Zagrebačka burza (ZSE) kupila je Ljubljansku burzu (LJSE) i ne misli stati samo na tome, izjavila je u eksluzivnom intervjuu za Poslovni dnevnik predsjednica Uprave Ivana Gažić. Kupoprodajni ugovor između ZSE i Bečke burze – donedavne vlasnice slovenskog tržišta kapitala – potpisan je u četvrtak, a njime je ZSE stekla 100 posto udjela u LJSE.

Prvi napisi o mogućnosti kupnje LJSE pojavili su se prije dva mjeseca, ali je među financijašima malo tko vjerovao u takvu mogućnost. Kako je kazala Gažić, vlasništvo će se prenijeti tek kada se ispune dva uvjeta iz ugovora. Prvi je dobivanje odobrenja hrvatskog i slovenskog regulatora tržišta kapitala, a drugi održavanje skupštine dioničara ZSE na kojoj će se odlučivati o dokapitalizaciji. To je druga važna vijest koja je došla s domaće burze. ZSE bi se dokapitalizirala s 15 milijuna kuna izdavanjem novih dionica.

Od toga bi se 11 milijuna kuna iskoristilo isključivo za akviziciju slovenske burze. Potom bi se nove dionice izlistale na Zagrebačkoj burzi. Ivana Gažić pretpostavlja kako u dokapitalizaciji neće sudjelovati svi postojeći dioničari, ali je za očekivati kako će u vlasničku strukturu ući novi dioničari iz redova investicijskih i mirovinskih fondova. Sve bi to trebalo dati novi zamah ZSE koju zanimaju i druge mete u regiji. Ipak, čelnica ZSE po tom pitanju najavljuje kako će novim potencijalnim preuzimanjima pristupati oprezno.

U financijskoj javnosti špekulira se da ste platili znatno manje od 47 milijuna eura, koji je za Ljubljansku burzu platila Bečka burza. Je li to točno?
Dogovorili smo s prodavateljem da nećemo javno objaviti cijenu stjecanja. Navođenje te cijene i ne bi bilo korektno jer ovu transakciju vidimo kroz više elemenata, a to su ugovor o distribuciji burzovnih podataka putem Bečke burze za LJSE i ZSE koji su na snazi, osiguravanje ugovora o korištenju trgovinske platforme za LJSE te ponuda za sklapanje ugovora o korištenju trgovinskog sustava Xetra i za ZSE, koju još razmatramo. Razlike između sustava koji trenutačno koristimo i onoga o kojem razmišljamo doista su velike. Xetra je sustav koji se unapređuje jednom godišnje, u isto vrijeme i u istom opsegu za sva tržišta, uz garanciju da će sve promjene pravne regulative na razini EU vezane uz tržište kapitala biti implementirane bez troška. Xetra omogućava i da se bilo koji član naše burze poveže na bilo koju burzu koja koristi tu tehnologiju. Očekujemo da će naši članovi u budućnosti ostvariti znatne uštede i dodatne sinergije u smislu povezivanja s drugim, bliskim tržištima.

Je li bilo i drugih ponuđača za LJSE? 
Nije naše da komentiramo ovaj proces, to je pitanje za prodavatelja. No, LJSE je burza s dovoljno potencijala, pa pretpostavljamo da je bilo i drugih zainteresiranih.

Kako ćete financirati akviziciju? 
Dijelom iz vlastitih sredstava, a dijelom iz dokapitalizacije izdanjem novih dionica u iznosu od 15 milijuna kuna. Dokapitalizacija je planirana u dva kruga. U prvom krugu sudjelovat će samo postojeći dioničari, a ako bude potrebno, Uprava će pozvati na upis i u 2. krug, gdje će biti pozvani i svi kvalificirani ulagatelji. Prag uspješnosti dokapitalizacije je 75%,  odnosno 10,5 milijuna kuna, a sredstva će biti iskorištena isključivo za kupnju LJSE.

Koliki će biti slobodni udjel (free float) dionica ZSE?
Bit će visok. I sada Burza ima vrlo disperziranu vlasničku strukturu, sa svega tri dioničara koji imaju udio veći od pet posto, pa je trenutačni free float oko 76 posto.

Kakav je stav dioničara prema kupnji LJSE i dokapitalizaciji, hoće li svi sudjelovati u njoj? 
Bez obzira na tešku situaciju na tržištu na kojem svi oni posluju, od početka pokazuju visoku razinu podrške i entuzijazma za ovu transakciju, na čemu smo im vrlo zahvalni. Pretpostavljamo da neće svi dioničari sudjelovati u dokapitalizaciji, ali vjerojatno će za to postojati objektivni razlozi kao što su odobrenje za investiranje u vlasničke pozicije. 
Nadamo se, međutim, da će potencijal ove transakcije, ali i same Zagrebačke burze, prepoznati i drugi, kvalificirani ulagatelji koji će imati priliku sudjelovati u dokapitalizaciji.

