Cijela 2021. prošla je u analiziranju promjena u ponašanju potrošača koje su direktni rezultat Covid pandemije. Ubrzano je porastao broj bezgotovinskih transakcija, a eksplodirala je i online kupovina. Turističke kompanije brzo su se adaptirale, a stanovnici Europe bili su željni putovanja pa su veliki gubici u 2020. godini preokrenuti na pozitivan rezultat u ovoj.
Očekivani “V shape” oporavka BDP-a doista se i dogodio pa se prognoze rasta gospodarstva u ovoj godini s inicijalnih 5% korigiraju na 8-9%, što nas stavlja u rang najbržerastućih ekonomija u Europi. Sve ovo rezultiralo je porastom kreditnog rejtinga, a država i institucije ubrzano se i vrlo ozbiljno pripremaju za ulazak u eurozonu 1. siječnja 2023.
Burzovni indeksi dosegnuli su pretkrizno razdoblje – na tržištu se osjeća optimizam, a brojne kompanije okreću se tržištu kapitala kao potencijalnom izvoru financiranja. Nakon velikog uspjeha Spana u ranu jesen, upravo je odobren prospekt za dvije milijarde kuna vrijedne obveznice Ine. I brojna druga manja izdanja bila su dokaz da upravo u kriznom razdoblju tržište kapitala predstavlja logičan izvor financiranja.
U 2022. godinu ulazimo s optimizmom. Smatramo da će tri faktora pozitivno utjecati na gospodarsku aktivnost u idućoj godini: ubrzana digitalizacija u svim segmentima poslovanja povoljno će se odraziti na gospodarski rast, skori ulazak u eurozonu smanjit će percepciju rizičnosti hrvatske ekonomije i privući nove ulagatelje, korištenje EU sredstava povećat će razinu investicija i mogućnosti rasta.
Treba, međutim, spomenuti i rizike koji ugrožavaju ovaj pozitivni sentiment. To je, prije svega, niska procijepljenost, što značajno otežava poduzetnicima upravljanje poslovnim aktivnostima. Svakako je pozitivno da nove mjere Vlade ne stavljaju ponovno najveći pritisak upravo na privatne poduzetnike.
Rizik vidimo u problemu pribavljanja kvalificirane radne snage i činjenici da bez značajnih reformi u tom području i stimuliranju useljavanja ovih radnika nećemo moći pratiti gospodarski rast. Rizik vidimo i u vrlo visokom rastu cijena nekretnina, ukupni rast od 35% u posljednjih šest godina utjecat će negativno i na spomenuti problem radne snage.
Unatoč nevjerojatnim okolnostima s kojima ulazimo već u gotovo treću godinu, pokazalo se da je globalno gospodarstvo žilavije nego se mislilo. Čim se pokažu naznake stabilizacije zdravstvenih okolnosti, i poslovne, a i životne aktivnosti prilično brzo traže i uspijevaju pronaći puteve oporavka, stvarajući nove moduse rada i života.
Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze
