U Hrvatskoj se sve više govori o digitalizaciji poljoprivrede te uvođenju novih tehnologija i znanja u proizvodnju. Dok druge države s azvijenom poljoprivredom sve brže razvijaju i uvode te nove tehnologije, hrvatska poljoprivreda stoji sa strane i bilježi sve lošije rezultate u proizvodnji, što pokazuju podaci koji se povremeno objavljuju. Iako se puno govori o digitalizaciji, u praksi očito stvari ne idu tako brzo, što zbog velikih investicija koje su potrebne za digitalizaciju, ali očito i mentaliteta hrvatskih poljoprivrednika koji i dalje nisu spremni na prihvaćanje novih znanja, nego žele proizvoditi na tradicionalan, a često vrlo neučinkovit i neproduktivan način.

Hrvatska danas osim preko brojnih EU fondova ima mogućnosti ulaganja u digitalizaciju i kroz europski fond Next Generation, odnosno Nacionalni program oporavka i otpornosti (NPOO) koji osigurava znatna sredstava za digitalnu transformaciju poljoprivrede. Sve ove mogućnosti trebale bi utjecati na povećanje digitalizacije i utjecati na razvoj poljoprivrede. Hrvatski poljoprivredni stručnjaci se slažu kako danas digitalne tehnologije imaju ogroman potencijal da znatno unaprijede poljoprivredu i uvedu revoluciju u proizvodnji te mogu pomoći poljoprivrednicima da rade preciznije, učinkovitije i održivije i tako znatno povećaju svoju produktivnost.