Kako je i kada uopće došlo do ideje da ZSE kupi LJSE? 
O akvizicijama se na ZSE razmišljalo još 2007. U to vrijeme vladao je konsolidacijski val u našem dijelu Europe. Zbog naglog pada tržišta od tih se planova odustalo. Ponovni razgovori o toj temi počeli su potkraj prošle godine. I s CEESEG-om i s LJSE imamo vrlo dobre dugogodišnje odnose. To je razvidno iz zajedničkog investicijskog dana, koji organiziramo s Ljubljanskom burzom, i iz činjenice da smo lani potpisali s Bečkom burzom ugovor o distribuciji podataka koji je već počeo donositi ZSE dodatne prihode. Ubrzo nakon inicijalne ideje potkraj 2014. počeli smo formirati tim koji je radio na transakciji i kvantificirati efekte. Cijelo vrijeme imali smo podršku NO-a.

Što Zagrebačka burza i hrvatski izdavatelji dobivaju kupnjom LJSE?
Osim navedenih sinergija vezanih uz tehnologiju, u svjetlu napora cijele EU s CMU inicijativnom da malim i srednjim kompanijama (SME) olakša pristup kapitalu, želja nam je razviti SME segment, koji ne bi bio samo slovenski ili hrvatski, već regionalni, i koji bi promovirao financiranje alternativno bankarskim kreditima. Planiramo produljiti i trgovinsko vrijeme LJSE, razmatramo optimalni pristup poravnanju i namiri, u fokusu su nam i najavljene privatizacije te nova uvrštenja. Postoji još niz proizvoda i znanja koja želimo razmijeniti. Jedno od njih je izdavanje LEI oznaka. Zagrebačka burza jedan je od samo 30 entiteta u svijetu koji ima autorizaciju izdavati te oznake koje su budućnost svjetske regulative financijskih tržišta i za koje se očekuje da će biti ugrađene u brojne druge propise diljem svijeta. Želimo postati regionalni lider u pružanju te usluge i vjerujemo da će nam akvizicija LJSE pomoći u ostvarenju tog cilja. LJSE nema strukturirane proizvode, dok je ZSE u 2014. ostvarila 96 milijuna kuna prometa. Možda se ta brojka ne čini osobito velikom, ali u okruženju u kojem sedam godina nismo imali IPO, u kojem smo poslovali u stalnom padu BDP-a, a zbog objektivnih razloga izgubili preko 100 izdavatelja i više od 30 članova, svaki pomak naviše rezultat je velikih napora i entuzijazma burze, njezinih dioničara, NO-a i Hanfe.

Kako komentirate tezu da je želja dioničara da se ZSE okrupni, a potom proda nekoj većoj burzi? 
To je u prvom redu pitanje za dioničare. No, tko je vlasnik burze s aspekta burze kao operatera tržišta manje je važno. Nakon više od pet godina na ovom radnom mjestu smatram da su ipak relativno bolje prošle burze tranzicijskih ekonomija koje su bile u državnom vlasništvu, u kojima je država sustavno radila na razvoju burze, a nakon toga je privatizirala. U našem slučaju, vlasnici burze doista su entuzijasti i zaljubljenici u tržište kapitala koji već gotovo 25 godina omogućavaju da Hrvatska ima ovaj integralni dio financijskog sustava bez kojeg ne bi bilo brojnih njegovih drugih elemenata. Ta je prilika u Hrvatskoj propuštena i država nije imala utjecaja na naše poslovanje, a čini se i da su odluke o načinu privatizacije često donošene bez imalo razmatranja kako će to utjecati na naše tržište, formiranje cijena, transparentnost ekonomije…

Mogu li se očekivati nove akvizicije? Koje su vam mete već zanimljive? 
Svakako ćemo promatrati druge potencijalne mete. Trenutačne okolnosti sprječavaju nas da se ponašamo poput predatora. Za svako nam je širenje potrebna podrška naših dioničara, pa ćemo biti vrlo oprezni i analitični.

Očekujete li otpore u slovenskoj javnosti zbog preuzimanja LJSE?
Doista ne. Svi dosad vođeni razgovori idu u prilog mojem mišljenju. Moramo biti svjesni toga da su ekonomski tokovi između zemalja u našem neposrednom okruženju vrlo intenzivni, s time da hrvatsko i slovensko tržište prednjače.