Mjesec siječanj i nova godina otvorio/la se u pozitivnijem tonu u pogledu investitora. Unatoč i dalje očekivanom geopolitičkom strahu vezano na rusko – ukrajinsku agresiju i sve popratne nedaće, globalna/regionalna tržišta ostvarila su zavidan rast na startu trgovinske godine.

Inflacija u eurozoni usporila je više od očekivanog, prema podacima Eurostata. Indeks potrošačkih cijena (CPI) smanjio se za 0,4% na mjesečnoj razini tijekom navedenog razdoblja što odgovara identičnom padu u mjesecu prosincu, dok su predviđanja bila usporavanje od 0,3%.

Na godišnjoj razini stopa inflacije “usporila” je na 8,5% s prethodnih 9,2% u mjesecu prosincu i ispod očekivanja ekonomista od 9% i sve dalje od najviše razine inflacije registrirane za mjesec listopad od 10,6%. U međuvremenu, godišnja temeljna inflacija, bez stavki poput hrane i energije, ostala je nepromijenjena na 5,2% dok su predviđanja ekonomista bila porast na 5,4%.

Dobar početak

Ako se po jutru… Europske burze 2023. započele rastom

Nastavak pozitivnog tona rezultiralo je mjesečnom sjednicom FED-a i obraćanja javnosti Jerome Powella vezano na odluku o potencijalno (očekivanom) povećanju kamatnih stopa. FED je odlučio smanjiti povećanje kamatnih stopa na 0,25% sa povećanih 0,5% u mjesecu prosincu, ali pri tome dao naslutiti da se očekuju buduća povećanja u narednim mjesecima i dao ponovno do znanja da “fokus” FED-a nije na kratkoročnim potezima već na trajnim promjenama širih financijskih uvjeta.

Navedena objava rezultirala je momentalno rastom američkih glavnih indeksa, S&P 500 zabilježio rast 1,1% dok NASDAQ 2% na kraju trgovinskog dana.

Europska središnja banka (ECB) nastavlja s trendom povećanja kamatnih stopa iz mjeseca u mjesec. ECB je podigao navedenu stopu za još 0,50% dan nakon objave FED-a i iskazao namjeru praćenja istog trenda u mjesecu ožujku, fokus je i dalje usmjeren na praćenje povišene inflacije unatoč nedavnim podacima koji sugeriraju da su cijene dosegle vrhunac u eurozoni.

U priopćenju predsjednice ECB-a Christine Lagarde jasno je iskazano da će ostati na putu pooštravanja monetarne politike kako bi se inflacija vratila na srednjoročni cilj od 2%,

Isti dan Bank of England podigla je kamatne stope za 0,50% na ukupnih 4% pri tome upozoravajući da bitka protiv inflacije još nije gotova ali je istaknuta mogućnost prekida politike pooštravanja. Ovim potezom, dizanjem kamatne stope na 4% je ponovljena najviša razina od financijskog sloma 2008. godine. Britansko tržište reagiralo snažno na navedene smjernice banke što je bio jasan signal da se ipak možda približava kraj ciklusa pooštravanja.