Zagrebačka banka prvu je polovicu ove godine zaključila s nešto boljim konačnim rezultatom nego prvo lanjsko polugodište, ali to je i dalje daleko ispod ostvarenja predpandemijske 2019. Na razini Grupe u prvih šest mjeseci iskazano je 818 milijuna kuna neto dobiti, što je 43 milijuna ili 5,5 posto više nego lani.

Najveći doprinos tom rezultatu, pa i njegovu poboljšanju, dala je sama banka koja je nakon lanjske polugodišnje dobiti od 633 milijuna ove godine iskazala 707 milijuna kuna dobiti, odnosno 11,7 posto više nego lani. Usporedbe radi, u prvoj polovici 2019. banka je zabilježila 1,12 milijardi kuna dobiti poslije oporezivanja, a na razini Grupe ona je iznosila 1,26 milijardi.

No, i poboljšanje rezultata u odnosu na prošlu godinu manje odražava kretanja operativnog poslovanja. U najvećoj mjeri povećanje dobiti je rezultat smanjenih troškova vrijednosnih usklađenja i rezervacija za gubitke te manjeg izdvajanja doprinosa za osiguranje depozita odnosno sanacijski fond.

Banka je, naime, u prvoj polovici godine iskazala 197 milijuna kuna rezervacija nasuprot 271 milijun u isto vrijeme lani, što se objašnjava većim gubicima od vrijednosnih usklađenja u 2020. pod utjecajem pandemije.

Na razini Grupe, pak, troškovi vrijednosnih usklađenja i rezervacija za gubitke ove godine, prema izvješću, iznose 232 milijuna, dok su lani bili gotovo 350 milijuna.

Kad je riječ o uplaćenim sanacijskim i doprinosima za osiguranje depozita, lani je to za banku bio polugodišnji trošak od 137 milijuna, a ove godine 73 milijuna. U operativnom poslovanju Grupa ZB zabilježila je 2,4 milijarde kuna konsolidiranih poslovnih prihoda, što je 5,5 posto manje nego lani, a istodobno su troškovi poslovanja tek neznatno povećani, za 0,3 posto, na 1,1 milijardu kuna.

Kamatni prihodi su na razini Grupe sredinom godine dosegnuli su 1,43 milijarde kuna ili 8,1 posto manje nego u prvih šest mjeseci prošle godine, s tim je je sama banka od kamata prihodovala 1,24 milijarde kuna, što predstavlja pad za 12 posto.

Za razliku od neto kamatnih prihoda koji bilježe pad i na razini Grupe, neto prihodi od provizija i naknada porasli su. Banka je npr. zabilježila povećanje neto prihoda od provizija i naknada za tri i pol posto, na 656 milijuna kuna.

Neto krediti i predujmovi komitentima u samoj Zabi dosegnuli su 68,3 milijardi kuna, a to se povećanje (za 845 milijuna) ponajprije pripisuje povećanom financiranju države.

Istodobno, depoziti komitenata u banci su porasli su za pet milijardi kuna (uglavnom zahvaljujući onima po viđenju), na 103,28 milijardi, a na razini Grupe iznose gotovo 123 milijarde.