Od rekordno niskih cijena uslijed pandemije do rekordno visokih zbog straha od gubitka ruske opskrbe plinom – posljednjih nekoliko godina svjedočili smo velikim potresima na energetskim tržištima.

Unatoč tome, u Prvom plinarskom društvu (PPD) zadovoljni su ostvarenim i s velikim ambicijama gledaju prema 2024. godini. Veća prisutnost na potentnom jugoistoku Europe i širenje poslovanja na nove LNG terminale, mimo terminala na Krku, samo su neki od planova ove uspješne tvrtka iz Vukovara koja se bavi uvozom, prodajom, opskrbom i distribucijom prirodnoga plina.

Osim u Hrvatskoj, PPD ima svoje tvrtke u još pet europskih zemalja, a nedavno im je dodijeljena i nagrada Zlatna bilanca za najvećeg privatnog poduzetnika u Hrvatskoj po ukupnom prihodu u 2022. godini. Koji je njihov ključ uspjeha u nesigurnim vremenima te zašto Hrvatsku vidi kao važno plinsko čvorište, otkriva Zvonimir Šibalić, savjetnik uprave PPD-a, gdje nadgleda internacionalnu prodaju, trgovinu na burzama te je odgovoran za prekograničnu trgovinu i arbitražu među tržištima.

Ovaj rođeni Vinkovčanin čitavu je karijeru proveo u sustavu PPD-a: prvo na logističkim poslovima upravljanja tokovima prirodnog plina, a potom i kao ključna osoba za širenje poslovanja na nova tržišta.

Godina koja je na izmaku, ali i 2022., bile su pune izazova za gospodarstvo, posebice za energetski sektor. Kako ste u PPD-u zadovoljni ostvarenim rezultatima?

Godina 2022. bila je iznimno zahtjevna u pogledu financiranja. Većina Europe nije bila pogođena fizičkim nedostatkom plina, već visokim cijenama. Krajnji kupci pokušavali su “preživjeti” kupovinom višegodišnjih proizvoda koji su imali znatno nižu cijenu od jednogodišnjeg proizvoda te na taj način ublažili udarac na svoje bilance.

Dok su trgovci pokušavali osigurati dovoljne kreditne limite kako bi premostili rupe u novčanom toku, koje su nastale uslijed 10 puta povećane vrijednosti robe, mi smo zadovoljni s ostvarenim rezultatom za 2022. godinu. Iako uz vrlo zahtjevne pregovore, osigurali smo financiranje koje nam je bilo potrebno za pokrivanje vlastitog portfelja, ali i za proširenje poslovanja koje je bilo moguće uslijed nestanka ruskih količina plina s tržišta, pa su mnogi trgovci tražili nove partnere i nove količine. 2023. je godina oporavka. Cijene su pale, ali i dalje su dosta volatilne te više reagiraju na geopolitičke događaje nego na ponudu i potražnju.

Poučeni lošim iskustvima prethodne godine, u kojoj smo svjedočili zatvaranju mnogih kompanija, kupci i trgovci jako su oprezni, pa se i novi poslovi teško sklapaju. Iako smo zadovoljni dosadašnjim tijekom godine, ipak, uslijed velikog pada cijena i vrijednosti robe, u 2023. očekujemo nešto manje prihode u odnosu na 2022.

PPD-u je nedavno dodijeljena nagrada Zlatna bilanca za najvećeg privatnog poduzetnika po ukupnom prihodu u 2022. godini. Što biste naveli kao glavni razlog uspjeha u ovim izazovnim vremenima? Je li to možda činjenica da ste više od 70% prihoda ostvarili u inozemstvu?

Hrvatsko tržište je relativno malo, stoga je za PPD bilo prirodno proširiti se na regiju. Registrirani smo u svim državama regije i prisutni smo na svim regionalnim te najvećim europskim burzama.

Na svim tržištima na kojima smo prisutni možemo dobaviti plin iz gotovo svih dostupnih dobavnih pravaca. To nam daje širinu te veliku fleksibilnost. Uz mladi tim ljudi koji je uvijek spreman za ulazak na novo tržište, sve izazove prethodne godine pretvorili smo u prilike. Mislim da je to, uz fleksibilnost i brzinu, prilagodbe, ključ uspjeha u ovim neizvjesnim vremenima.

PPD je registriran u svim državama regije i prisutan je na svim regionalnim te najvećim europskim burzama/PPD

Imate svoje tvrtke u Mađarskoj, Švicarskoj, Italiji, Sloveniji i BiH. Koje biste tržište i zašto ocijenili kao najpotentnije za vaše poslovanje?

Mađarsko tržište nam je uvijek bilo vrlo bitno radi dobre pozicije, različitih dobavnih pravaca te velikih skladišnih kapaciteta. No, naša prisutnost u Mađarskoj bila je bitna i zbog uspjeha na hrvatskom tržištu. Italiju vidimo kao veliki potencijal, prije svega zbog veličine. Talijansko tržište 25 je puta veće od hrvatskog, pa i mali udio predstavlja značajan promet.

S obzirom na lanjsku toplu zimu i činjenicu da nisu potrošene planirane zalihe plina, bojite li se istog scenarija i ove zime?

