Mali i srednji poduzetnici temelj su gospodarstva svake države, njezina su kralježnica koja obuhvaća najveći broj poslovnih subjekata i najviše zaposlenih. Samo u Hrvatskoj mali i srednji poduzetnici imaju više od 70 % svih djelatnika u gospodarstvu, pokazuju podaci Hrvatske udruge poslodavaca (HUP). Najveći broj čitatelja Poslovnog dnevnika upravo su predstavnici malog i srednjeg poduzetništva. Iako malo i srednje poduzetništvo u Hrvatskoj čini 99,7 posto ukupnoga gospodarstva gledano po broju registriranih tvrtki, više od 90 malih i srednjih poduzetnika i obrtnika, ili uopće nema osigurateljno pokriće ili ono pokriva samo manji dio rizika kojima je izloženo njihovo poslovanje.

Posljednje dvije godine svjedočimo cijelom nizu događaja za koje nismo mislili da bi nam se uopće mogli dogoditi, a zbog kojih su se mnogi poduzetnici, naročito mali i srednji, našli u teškim, pa i bezizlaznim situacijama i nije pretjerano reći da danas u poslu puno toga može krenuti krivo. Koliko god ste sve dobro isplanirali i pripremili se, nepredviđene lokalne i globalne okolnosti, klimatske promjene, nesreće i nezgode mogu se dogoditi u svakom trenutku. Posljedice za tvrtke mogu biti razarajuće i svaki poslodavac u takvim situacijama ima veliku odgovornost prema svojim zaposlenicima, klijentima, pa i sebi i svom poslovanju.

U razvijenim ekonomijama tu odgovornost i rizike kompanije u pravilu dijele s osiguravajućim društvima, direktno ili preko osigurateljnih brokera.  U suradnji s partnerima Poslovni dnevnik pokreće projekt koji se sastoji od ciklusa okruglih stolova novinskih priloga i web specijala kojima je cilj odgovoriti, među ostalim, na sljedeća pitanja:  Koliko su mali i srednji poduzetnici upoznati s proizvodima osiguranja koji se nude na hrvatskom i europskom tržištu te kako rade procjenu rizika? Što u slučaju pojave novih rizika i kako se pripremiti na izlazak na međunarodna tržišta, koja nužno uključuju posjedovanje osigurateljnih pokrića.

VRIJEME: 1. lipnja 2023. s početkom od 11 sati

MJESTO: Hotel Zonar, Trg Krešimira Ćosića 9

Nestabilno i nepredvidivo okruženje rusko-ukrajinskog sukoba, inflatorni pritisci, rast kamatnih stopa, poremećaj u opskrbnim lancima, uz rastuće troškove i insolventnost na globalnim tržištima, samo su neki od izazova s kojima se financijski poduzetnici susreću u svakodnevnom poslovanju.

Učinkovito upravljanje financijskim rizicima i naplatom potraživanja u takvim uvjetima postaju imperativ za osiguranje likvidnosti. Iako je u Hrvatskoj instrument osiguranja naplate potraživanja još uvijek slabo poznat, tvrtke diljem svijeta koriste ovaj oblik osiguranja i povjeravaju upravljanje rizikom trećim osobama kako bi se zaštitile od teškoća u naplati potraživanja i tako održale svoju likvidnost.

Panel rasprava će odgovoriti na sljedeća pitanja: Koliki su prihodi domaćih kompanija od izvoza u treće zemlje? Kako provjeravaju bonitete kompanija prilikom sklapanja novih poslova? Kako domaći financijski direktori upravljaju rizicima? Koliko su hrvatske tvrtke usvojile praksu ugovaranja osiguranja potraživanja, što podrazumijeva takva polica i kako procijeniti rizike kupaca? Koje su posljedice nenaplate potraživanja i kako one utječu na poslovni rezultat i na cash flow?

Cilj okruglog stola je doznati kako zaštititi poslovanje i povećati konkurentnost u izazovnim gospodarskim vremenima koristeći osiguranje potraživanja.

___________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________________

PROGRAM

11:00 – 11:10 Prezentacija: Izazovi i rizici globalnog tržišta.
prof. dr. sc. Marijana Ivanov, glavna ekonomistica, Hrvatski izvoznici

11:10 – 12:00 Panel rasprava: Osiguranje potraživanja, kako osigurati likvidnost u teškim gospodarskim vremenima.

SUDIONICI:

prof. dr. sc. Marijana Ivanov, glavna ekonomistica, Hrvatski izvoznici
Goran Tolić, direktor prodaje, Acredia Versicherung AG
Marko Rašić, direktor financija, M SAN Grupa
Mihael Babić, direktor prodaje i razvoja proizvoda, Erste Factoring,  Erste&Steiermärkische Bank d.d.
Ivan Glavinić, voditelj odjela financija, Kraš d.d.

