Prema istraživanju Media Vala ljudi brinu za svoje financije te se boje gubitka posla i pada prihoda. Okreću se lokalnoj proizvodnji, a očekuju i da kompanije postanu orijentiranije prema samoj zajednici.

To su samo neke od točaka koje opisuju trenutno stanje u društvu, a ono što je bitno naglasiti u svemu tome je da osluškivanje potreba potrošača i komunikacija nikada ne staju, ali i da je upravo takav pristup mehanizam održivosti u vrijeme bilo kakve krize.

Faktorom održivosti komunikacija se pokazala i u vrijeme pandemije uzrokovane novim koronavirusom, a kako su se u cijeloj toj priči s pandemijom snašli oni koji komunikaciju donose, ali i što ‘Novo normalno’ znači za njih, saznali smo pitajući vodeće stručnjake na našem prostoru.

Kako u samom početku ističe članice Uprave i izvršna direktorica Media Vala Nina Išek Međugorec, navike potrošača treba kontinuirano pratiti, a neka ponašanja koja se prate obilježit će i dugotrajna ponašanja i promjene u našem okruženju.

Ako se osvrnemo na promjene u samom Media Valu, značajnih poremećaja u vrijeme ove krize uzrokovane koronavirusom nije bilo, a ono u što su oni ulagali bilo je znanje.

“Smatram da su znanja i iskustva koja imamo, ali i način na koji smo do sada savjetovali donositelje odluka i partnerski odnos koji smo gradili, velika prilika za naš biznis.

Ove godine smo najviše investirali interno u agenciju jer smatramo da je znanje trenutno najveći resurs koji imamo. Kriza traži kontinuiranu komunikaciju, a u tom kontekstu mi smo ostali jako stabilni i s prihodovne strane”, dodala je Išek Međugorec.

Kako smo već rekli, komunikacija je bitan faktor održivosti u vrijeme krize, a s obzirom na to vidne gubitke nisu osjetili ni u Millenium promociji. Izvršni direktor MPR-a Vladimir Preselj ističe da su neki segmenti bili pogođeni, no zato se radom u nekim drugim situacijama utjecaj krize mogao ublažiti.

Manji budžeti

“Mi smo, s obzirom na okolnosti, zadovoljni s ukupnim poslovanjem. S obzirom na to da smo mi agencija za integrirano tržišno komuniciranje, postoje segmenti gdje smo jako osjetili utjecaj krize, prvenstveno u području evenata i produkcije, a u jednom trenutku bio je nešto osjetniji i pad u području zakupa medija.

U području OSJ smo iskoristili situaciju da razvijemo poslove, a proveli smo neke dodatne projekte koje na početku godine nismo mogli uopće planirati i tu imamo rast. Kad se sve uzme u obzir možemo biti zadovoljni, a to je također posljedica partnerstva i uzajamnog povjerenja s klijentima”, rekao Preselj.

U Komunikacijskom laboratoriju smatraju da je jedna kriza koja se već dogodila 2008. bila dobar prostor za učenje i svladavanje izazova koje je donijela 2020., a osim toga, pozitivan pogled na sutrašnjicu je ono čemu se, prema riječima direktorice Manuele Šole, poduzetnici u ovim situacijama okreću.

“Mi smo sređena organizacija s jasnim i definiranim procesima i nismo se toliko ove godine bavili s internim stvarima. Ono na čemu sam zahvalna je da su klijenti s kojima smo radili, oni s kojima radimo i danas. Uspjeli smo značajno povećati portfelj klijenata, ali da ima značajnih promjena, ima, budžeti su kada je riječ o eventima značajno manji i traže brzu promjenu i prilagodbu”, rekla je vlasnica i direktorica agencije Komunikacijski laboratorij Manuela Šola.

Unatoč toj 2008., ova godina ipak je donijela i neke nove izazove. Kako slikovito objašnjava direktor IMC agencije Ivica Mamić, ova kriza ipak je specifična i po nekim stvarima ne može se usporediti s prošlom.

“Nas je više prepala ova godina zbog toga što prije nije bilo toliko konkurencije na tržištu što se tiče broja agencija i lako se dolazilo do posla.

