodima od oko 140 milijuna kuna. Od nastajanja tvrtke AbbVie na globalnoj razini prošla su dva kvartala, kaže Ljubiša Mitof-Višurski, generalni direktor AbbVie za Adria regiju i Hrvatsku, a rezultati na burzi potvrđuju ispravnost strategije formiranja biofarmaceutske tvrtke fokusirane na inovaciju i nove proizvode. "Imamo zapanjujuće rezultate te predstavljamo sam vrh biofarmaceutske industrije.

Ponosni smo što su investitori brzo prepoznali naš potencijal. Uspjeli smo u ovako kratkom roku najaviti revolucionarne terapije za bolesnike sa HCV infekcijom. Ova novost trebala bi potaknuti revoluciju u liječenju tog kroničnog oboljenja koje zahvaća veliki broj ljudi širom svijeta, a jednako je veliki problem i u Hrvatskoj", kaže Mitof-Višurski dodajući da Abbvie trenutačno aktivno promovira adalimumab, najtraženiji biološki lijek na svijetu i ne planiraju stati samo na njemu.

Odvajanje tvrtki
"Glavni pokretač naše tvrtke je želja i potreba za inovacijom, razvojem novih spojeva te pronalaženjem rješenja za određena zdravstvena pitanja iz područja kroničnih bolesti. Izdvajanjem tvrtke u zasebnu cjelinu dobili smo mogućnost još se više fokusirati na razvoj te imamo priliku naš cjelokupni ljudski i financijski potencijal okrenuti tome cilju. Potvrda toga jest činjenica da smo na samom vrhu prema investiranju svojih prihoda ponovno natrag u razvoj", kaže Mitof-Višurski. Dodaje da je biofarmaceutska tvrtka po definiciji orijentirana na inovativne proizvode, a veliki dio njihovog portfelja čine biološki lijekovi, konkretno tvari koji ne nastaju putem kemijskih laboratorijskih spojeva, nego proteinski složeni spojevi koje proizvodi živi organizam pa se stoga i nazivaju biološkim lijekovima.

"U našoj paleti su, primjerice, lijekovi za liječenje upalnih reumatoloških bolesti, upalnih bolesti crijeva, psorijaze, prevenciju infekcije virusima koji napadaju respiratorni sustav. Naravno, kao farmaceutska tvrtka imamo i kemijskih lijekova koji su inovativni te još uvijek patentno zaštićeni. Pokrivamo i područje liječenja bubrega, onkologije, kao i liječenje uznapredovale Parkinsonove bolesti gdje imamo jedinu moguću terapiju za bolesnike u teškom stadiju te bolesti", kaže Mitof-Višurski dodajući da njihov portfelj sadrži još i standardnu terapiju za liječenje HIV pozitivnih bolesnika te su postavili i standarde inhalacijske anestezije.Mitof Višurski ističe da formiranje Abbvie u zasebnu tvrtku te njeno nastajanje nije bio nimalo lagan i jednostavan proces. "Postojao je čitav niz financijskih, pravnih i regulatornih zahtjeva koje smo trebali ispuniti da bismo ostvarili ovu transakciju. U vlasničkoj strukturi tvrtke početkom godine imali smo jednaku strukturu kao sestrinska kompanija Abbott. No, mi smo javna tvrtka. Naše dionice su izlistane na NYC burzi i dostupne svakome tako da se globalna vlasnička struktura stalno mijenja", pojašnjava Mitof-Višurski. S druge strane, dodaje, upravljanje kompanijom je druga stvar. 

Neće biti otpuštanja
"U Hrvatskoj smo osnovali Abbvie oslanjajući se na unutarnje ljudske resurse. Danas u Upravi tvrtke imamo ljude koji su bili važan dio i preteče ove organizacije. Zanimljivo je, primjerice, da imamo zaposlenika koji će ove godine proslaviti 25 godina rada unutar tvrtke što govori o načinu vođenja i upravljanju kadrovima kao i o radnoj atmosferi koja nam je izuzetno važna", kaže Mitof-Višurski. Na pitanje hoće li se nešto mijenjati u zagrebačkom uredu u smislu otpuštanja ili novih zapošljavanja, Mitof-Višurski ističe da inovacija zahtjeva sposobne ljude i da su ljudi promotor i temelj svega, a Abbvie želi samo one najbolje. "Govorite o krizi koja je lokalna, ali možda još i više globalna. To jest realnost, ali ne i za nas. Abbvie je dobro pozicionirana tvrtka, naši su resursi optimizirani i kod nas riječ otpuštanje nema pravog značenja. Trenutačno smo u laganoj ekspanziji te tražimo najbolje pozicije za najbolje kandidate.

