Najgori tjedan za burzovne indekse od svibnja 2012. godine! Čeka li nas veća korekcija?

To su samo neki od naslova koji posljednjih dana dominiraju najznačajnijim svjetskim medijima. Razlog je rasprodaja dionica na najvećim svjetskim burzama koje su pritisnule indekse na najnižu razinu u posljednjih godinu dana. Tako je američki S&P 500 u četvrtak pretrpio najveći dnevni pad ( od travnja. Analitičari i mediji pronašli su cijeli niz razloga za ovakav zaplet. Usporavanje globalnog gospodarstva, na što je upozorio i Međunarodni monetarni fond (MMF), prvi slučajevi zaraženih ebolom na američkom kontinentu, jačanje dolara, pad cijena nafte na najnižu razinu u posljednje četiri godine, napredovanje militanata ISIL-a na Bliskom istoku – samo je dio lepeze razloga za novu nervozu ulagača.

Posebno zabrinjava Europa, za koju je MMF kazao kako ima 40 posto šansi za novo potonuće u recesiju. Dobar dio ulagača to je protumačio kao opasnost da europski uteg povuče u ponor i Ameriku."Mnogo je nervoze. Ljudi smatraju da će ekonomski rast razočarati, a da središnje banke nisu odgovorile dovoljno brzo. Investitori smatraju da će Europa i rastuća tržišta povući i SAD", kaže za Financial Times Mislav Matejka, analitičar u JPMorganu. Međutim, situacija možda nije tako crna kakvom je dio medija želi prikazati. Naime, S&P 500 indeks u petak se zaustavio na razini koja je tek 4,5 posto niža od povijesnog vrhunca postavljenog u rujnu. No bilo kako bilo, postavlja se pitanje jesmo li na kraju "bikovskog" tržišta koje je u posljednjih pet godina S&P 500 indeks podiglo za 200 posto. Teško je unaprijed znati radi li se o blagoj korekciji, jačoj korekciji ili početku kraja bikovskog tržišta, smatra Niko Delić, suvlasnik brokerske kuće Credos.

Interes velikih igrača
"Burzovni indeksi bili su u konstantnom porastu bez ozbiljnije korekcije od listopada 2011. godine  što se jedino moglo dogoditi zbog enormne količine novca koje su središnje banke upumpale u bankarski sustav pod izlikom poticanja gospodarskog rasta. Sav taj novac omogućio je velikim bankama manipuliranje tržištima kapitala kroz manipuliranje cijena terminskih ugovora na burzovne indekse. Osim enormnog rasta indeksa, jedan od indikatora manipulacije je i povijesno niska volatilnost. Ako burzovni indeksi padaju, velika je vjerojatnost da se to događa jer je u interesu velikim igračima koji su u stanju srušiti njihove vrijednosti upravo do razine koji im odgovara da bi nakon toga opet krenuli s dizanjem cijena", ocjenjuje Delić.
 

Za razliku od Delića, ostali analitičari nešto opreznije gledaju na sadašnju situaciju. "Visoke valuacije kao i gospodarsko usporavanje Europe i Kine, uz povećane geopolitičke rizike svakako mogu biti razlozi koji mogu dovesti do korekcije, ali zasad je još teško reći da li će ona biti značajnija", smatra Boris Mažuran, voditelj tima istraživanja tržišta kapitala u Hypo-Alpe-Adria banci. Oprezan je i Anto Augustinović, analitičar Erste banke koji ističe da u ovome trenutku nije zahvalno prognozirati u kojem smjeru će se američko tržište kretati na dugi rok zbog niza nepredvidivih čimbenika.

Niz pitanja
"Međutim, evidentno je da je kratkoročno tržište došlo u fazu u kojoj propituje mogućnosti daljnjeg rasta s obzirom na cjelokupno okruženje, odnosno je li daljnji rast fundamentalno opravdan. Izvjesno je da će kamatne stope u budućnosti rasti, prije ili kasnije, a neizvjesno je koliko uspješno će se gospodarstvo nositi s takvom promjenom smjera monetarne politike, posebno u uvjetima usporavanja globalnog ekonomskog rasta, što u kratkom roku izaziva nesigurnost na financijskim i valutnim tržištima", tvrdi Augustinović.Nesigurnost se ogleda i u činjenici da su niskorizični novčani fondovi zabilježili priljev od 47 milijardi dolara, što je najviši tjedni priljev u ovoj godini. Pitanje je kako će se u ovakvoj situaciji postaviti američka središnja banka koja namjerava krenuti u prvo blago povećanje kamatnih stopa tijekom sljedeće godine.