Ta kriza je bila drugačija, a ova kriza je bez benchmarka. Ovu krizu ne možete ni s čim usporediti i ona ja za sve nas nešto novo. Mi smo također integrirana agencija, radimo evente, utoliko nam je prihodovna strana i pala. Unatoč tome, nismo otpuštali, zadržali smo ljude i klijente, a to mi je kao poduzetniku bilo najvažnije”, istaknuo je Mamić

Ljudi su ono što čini poslovanje. Baš kao i mnogi, s time što su sve svoje ljude uspjeli zadržati na broju zadovoljni su i u Impressum komunikacijama. Oni već planiraju i nova zapošljavanja, a iako vjeruju da će pad prihoda u područjima poput organizacije događaja itekako osjetiti, kvalitetan odnos s klijentima ono je na čemu grade svoje poslovanje i u ovim vremenima.

Dugoročni odnosi

“Mislim da agencije koje imaju dobre i kvalitetne odnose s klijentima, u obliku godišnjih, dvogodišnjih i trogodišnjih ugovora, i dalje kontinuirano rade. Mali ili veći poremećaji koji se dogode, ne znače da će suradnja biti narušena, jer i vi i vaš klijent tu suradnju vidite dugoročno.

Neke stvari smo radili i više nego prošle godine, neki klijenti su imali potrebu više raditi ili su prepoznali priliku da mogu nešto napraviti u ovom trenutku. Sretan sam što u 2021. ulazimo s većim brojem klijenata nego u 2020.”, rekao je direktor Impressum komunikacija Radovan Klaić.

Pad prihoda je evidentan, a osjetit će ga i u Bruketi & Žiniću & Greyu. U jednom trenutku stvari su stale, ali brza reakcija sve rizike svela je na minimum.

“Presložili smo se zajedno s klijentima i odlučili smo biti proaktivni. Morali smo poslati poruke optimizma pa smo zato kreirali proaktivne kampanje, koje su slale i poruke poput ostanite doma, držite razmak i slično. Jedna od tih kampanja je Ostani u svojoj gajbi od Karlovačkog koja je bila super prihvaćena.

Nismo izgubili niti jednog klijenta, već smo produbili odnos. Bez obzira na to što smo više radili s drugim klijentima, to opet nije bilo dovoljno da se nadoknadi to što se zbog korona virusa desilo na tržištu”, rekla je direktorica projekata iz agencije Bruketa & Žinić &Grey Valentina Bugarin.

Turistički sektor uvelike je pogođen za vrijeme trajanja pandemije uzrokovane novim koronavirusom, a upravo to odrazilo se i na marketinške i komunikacijske aktivnosti koje agencije provode s njima. Jedna od tih agencija je i Prilika, a kako ističe direktor Ante Fumić, to je jedan od razloga zašto će oni bilježiti pad prihoda. Ipak, ono na čemu su profitirali jest rad s malim proizvođačima, koji su upravo u njima vidjeli svog komunikacijskog heroja.

“Mi ćemo isto bilježiti pad prometa, a godinu smo iskoristili za produbljivanje odnosa s klijentima. Važno je istaknuti da je došlo do tektonskih poremećaja na lokalnoj i regionalnoj razini kada je riječ o marketingu.

Prošle godine smo radili u turističkom sektoru, a turizam je ove godine potonuo i utoliko se dogodio taj pad. Potrošači se okreću manjim proizvođačima, to je istina, a mi smo u travnju kada se dogodio taj šok na tržištu, dobili te klijente. Kod nas se u tom trenutku dogodila zamjena strukture klijenata”, rekao je direktor Prilika grupe Ante Fumić.

Važnost strategije

Spomenuli smo da je komunikacija faktor održivosti u vrijeme krize, no da bi ta komunikacija bila efikasna potrebno je imati i svojevrsnu strategiju. Komunikacija u javnom prostoru je dvosjekli mač, a ako njome pritom trebaš odaslati povjerenje, strategija je ono što se na listi prioriteta mora podcrtati. Upravo nedostajanje strategije možemo povezati i s komunikacijom našeg Nacionalnog stožera. Iako su prvotno pridobili to nacionalno povjerenje, u ovom trenutku situacija je malo drugačija.

“Stožer je u prvoj fazi imao podršku javnosti zato što se dogodilo nešto na što nismo navikli. To se odnosi na političare koji su bili jako pristojni i ljubazni. Tada nisu imali protivnike, a danas ih imaju zbog kontradiktornih odluka i oporbe”, rekla je Šola iz Komunikacijskog laboratorija. Isto s druge strane vrijedi i za brendove, snalaženje u komunikacijskom prostoru nije opcija, a samo ciljana i dobro promišljena komunikacija može donijeti dugoročne rezultate.

