Deset godina nakon prvog pokušaja, Uprava Vira ponovno predlaže delistiranje dionica tvrtke na Zagrebačkoj burzi. Kao i tada, procijenjeno je da samo uvrštenje na tržištu kapitala tvrtki ne donosi značajniju korist, štoviše predstavlja trošak.

Prije deset godina tvrtka je time pokušala reducirati sve terete u pripremi za uvjete otežanog poslovanja koje će joj uslijediti s ulaskom Hrvatske u EU i značajnim smanjenjem proizvodne kvote, a i sada je motiv, prema pojašnjenju uprave na čelu sa Željkom Zadrom, minimaliziranje svih troškova nakon što je pred Božić postalo pravomoćno rješenje zagrebačkog trgovačkog suda o predstečajnoj nagodbi.

Uprava uvjerena u potporu
Viro je, kako bi se očuvala proizvodnja šećera u Hrvatskoj, udružio snage s rivalom na domaćem tržištu, osječkim Žitom, koji su proizvodnju i imovinu unijeli u zajedničku tvrtku Hrvatska industrija šećera (HIŠ), u kojoj Viro ima 60-postotni udjel.

Sva proizvodnja već dvije godine odvija se u pogonima u Županji, a Viro je holding tvrtka u kojoj je najvažniji dioničar Zadrina tvrtka EOS-Z, koja ima ukupno ima 55 posto dionica, od čega je dio zalog za kredit kod CIM Banque, a drugi najveći dioničar je jedan od najvećih europskih proizvođača šećera francuska grupacija Cristal Union, koji drži 17 posto dionica Vira.

Uprava je uvjerena da će prijedlog delistiranja, za razliku od prošlog pokušaja, dobiti potrebnu potporu. U prošlom pokušaju, prije deset godina, povlačenje s burze zaustavili su mirovinski fondovi, njih nekoliko koji su se usprotivili prije svega jer ne mogu u portfelju imati dionice koje nisu izlistane na burzi, a prelomio je nekadašnji partner Zadre Dražen Robić, koji se tomu usprotivio.

U međuvremenu su se partneri u Viru razišli, a i situacija se promijenila, no pozicija mirovinaca prema delistiranju dionica ostala je ista. AZ mirovinski fond, koji u vlasničkoj strukturi Vira ima udjel od gotovo 10 posto, morat će se tako povući izglasa li se 28. veljače na skupštini dioničara izlazak sa ZSE, budući da obvezni mirovinski fondovi ne mogu u portfelju imati vrijednosnice kompanija koje ne kotiraju na burzi.

Kao i prije deset godina, izjasnit će se protiv prijedloga, a potvrdi li se očekivani prihvat prijedloga, u roku tri mjeseca Viro će njihove dionice otkupiti uz prosječnu cijenu kojom se tom dionicom trgovalo u razdoblju od tri mjeseca prije sazivanja skupštine.

U međuvremenu je zatvoren slučaj nagodbe s vjerovnicima koji u Viru drže 150 milijuna kuna potraživanja, a polovice su se odrekli, dok će im preostali iznos biti podmiren jednokratno za 8 godina. Viro prihode, pak, ne ostvaruje izravno od proizvodnje šećera, nego iz dobiti HIŠ-a i od prodaje imovine.

Kakva je protekla godina bila za šećernu industriju, još se u HIŠ-u zbraja, no za 2021. dobiti nije bilo, jer je HIŠ ostvario 615 milijuna kuna prihoda i gubitak od 90 milijuna, a zbog rasta troškova ni u prošloj godini prilike nisu išle u korist HIŠ-u.

Godina oporavka šećera
K tomu, tvrtka 80 posto prihoda ostvaruje na tržištu u Hrvatskoj, u kojoj je u okviru vladinih mjera obuzdavanja inflacije cijena šećera zamrznuta, te je niža nego primjerice u susjednoj Sloveniji. Što se same potražnje tiče, na razini EU ona se kreće oko 16,5 milijuna tona, a procjene Europske komisije su da će u ovoj godini proizvodnja biti nešto niža, oko 15,5 milijuna tona.

U Hrvatskoj se prema podacima iz HIŠ-a iz repe proizvede 84 tisuće tona šećera, a preradom sirovog šećera koja je upravo u tijeku oko 14,5 tisuća tona. Premda ovisi o puno okolnosti, od vremenskih uvjeta do politike zelene industrije, Željko Zadro uvjeren je da će ova godina za industriju šećera i u EU i u Hrvatskoj biti godina oporavka.