No, posljednji zapisnik sa sjednice Feda sugerirao je kako je ta institucija spremna i odustati od takvog poteza ako ekonomska situacija u ostatku svijeta ne bude povoljna. Niko Delić smatra da je takav scenarij moguć, ali neće imati bitan utjecaj na gospodarstvo."Problem u SAD-u je porast poreznog opterećenja, jer su poreznu godinu završili s 486 milijardi dolara proračunskog deficita, što je smanjenje za 195 milijardi u odnosu na prethodnu godinu. Budući da se radi o smanjenju deficita za 28 posto, a prema procjenama BDP je u drugom kvartalu rastao po godišnjoj stopi od 4,6 posto, do razlike je moglo doći samo zbog povećanja poreza. To će im se uskoro obiti o glavu i ponovo ih gurnuti u recesiju", prognozira Delić.
 

A što je s naftom?
Posebna priča je cijena nafte koja se često smatra za dobar pokazatelj općeg tržišnog sentimenta. Nakon što je u lipnju dosegnula cijenu od 115 dolara, cijena Brent nafte do sada je pala više od 20 posto na 89 dolara za barel. Snažan porast proizvodnje u SAD-u poklopio se s neprekinutim crpljenjem u Libiji i Iraku, unatoč vrlo eksplozivnoj situaciji u tim državama. U kombinaciji s padom potražnje Europe i Kine, cijene i nisu mogle ići u drugom smjeru nego prema dolje.Amrita Sen, analitičarka Energy Aspectsa, kaže za FT da je zabrinutost oko potražnje veliki faktor koji je opteretio cijenu nafte. "Kina ne raste kao što je rasla, Japan se bori, a Europa izgleda apsolutno strašno. Zemlje koje rastu možete nabrojati na prste jedne ruke", slikovito se izrazila Sen. Opet, upravo bi niske cijene nafte trebale pomoći u oživljavanju gospodarstva što bi trebalo povećati optimizam na tržištu. No, izgleda da u sadašnjim okolnostima mnogi poznati ekonomski zakoni jednostavno više – ne vrijede.    

Jačanje dolara

Pad domaće potražnje mnogo veći problem

Prošloga je tjedna zaustavljen uspon dolara koji je trajao 12 uzastopnih tjedana. Takav niz američke valute još nije zabilježen. No, Niko Delić, suvlasnik Credosa, smatra da je za američko gospodarstvo mnogo ozbiljniji problem od jačanja dolara smanjenje domaće potražnje. "Kako stvari stoje, velika je vjerojatnost da je američko gospodarstvo samo privremeno izašlo iz recesije. U kolovozu se jako smanjila stopa rasta potrošačkog kreditiranja, a jedna od glavnih tema gospodarskih komentatora u SAD-u je veliki porast loših (subprime) kredita za automobile", kaže Delić.

Indeks straha

VIX na najvišoj razini od veljače

Kao "šlag na tortu" aktualne nervoze na krhkim tržištima kapitala došao je i podatak da je VIX indeks Čikaške burze opcija prošlog tjedna dosegnuo najvišu razinu od veljače. VIX se još naziva i "indeks straha" i služi kao pokazatelj nesigurnosti ulagača na tržištu.

Europsko tržište

Ne treba isključiti daljnji pad

Njemački burzovni indeks DAX u petak se zaustavio ispod 8700 boodva, što je njegova najniža razina u godinu dana. U odnosu na početak godine, DAX je 7,5 posto slabiji. "Pad vrijednosti dionica ne treba iznenaditi budući da su zadnjih nekoliko godina rasle bez prestanka te dosegnule najviše razine u povijesti. Mnogi stručnjaci su upozoravali da je tempo rasta bio neodrživ te da je samo pitanje vremena kada će doći do korekcije", ističu analitičari Admiral Marketsa. "Na dioničkom tržištu također ne treba isključiti daljnji pad, jer će loših vijesti vjerojatno biti još", stoji u analizi.