“Ako imate krovnu poruku koju ste htjeli poslati, ona poruka mora ići na mass market, a ako želimo poslati užu poruku, onda se usmjeravamo personaliziranoj poruci i cilju komunikacije. Bitno je znati što želimo poslati. Svaka poruka je jedinstvena i bit će vam dostavljena kada ste zaintresirani za nju’”, dodala je Bugarin iz Brukete & Žinića & Greya.

U radu s lokalnim klijentima, naglasak se stavlja na PR i društvene mreže. Sve je pritom, kako ističe Fumić, isprepleteno malim budžetima s kojima se mora napraviti što više posla, između ostalog i u tzv. velikim medijima.

Kod budžeta oglašavanja naglasak je i na formatima, a iako su digitalni mediji već dugo u zamahu, tisak i dalje drži jedan dio kolača. U Prilika grupi vlasnici su i jednog turističkog magazina, a kako primjećuju, oglašivači su se, barem kada je riječ o turizmu, mahom prestali oglašavati u tisku.

Mediji su u vrijeme ove krize počeli tražiti neke nove formate, a neki od njih će, vjeruje se i opstati te biti profitabilni i uspješni.

Novi formati

“Klasični mediji imaju budućnost, pitanje je samo u kojem obliku i koliko modificirani. Radio i televizija su u ovo vrijeme pokazali i dodatnu snagu, a tiskani mediji su također pokazali otpornost”, rekao je Vladimir Preselj. Kako ističe Bugarin, nema više izričito klasičnih medija, a svi mediji danas imaju i digitalni život.

“Ići ćemo kod medija koji imaju kredibilnu informaciju, bitan nam je izvor i što komuniciraju, odnosno sadržaj”, dodaje naša sugovornica. Ono što nikada ne postaje upitno kada je riječ o komunikacijskim strategijama jesu podaci. Na njima se temelji sve, a oni su u komunikacijskoj industriji prilika koja se mora iskoristiti.

“Podaci su nulta točka za stvaranje konteksta i razumijevanje okruženja. Nama je ta prilika za pristup što većem broju podataka, ujedno i prilika da budemo što bolji i imamo bolji ishod. Podataka ima sve više i više, a znanja o podacima su dio naših kompetencija”, dodala je Išek Međugorec iz Media Vala.

Kako govori Preselj, važno je imati ljude koji znaju izvući bitno iz tih podataka, a sve kako bi se rezultati mogli bolje evaluirati. Naglasak u radu uvijek je na kvalitetnom kadru, a borba za dobar kadar u komunikacijskoj branši itekako je prisutna.

“Ne samo da trebate pronaći dobar kadar, već morate osigurati i super radnu atmosferu da ljudi žele doći. Moja ekipa u timu hoće doći u ured zato što oni tako bolje rade. Kada vidite tu strast, to su ljudi koje želite zadržati jer oni žele stvarati”, istaknula je Bugarin.

Tu dolazimo do teme rada od kuće, nečega što je u vremenima novog normalnog postalo novi poslovni model. Poslodavci su oko ove teme i dalje podijeljeni, neki govore da će se vratiti starim navikama, a oni druge ovaj model žele i zadržati.

“Popiti kavu s novinarom je kvalitetnije, nego ako se čujemo samo mailom. Za neke stvari inzistiramo da budu uživo”, istaknuo je Klaić primjer situacije kada virtualno okruženje ne može zamijeniti fizičko.

“Ja prva nisam prije krize vjerovala u rad od doma. Danas vjerujem u tu fleksibilnost i vjerujem da ćemo uvesti to fleksibilnije radno vrijeme i nakon ovoga”, istaknula je Manuela Šola.

Društvena odgovornost je u ovim vremenima dobila na izričaju, a takvo djelovanje očituje se i u samom pozicioniranju brenda. U vremenima kada društvo to od nas i očekuje, poslati poruke ohrabrenja i vjere u bolje sutra nikada nije bilo bitnije.

“Mi imamo dugogodišnje klijente koji ulažu u taj segment, a 3 kompanije koje nikada nisu ulagale su donirale za respiratore. Radi se o preusmjeravanju novca s božićnih zabava koji nisu održane”, rekao je Mamić.

Takvi pozitivni maniri djelovanje ono su što daje nadu u bolje sutra i samim komunikacijskim stručnjacima.

“Ovo je kriza u kojoj nema pobjednika, ja na krizu gledam kao priliku za repozicioniranje brendova. Vrijeme je da se vrate svojim vrijednostima i te vrijednosti komuniciraju svim dionicima kojim bi trebali komunicirati”, rekla je Manuela Šola iz Komunikacijskog laboratorija.