Adris grupa na prošlotjednoj je skupštini, uz ostalo, izglasala prijedlog o isplati dividende koja je kao i kod većine domaćih burzovnih perjanica nešto izdašnija nego prošle godine. U prvom srpanjskom tjednu dioničare čeka isplata 15,50 kuna po dionici (nasuprot lanjskih 12,5 i preklanjskog izostanka dividende), što znači da će se u dividende usmjeriti oko 254 milijuna kuna, i to iz akumulirane zadržane dobiti iz prijašnjih godina. U zaključnom komentaru poslovnih rezultata Grupe i njezinih glavnih sastavnica (iz turizma, osiguranja i zdrave hrane) predsjednik Uprave Adrisa Marko Remenar poručio je da je kompanija operativno i financijski spremna za daljnje poslovne iskorake i nastavak “aktivne dividendne politike”.

Ambiciozna lista

Uz “dobro diverzificiran portfelj poslova” pritom je podcrtao i visok investicijski potencijal i ambicioznu listu pripremljenih investicija. Za razdoblje do 2024. (uključujući i ovu godinu) investicijski planovi teški su 3,2 milijarde kuna, a četiri petine ulaganja odnosno oko 2,5 milijardi kuna odnosi se na turistički dio portfelja, što u slučaju Adrisa u prvom redu podrazumijeva razvoj luksuznog segmenta turizma.

Ove i naredne dvije godine, dakle, u taj sektor godišnje će u prosjeku usmjeriti više od 800 milijuna kuna ulaganja. Kako podsjeća Adrisov glasnogovornik Predrag Grubić, glavnina ih se odnosi na obnovu zagrebačkih hotela (uz Panoramu koja je već u procesu obnove, drugi će biti Westin) te Hotela Marjan u Splitu, ali nastavit će se i s ulaganjem u kampove te turistička naselja. U trogodišnjim projekcijama za sektor osiguranja predviđene su 410 milijuna kuna vrijedne investicije, a u tom smislu Croatia osiguranju u fokusu su ponajprije ulaganja u digitalizaciju.

IT općenito čini značajan udio ulaganja Grupe, a u prilog tome govori i plan da se do 2025. u digitalizaciju poslovanja uloži oko pola milijarde kuna. Sektorski gledano, pak, trogodišnji plan uključuje i 230 milijuna kuna ulaganja u poslovno područje zdrave hrane, odnosno Cromaris. U navedenom investicijskom ciklusu od 3,2 milijarde kuna “nisu uključene i moguće akvizicije”, pojašnjava Grubić.

Prema skupštinskoj prezentaciji rezultata i poslovnih aktivnosti, tijekom protekle dvije godine je, unatoč neizvjesnostima uzrokovanim pandemijom, realizirano gotovo 840 milijuna kuna kapitalnih ulaganja. U odnosu na predkriznu 2019. sa 442 milijuna CAPEX-a, ulagačke aktivnosti nastavile su solidnim tempom (450 milijuna u 2020. i 390 milijuna lani), a u narednom razdoblju on bi se trebao dodatno ubrzati.

S obzirom da je kompanija i dalje nisko zadužena, investicijski potencijal je nedvojben. U ovu godinu Adris je, naime, ušao s omjerom zaduženosti (neto dug prema EBITDA) od nevelikih 0,8. Zbog snažnog lanjskog poboljšanja operativne dobiti taj je pokazatelj u odnosu na godinu prije poboljšan (u 2020. je pod utjecajem koronakrize omjer zaduženosti porastao s veoma niskih 0,4 na 0,9). Uz 22-postotni porast prihoda od prodaje koji su time dosegnuli gotovo 5,3 milijarde, Adrisova EBITDA lani je ponovno premašila milijardu kuna, čime je dosegnula 96 posto operativne dobiti 2019. (u međuvremenu je u 2020. pala na 585 milijuna). U terminima neto dobiti rezultatski zaostatak za 2019. je nešto veći; 403 milijuna konsolidirane neto dobiti stotinjak je milijuna ili petinu manje od ostvarenja 2019., s tim da je u odnosu na 2020. iskazana osam puta veća dobit.

Uzlazna putanja

Uprave Adrisovih tvrtki njegovim su dioničarima dale kratak pregled glavnih obilježja poslovanja u prva četiri mjeseca ove godine, a izneseni podaci upućuju na daljnja rezultatska poboljšanja. Tako npr. Croatia osiguranje bilježi nešto brži rast prodaje u odnosu na 5,6 posto rasta ukupnog tržišta, čime je dodatno pojačalo svoj udjel na domaćem tržištu. U prva četiri mjeseca zaračunata bruto premija CO-a veća je za sedam posto nego lani, a neto dobit za devet posto. U turističkom segmentu prva trećina godine je bila u znaku snažnog rasta prodajnih prihoda i fizičkih pokazatelja.

U odnosu na 82 milijuna kuna prihoda od prodaje u prva četiri lanjska mjeseca, do kraja ovogodišnjeg travnja oni su dosegnuli 188 milijuna, pri čemu je broj zauzetih jedinica veći 2,5 puta. Stanje “bukinga” početkom lipnja osjetno je poboljšano, pri čemu u istarskim objektima, ali i Dubrovniku, premašuje brojke iz 2019. Primjerice, u slučaju Maistrinih čvrstih objekata on je na čak 90 posto planiranih prihoda. I u području zdrave hrane, odnosno Cromarisu, svi ključni pokazatelji poslovanja imaju uzlaznu putanju. Do kraja travnja bilježi količinski rast prodaje od 26 posto te rast prihoda od prodaje za 31 posto.