U 2023. godini svjedočili smo povećanju cijene kapitala. Pošto je uskladištenu robu potrebno financirati, dugoročno držanje plina u skladištu više nije jeftino, što sugerira da bi se skladišta trebala isprazniti. Ali, ako opet budemo imali toplu zimu, tržište će biti preplavljeno velikom količinom plina iz skladišta, što će se definitivno i osjetiti na burzovnim cijenama.

Trgovci će se odlučiti zadržati plin u skladištu ako veća zarada od prodaje plina u budućem periodu pokrije troškove financiranja.

Kad je izbio rat u Ukrajini, mnogi su se bojali da će se Europa smrzavati zbog ovisnosti o ruskom plinu. Kako biste ocijenili situaciju u Hrvatskoj; koliko smo, uistinu, energetski samostalni?

Domaća proizvodnja plina već je godinama u opadanju pa se ne možemo pohvaliti samodostatnošću, ali zato na polju diverzifikacije stojimo vrlo dobro. Naravno, glavni razlog dobroj diverzifikaciji je LNG terminal na Krku koji, zajedno s dva interkonektora koji nas cjevovodom povezuju s Mađarskom i Slovenijom, osiguravaju kapacitete koji premašuju potrebe hrvatskog tržišta. LNG terminal naša je poveznica sa svijetom koja nam daje mogućnost biranja izvora te jamči sigurnost opskrbe.

Do sada smo bili zadnja karika u lancu opskrbe plina cjevovodima, a sada smo se preko LNG terminala pozicionirali na početak toga lanca, što je uvijek cjenovno povoljnije.

Svojedobno ste se zalagali za osnivanje burze plina u Hrvatskoj, što bi povoljno utjecalo na cijene plina za domaće potrošače. U kojoj je fazi taj projekt i zašto je burza plina neophodna?

Prije puštanja u pogon LNG terminala na Krku, plinska burza u Hrvatskoj nije imala previše smisla jer bi, s premalo različitih izvora te uz isključivo domaće kupce, nemoguće bilo održati potrebnu volatilnost. Sada, uz LNG terminal, te uz najavu ministarstva da će se raditi na projektu IAP ili Jonsko-jadranskom plinovodu, Hrvatska se može pozicionirati kao važno plinsko čvorište.

Kad imate svoju plisku burzu, veliki trgovci koji dolaze sa svojom dobavom na tržište, uzimaju burzovnu cijenu za referencu kod određivanja prodajne cijene za svoju robu. Kada, pak, nemate svoju burzu, uzimaju najbližu likvidnu burzu na koju dodaju cijenu transporta, što znači da odmah u startu plaćate premiju. Iz iskustva drugih zemalja znamo da je potrebno više godina rada prije nego se nova burza izbori za promet te pozicionira kao referentna za određivanje cijene.

Interes Hrvatske je da za svoje potrošače osigura najnižu moguću cijenu, pa prema tome smatramo da je sada pravi trenutak za pokretanje burze.

Održivost je ‘vruća’ globalna tema. Iako je plin ‘čišći’ od nekih drugih energenata, mnoge zemlje već razvijaju postrojenja za bioplin? Što mislite o bioplinu i što PPD poduzima po pitanju smanjenja svog ekološkog ‘otiska’?

Prirodni plin je najčišće fosilno gorivo, a na većim i razvijenijim tržištima, poput njemačkog, pročišćeni bioplin je alternativa prirodnome plinu te se tamo koristi i u distribucijskoj mreži. Kod nas to nije slučaj, zbog čega se PPD ne bavi trgovinom bioplinom. No, tvrtka iz sastava ENNA grupe, ENNA Opskrba otkupljuje električnu energiju koju proizvode bioplinska postrojenja. Kada je riječ o ekološkom otisku, postoji više načina na koje tvrtke mogu utjecati na njegovo smanjenje. PPD se još prije dosta godina odlučio za put educiranja javnosti o važnosti štednje energije i mogućnosti poboljšanja energetske učinkovitosti prostora u kojima živimo i radimo. Kroz medijsku kampanju samo u prošloj godini PPD je ostvario 24.430.986 kWh/god ušteda, što je smanjenje emisija CO2 za 2.980,58 t.

Kakvi su planovi PPD-a za 2024.?

Fokus PPD grupe je na prirodnom plinu. Plan u 2024. godini je veća prisutnost u državama jugoistočne Europe koje su na ruti od Turske do Mađarske. Zbog prisutnosti plina iz raznih dobavnih pravaca kao što su LNG, Azerbejdžan, Iran i Rusija, Turska se promaknula u plinski HUB s velikom ponudom. I Grčka ima velike LNG projekte, tako da jugoistok Europe, doista, nudi velike količine plina.

Drugi aspekt koji razvijamo je LNG trgovina gdje, osim našeg terminala na Krku, želimo proširiti svoje poslovanje na druge terminale. Sljedeću godinu smatramo bitnom za cijelu plinsku industriju, jer dolaze američki predsjednički izbori gdje ćemo vidjeti hoće li SAD nastaviti svoju izvoznu politiku ili slijedi stagnacija izvoza radi zaštite i jačanja vlastite industrije. S druge strane, imamo izbore za Europski parlament koji nam trebaju pokazati smjer energetske tranzicije te eventualno produljenje rokova za dekarbonizaciju. U svakom slučaju, oba događaja će utjecati na plinsku industriju.

* Sadržaj omogućio PPD