Tko je kalkurirao s mišlju da će narodne obveznice povoljnije kupiti nakon uvrštenja na burzu za sada je pogriješio. S druge strane, trenutni porast cijene nije tako drastičan da bi trebalo “lupati glavom o zid” zbog propuštene prilike tijekom upisa obveznica. A ne treba brinuti ni zbog ukupnog troška, nakon uračunate brokerske naknade, koja je – ako se uloži prosječan iznos zabilježen prilikom upisa od 30.000 eura – praktički simbolična. Narodne obveznice uvrštene su na burzu 10. ožujka, kada se njima i počelo trgovati.

Većina će držati

Trgovina je prvih nekoliko dana bila prilično skromna, potvrđujući očekivanja financijaša kako će obveznica biti prilično nelikvidna. Tim više jer je ministar financija Marko Primorac savjetovao građanima da obveznice drže do dospijeća u ožujku 2025. godine. Tako je prvog dana zabilježen promet od tek 150 eura. Između 13. i 15. ožujka protrgovao se nešto veći iznos, između 5000 i 7000 eura. No, idućih dana trgovina se rasplamsala, s očitim uključenjem velikih institucionalnih investitora. Tako je 16. ožujka zabilježen promet od gotovo 406.000 eura ostvaren u četiri transakcije, a 20. ožujka od 80.000 eura. Dan kasnije u tri transakcije ostvaren je do sada najviši promet, od 512.000 eura. K tome treba pribrojiti i dvije OTC transakcije institucionalnih investitora – 17. ožujka u vrijednosti od 2,1 milijun eura te 21. ožujka od 100.400 eura.

Brokerska zajednica ne očekuje da će se situacija, što se tiče prometa, u budućnosti bitnije mijenjati. “Gotovo je sigurno da će većina građana držati obveznice do dospjeća, pod uvjetom da se na tržištu ne dogode neki ‘tektonski’ poremećaji”, smatra Roman Rinkovec, član Uprave investicijskog društva Credos. Je li taj “tektonski poremećaj” upravo potres u globalnom bankovnom sustavu nakon propasti dvije američke regionalne banke što je zaljuljalo i naizgled moćnu švicarsku Credit Suisse? Odnosno, ima li izraženija trgovina između 17. i 21. ožujka veze s bojazni domaćih ulagača da je ipak bolje imati u ruci gotovinu? “Zasad se još ne može pouzdano dovesti u vezu pojačani promet s krizom nekih banaka u SAD-u i Europi, ali je zanimljivo da je dionički promet na Zagrebačkoj burzi značajno popustio u prva dva dana ovoga tjedna, a i 22. ožujka promet je bio gotovo nikakav”, ističe Rinkovec.

Podsjetimo, 44.600 građana sudjelovalo je u upisu narodne obveznice, uloživši 1,34 milijarde eura, što je bilo iznad svih početnih očekivanja. Zauzvrat su dobili višu kamatnu stopu, od 3,65 posto, umjesto prvotno planiranih 3,25 posto. Grubom računicom, prosječan iznos uplate prilikom upisa iznosio je 30.000 eura. Trenutna se cijena (stanje na 22. ožujka) kreće na 100,50%, što znači da su narodne obveznice u odnosu na cijenu iz upisa skuplje za 0,5 posto. “Naravno, cijena tijekom sljedećih gotovo dvije godine može i rasti i padati”, naglašava Rinkovec.

Povoljnije preko aplikacije

Međutim, u trošak stjecanja, odnosno prodaje, treba uračunati i brokersku naknadu, Naime, bez posredovanja brokera narodne obveznice na burzi nije moguće kupiti, odnosno prodati. Kontaktirali smo stoga veća investicijska društva na domaćem tržištu kapitala kako bi saznali koliku naknadu naplaćuju za trgovanje. Prema posljednjim dostupnim podacima Zagrebačke burze za siječanj o prometu brokerskih društava, vodeća je Privredna banka Zagreb gdje kažu da je proces upisa narodnih obveznica pokazao kako na domaćem tržištu kapitala postoji velik interes za takvim proizvodom koji je uvelike nadmašio očekivanja. “PBZ će omogućiti klijentima svoje brokerske usluge trgovanja obveznicama na tri načina: putem PBZInvestor aplikacije i putem PBZ mobilne aplikacije (naknada 0,10%, minimalno 9,95 eura), te telefonskim kontaktom s brokerima (naknada 0,2%, minimalno 19,91 eura).