MODERATOR: Tin Bašić, novinar

12:00 Zajedničko druženje  

VRIJEME: 27. travnja 2023. s početkom od 11 sati.
Predviđeno trajanje – 90 minuta

MJESTO: Hotel Zonar, Trg Krešimira Ćosića 9

Samo 0,5 posto od 128 milijardi kuna ukupnih šteta od zagrebačkog i petrinjskog potresa bilo je pokriveno osiguranjem. Kada govorimo o procjenama sanacije od 17 milijardi eura, osiguratelji su isplatili 0,5 posto iznosa od ukupnih šteta nastalih u potresima. Riječ je o ogromnom jazu, tzv. protection gapu. On nije samo hrvatski problem, u razvijenim zemljama kreće se oko 20 posto do 30 posto, a kod nas preko 99 posto. Moramo se zabrinuti i upitati tko će snositi posljedice iduće prirodne katastrofe. To ne može i ne smije biti država, s obzirom na to da država upravlja novcem poreznih obveznika i nepotrebno je opterećivati buduće generacije događajima iz prošlosti.  Ugovaranje osiguranja je jedino ispravno i održivo rješenje. Za mnoge je osiguranje trošak, no ako gledate na taj način, to je nužan i opravdan trošak te investicija u sigurnu budućnost.

Predviđeni panelisti: 

Ljiljana Marić, direktorica Sektora za superviziju osiguranja, leasinga i faktoringa, Hanfa
Kristijan Pavić, predsjednik Uprave, ACI d.d.
Vojko Braut, zamjenik župana, Primorsko-goranska županija
Zvonimir Žaja, direktor riznice, Podravka d.d.
Paulina Fudurić, direktorica, InterOmnia d.o.o.
Jana Mahmet, direktorica Sektora obrade šteta,  Wiener osiguranje VIG d.d.

MODERATOR: Tin Bašić, novinar

Još u pandemiji koronavirusa izuzetno je porasla učestalost cyber napada, što se dodatno intenziviralo tijekom ruske agresije na Ukrajinu jer su kibernetički napadi jedan od načina modernog ratovanja. I mnoge zapadne zemlje upozorile su svoje javne uprave i kompanije da „zaključaju svoja digitalna vrata,“ navodeći da postoji izražena opasnost od  kibernetičkih napada . Opasnost da i sami postanete žrtva sve je veća – unatoč tome što industrija kibernetičke sigurnosti nastavlja rasti. Šteta od tih napada 2018./2019. iznosila je 103 milijarde eura, a u 2022. godini dosegnula je 203 milijarde eura i gotovo se udvostručila. U trećem tromjesečju 2022. globalnih je napada na godišnjoj razini bilo 28 posto više. Okrugli stol želi upozoriti na taj problem, istaknuti kako u svemu tome mogu pomoći IT kompanije koje nude usluge kibernetičke sigurnosti , a kako osigurateljna zaštita.

Hrvatskom gospodarstvu već nekoliko godina značajno doprinosi domaći IT sektor, odnosno tvrtke koje se bave informacijsko-komunikacijskim tehnologijama, računalnim programiranjem, razvojem i proizvodnjom softvera i digitalnih alata. S obzirom na brojne rizike kojima su izložene, IT kompanije od osiguravajućih društava zahtijevaju pokrića za nove rizike, koji su im ponajprije potrebni prilikom izlaska na međunarodna tržišta i prijave na međunarodne tendere. Cilj panel rasprave je okupiti zainteresirane dionike i raspraviti o aktualnim temama u osiguranju za IT kompanije.

Kako postići zadovoljstvo djelatnika kroz veću osobnu i financijsku sigurnost – zdravstvena osiguranja, mirovinska osiguranja (III stup) i osiguranja od nezgode

U poslovnom svijetu reputacija je danas sve. Zbog reputacije se sklapaju poslovi i dobivaju klijenti, a u posljednje vrijeme ona je postala i način privlačenja zaposlenika. Kada određena tvrtka stekne status poželjnog poslodavca, ima veću šansu privući i zadržati najbolje kandidate na tržištu rada. Koliko su proizvodi osiguranja (korporativna životna osiguranja i dopunska i dobrovoljna zdravstvena osiguranje) i mirovinskih fondova (treći stup) privlačni poslodavcima prilikom izbora benefita za svoje zaposlenike? Je li vrijeme za njihov uzlet, nakon što su iskušali brojne zabavne sadržaje i trendovske employer branding recepte?

Nautički turizam je šlag na tortu hrvatskog turizma, jer su to gosti koji prvi dolaze na našu obalu i posljednji s nje odlaze, s tim da ovdje borave u više navrata godišnje. Uz to, nautički turizam podrazumijeva goste velike platežne moći. Sigurnost, ekološko očuvanje i prostorno planiranje bitni su preduvjet za nastavak uspješne priče u nautičkom turizmu, a da bi se održao kontinuitet pomorskog prometa i poslovanja luka nautičkog turizma, važnu ulogu imaju osiguravajuća društva. Propuštaju li hrvatski osiguratelji velik dio premijskog prihoda u ovom segmentu, kakva su iskustva u ostalim razvijenim zemljama predvodnicama nautičkog turizma i kako povećati sigurnost plovidbe?