“Od 24 trgovačka društva koja će biti obveznici po predloženim izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima (ZTD) njih šest u ovom trenutku ispunjava uvjete”, rekao je Habijan izrazivši nadu i da će njih ostalih 18 slijediti njihov primjer.

Time je odgovorio HDZ-ovom Anti Babiću koji je upitao u koliko se trgovačkih društava, od njih 24, ostvaruje uravnotežena zastupljenost u upravama i nadzornim odborima. 

Više oporbenih zastupnika zanimalo je zašto u upravama i nadzornim odborima tvrtki u državnom i pretežito u državnom vlasništvu također ne osiguravaju jednakopravna zastupljenost muškaraca i žena a to se traži od privatnih tvrtki koji rade na tržištu kapitala.

Habijan je najavio da Ministarstvo financija priprema zakon o pravnim osobama u državnom vlasništvu kojim će se regulirati ta materija.
 
Pojasnio je da se izmjenama ovog zakona prenosi Direktiva Europskog parlamenta i Vijeća od 23. studenoga 2022. o poboljšanju rodne ravnoteže među direktorima uvrštenih trgovačkih društava i o povezanim mjerama.

Istaknuo je i da se ta Direktiva odnosi na trgovačka društva uvrštena na burzu, kojih je kod nas 24, te koja imaju više od 250 zaposlenika, prihod veći od 50 milijuna eura te im je aktiva veća od 43 milijuna eura. 

Tako će ta trgovačka društva do 30. lipnja 2026. morati ispuniti uvjete da predstavnici nedovoljno zastupljenog spola moraju zauzimati najmanje 40 posto položaja neizvršnih direktora, a najmanje 33 posto svih direktorskih položaja mora biti popunjeno članovima podzastupljenog spola.

Habijan je kazao da bi pri odabiru kandidata za izbor na direktorski položaj prednost trebalo dati jednako kvalificiranom kandidatu nedovoljno zastupljenog spola.

No, takav prioritet ne bi trebao automatski biti bezuvjetan jer mogu postojati i iznimni slučajevi u kojima objektivne procjene u vezi s poslovnom situacijom jednako kvalificiranog kandidata drugog spola mogu poništiti prednost koja bi se inače trebala dati kandidatu nedovoljno zastupljenog spola.

Borić (Možemo!):  67 posto poduzeća na burzi nema ni jednu ženu u upravi 

Tijekom rasprave oporba je podržala predložene izmjene zakona ali i upozorila da Vlada predlaže donošenje tog zakona po hitnom postupku – ne zbog toga što svesrdno zagovara ravnopravnost spolova, već zato što ima rok da do 28. prosinca 2024. implementirala Direktivu Europskog parlamenta i Vijeća o poboljšanju rodne ravnoteže te prihvati preporuke OECD-a. 

Rada Borić (Klub Možemo!) upozorila je da čak 67 posto hrvatskih poduzeća izlistanih na burzi nema niti jednu ženu u Upravi, a njih 37 posto niti jednu ženu u Nadzornom odboru. Stoga se upitala hoćemo li moći i ispuniti cilj Direktive da do 30. lipnja 2026. imamo najmanje 33 posto žena na direktorskim mjestima.

Također, upitala se i  – ako je Vladi stalo mijenjati odnose unutar uprava trgovačkih društava, zašto nije učinila korak dalje i u zakon ugradila promjenu Direktive koja bi trebala obuhvatiti i tvrtke u većinskom državnom vlasništvu.

I SDP-ova Marija Lugarić upozorila je da se prosječno 24,7 posto žena nalazi u nadzornim odborima a u upravama ih je tek 17,3 posto. Pri tome je, poručila je, situacija posebno tragična jer je od svih visokoobrazovanih u zemlji njih 56 posto su žene.

“Žene su obrazovanije ali se vrlo teško probijaju kroz korporativne ‘staklene labirinte’ i uspijevaju dosegnuti do upravljačkih pozicija. Žene su u kompanijama ‘zalijepljene za pod’ i ne mogu probiti ‘stakleni strop'”, upozorila je.