Sprema se veliki zaokret u poslovanju Zagrebačke burze. Kako doznaje Poslovni dnevnik od članova Uprave, Ivane Gažić i Tomislava Gračana, budući poslovni model ZSE-a ići će u dva smjera – prvi je profiliranje domaćeg tržišta kapitala kao “turističke burze”, odnosno vodećeg mjesta na prostoru jugoistočne Europe gdje će turističke kompanije tražiti kapital od investitora. Drugi je smjer ulazak u trgovinu kriptovalutama nakon što na snagu stupi europska Uredba o tržištu kriptoimovinom (MiCA) koja će donijeti tektonske promjene na domaćem tržištu mjenjačnica kriptovalutama. To ponajviše vrijedi za manje mjenjačnice kojima bi prilagodba na MiCA-u mogao biti preveliki zalogaj.

Što se tiče privlačenja turističkih kompanija, preduvjet već postoji s obzirom na značaj kompanija iz tog sektora na trgovanje na Zagrebačkoj burzi. Naime, turistički sektor najbrojniji je u smislu uvrštenih papira, treći je po tržišnoj kapitalizaciji, a čini otprilike 20% trgovanja, naglašava predsjednica Uprave Ivana Gažić.

“Kada bi se gledalo po free floatu, odnosno dionicama raspoloživim za trgovinu, ovaj bi postotak sigurno bio i puno veći”, dodaje Gažić. Za sada, Zagrebačka burza potencijal vidi u obližnjim turističkim državama, poput Crne Gore i Albanije. “Naše tržište otvoreno je za sve kompanije koje zadovoljavaju uvjete uvrštenja. Međutim, primarno mislimo na zemlje koje imaju slabije razvijeno tržište kapitala i investicijsku bazu. Radi prirode naše ekonomije, hrvatski investitori, mali i institucionalni, dobro razumiju turistički sektor i smatraju ga atraktivnim, stoga želimo i možemo postati burza izbora za turističke kompanije. Biti na burzi u zemlji koja je definitivno turistička destinacija svakako doprinosi atraktivnosti za investitore. Pritom je važno i to što smo EU država, s dugom i rastućom tradicijom turizma”, ističe Gažić.

Put prema specijalizaciji u europskim burzovnim okvirima nije novost. Možda i najčuveniji primjer je burza u Oslu koja se tijekom godina profilirala kao vodeće mjesto u Europi za uvrštenje kompanija iz sektora brodarstva i marikulture. U tom kontekstu treba promatrati i nedavni ulazak nekadašnje čelnice norveške burze Bente Landsnes u Nadzorni odbor Zagrebačke burze. Ivana Gažić kaže kako burza u Oslu svakako ima interesantan koncept, koji proizlazi iz same prirode njihove ekonomije.

“Inspirirani smo njihovim primjerom, ali u primjenjivoj dominantnoj grani u hrvatskom gospodarstvu. Taj nam se put čini logičnim i rado bismo ga primijenili na naše tržište kapitala, obzirom na važnost koju turizam ima u našem gospodarstvu”, kaže čelnica domaćeg tržišta kapitala.

Ulazak u trgovanje kriptovalutama još je zanimljiviji aspekt. Da je taj segment zanima, ZSE je prvi puta uvijeno “priznala” početkom svibnja kada je objavljeno da je osnovana tvrtka Adria Digital Exchange u kojoj Zagrebačka burza drži četvrtinu udjela. Kako kaže Tomislav Gračan, kompanija je osnovana s ciljem detaljne analize i razvoja potencijala trgovanja i upravljanja digitalnom imovinom, kako bi se istražile mogućnosti koje uređena tržišta poput našeg imaju u tom smislu.

“Radi se o R&D projektu i trenutačno sagledavamo proizvode i usluge koje bismo mogli razvijati i ponuditi, a koji su iz domene spajanja financija, digitalne imovine i blockchain tehnologije”, kaže Gračan. Motiv za osnivanje Adria Digital Exchangea bila je MiCA, koja je prošlog mjeseca prošla i posljednju fazu potvrde u Vijeću EU, što znači da će uskoro stupiti na snagu te značajno promijeniti način kako se transakcije kriptovalutama prate i oporezuju. Kako su pojasnili iz Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), MiCA predstavlja usklađeni regulatorni okvir za imovinu u kriptovalutama, ali i za izdavatelje i pružatelje usluga povezanih s kriptoimovinom na području EU.

Također, pravila obuhvaćaju i izdavatelje korisničkih tokena, kao i tokena vezanih za imovinu i stabilnih valuta (stablecoin), kao i mjesta trgovanja i novčanike u kojima se imovina u kriptu pohranjuje. Primjena MiCA-e okvirno se očekuje do kraja 2024. “Na razini EU-a se raspravlja hoće li subjekti koji trenutačno pružaju usluge povezane s kriptoimovinom u skladu s okvirom za sprečavanje pranja novca i financiranja terorizma moći koristiti dodatno razdoblje za usklađenje do (najkasnije) sredine 2026. godine, a koje zakonodavac u Republici Hrvatskoj može dodatno skratiti”, kažu iz Hanfe.

Početak primjene MiCA-e bit će izazovan i za kriptoindustriju i za regulatore, a između ostaloga podrazumijevat će i nadzor zlouporabe tržišta na kriptoburzama, što će zahtijevati i potpuno nove nadzorne alate i novi pristup prikupljanju i analizi podataka, naglašava regulator. Tomislav Gračan smatra da će uvođenje MiCA regulative imati značajan utjecaj na domaće tržište trgovanja kriptovalutama. “Glavni ciljevi MiCA-e su regulacija kripto industrije, zaštita potrošača, prevencija od zlouporaba tržišta i održavanje integriteta kripto tržišta. MiCA će od kompanija koje svojim klijentima pružaju usluge povezane s digitalnom imovinom propisati uvjete i operativne zahtjeve te regulatorima dati veću mogućnost nadzora.

Očekuje se da ta nova regulativa dovede do razvoja tržišta kripto imovine i razvoj novih mogućnosti u inovativnim digitalnim uslugama”, kaže Gračan. S obzirom koliki je promet mjenjačnica kriptovaluta, logično je da Zagrebačka burza želi dio tog kolača. Prema dostupnim podacima kojima raspolaže Hanfa, lani je promet kriptovalutama iznosio 1,2 milijarde kuna. Za ilustraciju, prošle godine dionički promet na Zagrebačkoj burzi dosegao je 1,7 milijardi kuna. Međutim, godinu ranije promet je bio praktički izjednačen – 1,73 milijarde kuna u mjenjačnicama te 1,74 milijarde kuna u dionicama. O utjecaju MiCA regulative upitali smo i Udrugu za blockchain i kriptovalute (UBIK) te Nikolu Škorića, prvog čovjeka vodećeg hrvatskog trgovca kriptovalutama, Electrocoina. Međutim, do zaključenja broja njihovi odgovori nisu pristigli.