Idućih tridesetak godina bit će desetljeća žestoke utrke za tehnološkim inovacijama u dekarbonizaciji”, kaže Boris Miljavac, predsjednik Uprave Siemens Energyja Hrvatska u razgovoru o naporima Europske unije da smanji emisije CO2 i prilikama koje stvaranje nove energetske paradigme otvara za Hrvatsku.

Emisije štetnih plinova treba smanjiti za 55 posto kako bi do 2050. prema Unijinom Zelenom dogovoru (Green deal) imali klimatski neutralno gospodarstvo i društvo. Nažalost, 45 posto tehnologija potrebnih za uspješnu energetsku tranziciju još uvijek je u razvoju ili na testiranju. Miljavca smo pitali “A što ćemo sad?”.

“Neumorno razvijati tehnologiju koju ćemo morati primjenjivati na smanjenje emisija kada se iscrpe sada značajni učinci elektrifikacije i blagodati povećanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora”, kaže Miljavac tumačeći da će nam, slikovito rečeno, za posljednje kilometre do klimatski neutralnog gospodarstva biti nužna primjena novih tehnologija koje danas razvijaju, testiraju i usavršavaju u Siemens Energyju.

EU je u 2022. godini smanjila emisije CO2 od izgaranja fosilnih goriva u korištenju energije za 2,8 posto što jest uspjeh, no najnovije istraživanje o klimatskim promjenama IPPC-a pokazalo je da svaka regija u svijetu kasni s dekarbonizacijom, što je jasna poruka da je treba ubrzati.

Moderne toplinske pumpe
Energetika je prema podacima konzultantske kuće McKinsey sektor koji proizvodi 23 posto emisija C02 i očekuje se da bi klimatsku neutralnost trebao doseći prvi, kroz naredna dva desetljeća. Za 26 posto emisija štetnih plinova odgovoran je sektor industrije, a za po 13 posto zgrade i poljoprivreda.

Najveći dio emisija štetnih plinova, 28 posto otpada na promet, a svim sektorima je zajedničko to što 80 posto emisija proizvode izgaranjem fosilnih goriva. Svaki sektor treba specifična tehnološka rješenja, a neka su primjenjiva u više sektora.

“Razvijamo moderne toplinske pumpe koje pretvaraju električnu energiju u toplinsku kroz što se kombinira proizvodnja toplinske i električne energije kako bi se razvio zeleni koncept grijanja zgrada. Toplinske pumpe primjenjive su i u procesnoj industriji, a važna funkcija im je čuvanje energije tako što je pretvaraju u drugi oblik umjesto da se ona gubi”, tumači Miljavac te ističe kako smatra da će bez vodikovih tehnologija biti nemoguće postići klimatsku neutralnost.

Vodik kao energent budućnosti imat će, vjeruju u Siemens Energyju, nezamjenjivu ulogu u dekarbonizaciji prometa i industrije, ali igrat će i važnu ulogu u napajanju, a time i stabiliziranju elektroenergetske mreže kada obnovljivi izvori nisu dostupni jer se u obliku vodika električna energija može skladištiti.

“Vodik je s obzirom na to da se nalazi u vodi i moru neiscrpan izvor energije koji dobivamo postupkom elektrolize. Važno je usavršiti onaj dio tehnologije koji će nam omogućiti da se elektrolizeri koji vrše taj postupak pokreću energijom iz obnovljivih izvora čime bismo dobili zeleni vodik. Takav vodik je u svom početku klimatski neutralan, a daljnjim postupcima on se može prerađivati u ekološka goriva koja potom mogu služiti za pogon, primjerice aviona, koji nose značajan dio emisija CO2 danas”, tumači Miljavac.

U konačnici u Siemens Energyju razvijaju i sustave za hvatanje i pospremanje čestica CO2 čije se ispuštanje u atmosferu neće moći u potpunosti izbjeći, čime bi se postigla klimatska neutralnost.

Energetska karta budućnosti
Hrvatska, često ponavlja Miljavac, ima potencijal proizvoditi sedam puta više energije nego je može potrošiti i tako se prometnuti u izvoznicu energije. Važnim korakom u tom smjeru smatra projekt Dolina vodika Sjeverni Jadran u kojem sudjeluju Hrvatska, Slovenija i Sjeverno talijanska regija Venezia Friuli Giulia te 35 kompanija među kojima je i Siemens Energy.

“Taj nas projekt stavlja na energetsku kartu budućnosti i upotpunjuje čvrst energetski miks Hrvatske koji se temelji na energiji iz Nuklearne elektrane Krško, LNG terminalu na Krku i snažnom potencijalu u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora. Budemo li se posvetili proizvodnji zelenog vodika, energetski sektor bi u budućnosti mogao biti dominantan u hrvatskom gospodarstvu”, kaže Miljavac.

Godišnje Siemens Energy u istraživanje i razvoj ulaže 1,2 milijarde eura, a misao vodilja im je održiva, pristupačna i sigurna energija. Ta se tri cilja ponekad sukobljavaju, pa je pothvat njihova istovremenog ostvarivanja zahtjevan. Do 2050. godine broj stanovnika na Zemlji porast će prema procjenama stručnjaka na 10 milijardi ljudi koji će trošiti više energije nego danas, a sva ta energija mora biti proizvedena bez emisija stakleničkih plinova.

“Političku volju imamo, vremenski ekstremi koje doživljavamo podižu svijet o potrebi zaustavljanja klimatskih promjena, ali konačni odgovor je na ljudima koji se bave razvojem tehnologija. Siemens Energy u zagrebačkom uredu zapošljava stotinjak takvih stručnjaka koji rješavaju izazove na lokalnoj, regionalnoj i globalnoj razini. Zbog toga sam vjerujem da Hrvatska može zauzeti važno mjesto u europskoj energetici”, zaključuje Miljavac.

* Sadržaj omogućio Siemens Energy