Zakonom o uvođenju eura kao službene valute u Hrvatskoj uređena su i opća pravila za preračunavanje temeljnog kapitala te nominalne vrijednosti dionica i poslovnih udjela društava kapitala.

Početkom mjeseca otvorena je javna rasprava za izmjene i dopune Zakona o trgovačkim društvima s prijedlogom konkretnih pravila za postupanje s vrijednostima dionica, udjela i temeljnog kapitala.

Javno savjetovanje danas završava, a jedno od pitanja koje je već ranije izazvalo propitivanja je način usklađenja nominalnog iznosa dionica. Prema predloženim odredbama, s prelaskom na euro nominala će morati biti izražena cijelim brojem tako da iznos svake dionice na kraju ima najmanje dvije nule.

Može fleksibilnije
Zbog zaokruživanja će se donekle promijeniti postotak vlasništva imatelja dionica i udjela. Neki smatraju da je ovo idealna prilika da se pravila o izražavanju nominalnih iznosa dionica učine fleksibilnijima.

Na tom tragu je i komentar koji su tijekom e-savjetovanja uputili iz odvjetničkog društva Porobija & Špoljarić, podsjećajući da su ta pravila u većini država Eurozone koje su visoko rangirane prema jednostavnosti poslovanja vrlo fleksibilna i dopuštaju da ti iznosi budu izraženi i u dijelovima eura, tj. u eurocentima.

Kako bi se omogućilo da društva s relativno manjim temeljnim kapitalom imaju velik broj dionica kojima se može lako i jeftino trgovati, oni smatraju da bi trebalo razmisliti da se nominalni iznos dionice može iskazati u eurocentima (minimalno 1).

Time se ne bi ništa izgubilo na transparentnosti i sigurnosti poslovanja, ali bi se otvorile dodatne mogućnosti npr. za društva u fazi brzog rasta koja žele omogućiti da zaposlenici stječu opcijske dionice.

Usto, ističu kako će zaokruživanje dionica na cijele brojeve u postupku konverzije temeljnog kapitala iz kuna u eure kod većine d.d.-a zahtijevati značajne izmjene temeljnog kapitala ili pak prisilnu konverziju u dionice bez nominalnog iznosa, tj. čak i kada to društvu nikako ne odgovara i potencijalno mu nanosi ekonomsku ili reputacijsku štetu.

Računica u praksi
Kako to izgleda u praksi? Primjerice, društvo čija dionica ima nominalni iznos od 10 kuna odnosno 1,3271 euro morat će izvršiti konverziju bilo povećanjem temeljnog kapitala na iznos od dva eura po dionici (dakle, za više od 50 posto) ili smanjenjem temeljnog kapitala na iznos od jednog eura po dionici (ili za gotovo 25 posto). Takve promjene prisilne naravi imaju utjecaj na poslovanje.

“Neka društva, primjerice, nemaju dovoljno rezervi da povećaju kapital iz rezervi koliko bi bilo potrebno. S druge strane, smanjenje kapitala dovest će u pitanje načela zaštite vjerovnika i izložiti društvo potencijalnim pozivima na namirenje nedospjelih tražbina sukladno ZTD-u. Jer, ako se vjerovnicima ne osigura zaštita u sklopu konverzije, postoji opasnost da zbog umanjenja stečenih prava tuže društvo, ali i državu”, upozoravaju.

Sve to izbjeglo bi se kad bi se dopustilo usklađenje i konverzija tako da se novi nominalni iznos dionice može iskazati u eurocentima (npr. smanjenjem na 1,32 ili povećanjem na 1,33 EUR). To bi, kažu, bitno umanjilo troškove konverzije, ali i olakšalo čitavu proceduru.

Konačno, time bi se i u budućnosti omogućilo brzo i jednostavno povećanje i smanjenje temeljnog kapitala, jer gotovo nikada ne bi bilo komplekse matematike i potrebe pojedinačnih suglasnosti dioničara u vezi s uvjetom nominalnog iznosa u cijelom broju.

Zaključno pak podcrtavaju kako bi vrijednost ukupnog temeljnog kapitala svakako trebala biti izražena u cijelom broju odnosno u iznosu X,00 eura.