Europska komisija konačno je odobrila program restrukturiranja Jadroplova, dvije godine od kada je država dala jamstvo za kredit splitskom brodaru kojim je on postao dužan ishoditi pozitivno mišljenje Bruxellesa za svoj sanacijski program.

Predsjednik Uprave Jadroplova Branimir Kovačić ističe kako je nakon odobrenja programa idući korak provesti financijsko restrukturiranje kompanije, a programom je predviđeno da država u tom procesu participira s dva bankovna jamstva za refinanciranje postojećih kreditnih zaduženja, te jednom bespovratnom potporom. U službenoj objavi Komisije navodi se da je ukupna vrijednost državne potpore 105,6 milijuna kuna, ali je, zbog tečajnih promjena, iznos i nešto niži.

Jadroplovu će se tako omogućiti da s jamstvom države u visini od 10 milijuna američkih dolara na vanjskom tržištu podigne 50 milijuna dolara kredita, a s 24,5 milijuna kuna jamstva pomoći će da uz kredit HBOR-a refinancira postojeće domaće obveze. Klasičnu bespovratnu potporu splitski brodar dobit će u visini od 13,5 milijuna kuna i ona je već predviđena na proračunskim stavkama Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.

Tijekom ovog mjeseca uprava će završiti pregovore s kreditorima, pa bi se prije ljeta odluka o jamstvima mogla naći na dnevnom redu Vlade i tako realizirati prvi korak restrukturiranja.

Budući da se restrukturiranje zapravo već odvija, jer program koji je odobren obuhvaća razdoblje od 2015. do 2019. godine, Jadroplov sudjeluje i s višim vlastitim učešćem nego je to praksa u sličnim procesima koje odobrava Europska komisija.

U ukupnoj financijskoj konstrukciji Jadroplovov doprinos određen je na 144,5 milijuna kuna. Visok vlastiti doprinos u Jadroplovu pojašnjavaju i time što će za spomenute kredite za koje će joj jamstvima pripomoći država, ona sama pokrivati veći dio iznosa zaduženja dajući u zalog svoju imovinu. U priopćenju Komisije navodi se, inače, prodaju imovine kao jednu od mjera vlastitog učešća Jadroplova u restrukturiranju, što je potaknulo i špekulacije o tomu što će tvrtka staviti na bubanj. No, osim što će imovinom jamčiti za kredite, uprava pojašnjava i kako je jedan dio predviđenih aktivnosti uključujući i prodaju imovine, kompanija već provela, pa su još 2015. prodana dva broda, a smanjeni su i troškovi, posebice oni administrativni, koji su, dodaju, za četiri puta manji nego na početku procesa.

Iako se u programu formalno spominje i smanjenje broja zaposlenih, Kovačić kaže kako je taj zadatak već obavljen jer tvrtka zapošljava trenutno 31 osobu, pa u odnosu na broj brodova nije realno daljnje reduciranje.

Odobreno restrukturiranje podrazumijeva i promptnu pripremu dokapitalizacije tvrtke, koja je u većinskom državnom vlasništvu s udjelom od preko 70 posto.

Okvirno, procjena je da se kapitalno Jadroplov osnaži s 20 milijuna dolara, no Kovačić kaže da ni resorna ministarstva ni Komisija nisu uvjetovali vremenski rok za provođenje tog zadatka.

“Najvažnije je da se utvrdi interes ulagača u tvrtku koja će biti zdrava”, ističe Kovačić, koji na upit o tome ima li već sada na obzoru onih koji bi potencijalno mogli sudjelovati u tom procesu odgovara potvrdno, te dodaje kako interes iskazuju strani investitori. Važan će, po njemu, biti dobro tempiranje procesa, te priprema strategije za daljnje poslovanje Jadroplova, kako bi se u Jadroplov privuklo ozbiljne ulagače. Zasad na ruku idu i trendovi na globalnom tržištu rasutih tereta, na kojem se počinju oporavljati cijene vozarina, nakon što su tijekom 2015. i 2016. godine one bile na najnižim razinama u posljednjih tridesetak godina. Aktualna kretanja i rast cijene nafte koja bitno utječe i na cijenu vozarina, daje naznake da će se pozitivan trend nastaviti u ovoj godini.

Dugo iščekivanje odgovora iz Bruxellesa, premda za poznavatelje tamošnje dinamike rada nije iznenađenje, dijelom je bilo vezano uz činjenicu da se potporama države nisu bavili i u brodarskom biznisu, te je splitska tvrtka među ostalim morala podastrijeti podatke o tomu da pomoć države u njezinu poslovanju neće rezultirati narušavanjem tržišne utakmice niti na međunarodnom, kao niti na domaćem tržištu.

Dobru vijest iz Bruxellesa pratit će idućih dana i objava revidiranog konačnog izvješća o poslovanju tvrtke u prošloj godini, a što se procjena za ovu godinu tiče, uprava je sada još optimističnija. Tvrtka i dalje ne iskazuje neto dobit, u prvom kvartalu bilježi neto gubitak u visini od 9,9 milijuna kuna, no lani je prvi puta iskazala pozitivan EBITDA, a zahvaljujući boljim vozarinama i u splitskom brodaru očekuju da će s financijskom konsolidacijom i nastavku oporavka tržišta u drugom dijelu godine tvrtku dovesti do daljnje rasta EBITDA, te početka pozitivnih trendova u poslovanju, ključnim za privlačenje ulagača.