PBZ po prometu slijede Interkapital vrijednosni papiri, a iz tog društva nisu izašli s konkretnim brojkam. Naveli su da troškovi vezani uz trgovanje narodnom obveznicom ovise o nekoliko parametara, primjerice, stanju portfelja, klasifikaciji klijenta, načinu zadavanja naloga ili veličini naloga. “Obveznicama će se moći trgovati putem naše web platforme, e-mailom ili telefonski. Naknade za zadavanje naloga putem web platforme niže su u odnosu na trgovanje putem e-maila ili telefonski”, kažu iz Interkapitala. Kao i PBZ, 0,2 posto od vrijednosti transakcije klijentima naplaćuju i brokeri Zagrebačke banke. U Zabi pojašnjavaju kako taj iznos naknade vrijedi za direktno zadavanje naloga telefonom ili e-mailom, kao i putem trgovinske platforme za internetsko trgovanje dionicama ZB Trader HR. Manja društva, poput Credosa, mrvicu su skuplja. Konkretno, naknada prema cjeniku društva iznosi 0,3 posto, ističe Roman Rinkovec.

Drugim riječima, na već navedenih 30.000 eura ulaganja, za brokersku naknadu trebalo bi izdvojiti između 60 i 90 eura, ako se nalog zadaje izravno brokerima. Trgovanje preko aplikacije u najpovoljnijem slučaju iznosi 30 eura.

Lijek za nelikvidnost

Međutim, brokeri ne očekuju da će im naknade od trgovanja narodnim obveznicama značajno popraviti prihode. “Budući je većina početnog upisa otišla malim ulagačima, vjerujemo da na ulaganje gledaju kao na srednjoročnu investiciju te zbog toga ne očekujemo značajan interes za prodaju obveznica u kratkom roku”, kažu u Zabi. U Interkapitalu na početku očekuju nešto veći interes i aktivnost ulagača kako na kupovnoj tako i prodajnoj strani. “Dugoročno smatramo da je većina ulagača uložila svoja sredstva s ciljem držanja obveznice do dospjeća te samim time očekujemo da će trgovanje nakon početnog aktivnijeg perioda znatno usporiti i postati povremeno”, istaknuli su iz tog investicijskog društva.

Drugim riječima, trgovanju narodnom obveznicom prijeti nelikvidnost. A to znači da bi zainteresirani investitor, ako želi prodati, odnosno kupiti narodne obveznice, morao pristati na velike pomake u cijeni. Lijek za tu situaciju je održavatelj tržišta (market maker). Održavatelji tržišta u pravilu su investicijska društva, a njihov je zadatak povećanje likvidnosti tako da istovremeno izlažu naloge za kupnju i prodaju. U PBZ-u kažu kako je postojanje market makera važno zbog strukture ulagača s obzirom da je ovo prva obveznica s masovnim sudjelovanjem retail klijenata, te je važno da na sekundarnom tržištu postoji odgovarajuća likvidnost i sigurnost za klijente da mogu u svakom trenutku prodati obveznice i doći do potrebnih sredstava.

Iz tog društva ističu kako su zainteresirani za ulogu market makera, a u Zagrebačkoj banci kažu da oni, kao već dugogodišnji održavatelj tržišta za više dionica na Zagrebačkoj burzi, svakako mogu pružiti kvalitetnu uslugu i za novu obveznicu. “Za trgovinu vrijednosnim papirima na Zagrebačkoj burzi, pa tako i obveznicama, postojanje održavatelja tržišta nije preduvjet, ali svakako može doprinijeti povećanoj likvidnosti”, naglašavaju iz Zabe. U Interkapitalu ocjenjuju da će najveći benefit od jednog ili više market makera svakako imati retail investitori koji se žele aktivirati na sekundarnom tržištu. No, u ovom trenutku iz Interkapitala nisu željeli komentirati njihov interes za tu ulogu.