U Hrvatskoj zapošljavamo trideset ljudi od čega je pola kadrova vezana na razvojni, suportivni i medicinski dio", dodaje Mitof-Višurski.AbbVie, dodaje, spada u srednje velike tvrtke, a strateški je cilj donošenje novih proizvoda i implementacija novih rješenja za bolesnike. Stavljamo bolesnika u centar svih naših zbivanja, objašnjava, a rješavanjem njihovih problema oslobađamo potencijal potreban za nastavak inovacije i tako pokrećemo sustav. "S ovakvim pristupom sigurni smo da je uspjeh neizostavan. Ne postavljam ciljeve vezane na broj, ciljevi su vezani na uspjeh i dominaciju naših proizvoda", objašnjava Mitof-Višurski dodajući da im je cilj biti prvi u okruženju u kojem se natječu.S obzirom na dominaciju na tržištu kada je u pitanju njihov biološki lijek Humira, postavlja se i pitanje poslovne strategije s obzirom na dolazak konkurencije u vidu biosimilarnih lijekova. 

Stiže konkurencija
"Svjesni smo da postoje kompanije koje su investirale veliki dio u smjeru biosimilara i njihovo pojavljivanje na tržištu. To je bilo očekivano i pozdravljam aktivnosti u tom smjeru jer nas to potiče na nove investicijske cikluse, a na koncu će pobjednik ipak biti bolesnik koji u tom slučaju dobiva novi terapijski odabir. No, u ovom kontekstu treba biti i jako oprezan te pojasniti termine kao što su "isto" i "slično". To se treba primijeniti na način koji podrazumijeva prihvaćanje određenih razlika prilikom korištenja sličnog, a ne istog. Što se tiče cijene, svakako treba uzeti u obzir da je tehnologija jako zahtjevna i skupa pa niti "sličnim" lijekovima neće biti lako napraviti veliki cjenovni pomak te osigurati novac za rast i daljnje investicije. Naši biološki lijekovi još uvijek nemaju biosimlarnu paralelu te u tom kontekstu nismo zabrinuti", kaže Mitof-Višurski. Dodaje da u idućih nekoliko godina planiraju izlazak novih spojeva, a na ostalima je da pokušaju pratiti tehnologiju i njihov razvojni tempo.

Poslovanje u Hrvatskoj

Inovacije trebaju biti pokretač sustava

Na pitanje kako ocijenjuje uvjete poslovanja u Hrvatskoj s obzirom da zdravstvu kronično nedostaje novaca što se, među ostalim, odražava i na to da u Hrvatsku inovativni lijekovi kasnije dolaze i dostupni su manjem broju bolesnika. Mitof-Višurski kaže da je to pitanje vrijedno milijun dolara. Naša realnost je kruta u segmentu prepoznavanja inovacije kao pokretača sustava, smatra, i to ne samo u posljednjih nekoliko godina već unazad čitavo desetljeće. "Kada govorimo o krizi i investicijama, Hrvatska nije jedini primjer, s ostatkom Europe na tom području imamo puno zajedničkih problema, no uočavam razlike i mogućnosti Hrvatske po pitanju rješavanja tih problema. Rješenje problema vidim s dvije strane. S prihodovne strane možda je vrijeme da i mi počnemo ozbiljnije razmišljati o uključivanju privatnih osiguravatelja u sustav. To svakako podrazumijeva proširivanje participacije stanovništva kroz različite programe trenutačnog osiguravatelja usluga. Pomalo smo anakroni u razmišljanju da možemo pratiti razvoj noviteta bez da u tome participiramo. Možda je jedna od mogućnosti kategorizacija prema imovinskom cenzusu? S rashodovne čini mi se da sustav još uvijek u velikom postotku troši novac za čistu operativnost rada koji malo doprinosi podizanju zdravstvenog prosjeka. Kombinacijom ove dvije strane, kao i dodatnim investiranjem u edukaciju kadrova unutar institucija zdravstvenog sustava, mislim da imamo realnu šansu da sustav vratimo na trag onoga što bi trebao biti", kaže Mitof-Višurski dodajući da bi to podrazumijevalo oslobađanje novaca za inovativne lijekove koji rješavaju kronične probleme i podižu prosjek života građana u Hrvatskoj.