Marko Emer, CEO tvrtke Elektronički računi, oduvijek je bio veliki zagovornik digitalnog potpisa. Prošle godine uveo je pravilo da se sva dokumentacija u uredu, svi ugovori moraju potpisivati naprednim elektroničkim potpisom kako bi Elektronički računi postali potpuno bespapirni ured. U emisiji Zeleno gospodarstvo podijelio je svoje iskustvo, ali i razmišljanje kako napraviti promjenu. Bez digitalizacije poslovanja nema ni prave transformacije društva.
“Zagovornik sam digitalizacije poslovanja od kada sam se počeo baviti ozbiljnim poslom. Gledao sam kako eliminirati papir, kako eliminirati nepotrebne procese, nepotrebne poslove, a na način da to sve skupa digitaliziramo. Digitalizacija uvelike podrazumijeva podizanje efikasnosti. One idu ruku pod ruku”.
Tko prednjači u digitalizaciji poslovanja – privatni ili javni sektor?
Javni sektor definitivno prednjači, jer država donosi regulativu i stišće javni sektor kako bi bio primjer drugima. Država nevoljko nameće nešto privatnom sektoru, ali državnom sektoru, da bi bio primjer, nameće. Primjer za to su vam e-računi. Danas u postotku imamo puno više državnih tijela koje koriste e-račune, odnosno 100 posto nego privatni sektor. U tom smislu je država napravila sve kako bi omogućila energetsku tranziciju, odnosno omogućila gospodarstvu da bude efikasnije, štedljivije, zelenije.
Zašto se privatni sektor teže odlučuje na digitalizaciju poslovanja?
Učenje! Srednjeeuropski način razmišljanja nije sklon čestom i redovnom mijenjaju navika. Stalno govorimo o cjeloživotnom učenju i promatramo ga korak naprijed, no koliko nas to zaista i primjenjuje u vlastitom životu? Nikome nije usput obilaziti knjigovodstvene servise. Usput je gubljenje vremena, jer se danas sve može obaviti digitalno. Mi zaista jako teško mijenjamo navike.
Digitalizacija poslovanja kreće od eliminacije papira/Shutterstock
Kada bismo digitalizaciju poslovanja mogli podijeliti u korake, koliko bi to koraka bilo?
Digitalizacija poslovanja kreće od eliminacije papira, a eliminacija papira kreće od računa kao nekog centralnog dokumenta. Prije računa ide neka narudžba, pa otprema. Ako smo taj dio digitalizirali onda nema više. Onaj tko prođe kroz proces digitalizacije postaje nositeljem našeg Zelenog certifikata. Zeleni certifikat karakterizira društveno odgovorno poslovanje, da je jedan pravni subjekt osvijestio što znači digitalizacija. Da ona zaista uvijek kreće od uredskog stola.
Velik ste zagovornik digitalnog potpisa. Tvrdite da bez njegove upotrebe nema ni stvarne transformacije poslovanja.
Digitalni potpis se svakim danom koristi sve više. I opet moram pohvaliti Hrvatsku, kao državu koja je omogućila digitalni potpis.
U firmi smo uveli digitalni potpis i ništa se više ne potpisuje ni na koji drugačiji način. Riječ je o jednakopravno vrijednom potpisu poput vlastoručnog potpisa. Važno je naglasiti da potpis apliciran u PDF-u kojeg mi onda printamo i negdje nosimo nije digitalni potpis niti digitalizacija.
Hoćemo li dočekati potpunu digitalizaciju Hrvatske, što javnog, a što privatnog sektora?
Nije pitanje hoćemo li dočekati nego hoće li se dogoditi za godinu ili četiri. Razvoj nam je nametnuo da idemo u smjeru digitalizacije, a time i energetske transformacije.
Nitko nije imun bez obzira što teško prihvaćamo novo. Edukacija je ključna. Trebamo se zapitati koliko smo stvari posljednjih pet godina promijenili na osobnoj razini. To će nam biti sjajan smjerokaz koliko posla je pred nama.
