Na svjetskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna oštro pale jer inflacijski pritisci ne popuštaju, a središnje banke zbog toga povećavaju kamatne stope ili najavljuju da će to učiniti, što će usporiti rast svjetskog gospodarstva.

Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna skliznuo 4,6 posto, na 31.392 boda, dok je S&P 500 potonuo 5,1 posto, na 3900 bodova, a Nasdaq indeks 5,6 posto, na 11.340 bodova.

Najveći pad od siječnja
Najveći tjedni pad tih indeksa od siječnja ponajviše je posljedica nepopustljivo visoke inflacije u SAD-u. U petak je objavljeno da su u svibnju potrošačke cijene na godišnjoj razini porasle 8,6 posto, dok su analitičari očekivali isti rast kao u travnju, 8,3 posto.

Zbog toga su splasnule nade ulagača da je inflacija u travnju dosegnula vrhunac te da će njezini pritisci popustiti, ali i nade da će američka središnja banka biti manje agresivna u zaoštravanju monetarne politike.

“Nakon ovog izvješća splasnula je nada da bi krajem ljeta mogla uslijediti stanka u povećanju kamata. Jasno je da Fed zaostaje u pokušajima da stavi inflaciju pod kontrolu”, kaže Jason Pride, direktor u tvrtki Glenmede.

Kako se inflacija kreće na najvišim razinama u 40 godina, Fed je od ožujka povećao kamate za 0,75 postotnih bodova, pa se sada kreću u rasponu od 0,75 do 1 posto. Očekuje se da će u lipnju i srpnju, a možda i u rujnu Fed dodatno povećati kamate za po 0,50 postotnih bodova, pa bi se do kraja godine ključne kamate mogle kretati u rasponu od 2,50 do 2,75 posto.

Zbog toga je na svjetskim valutnim tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta porasla i prošloga tjedna, drugoga zaredom. Dolarov indeks, koji pokazuje kretanje vrijednosti američke prema ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, porastao je prošloga tjedna 1,95 posto, na 104,16 bodova. To je najveći tjedni skok dolarova indeksa u mjesec i pol dana.

Pritom je dolar prema europskoj valuti ojačao 1,9 posto, pa je cijena eura potonula na 1,0520 dolara. Osim inflacije i povećanja kamata, nesigurnost na tržištu posljedica je rata u Ukrajini, poremećaja u nabavnim lancima i usporavanja rasta najvećih gospodarstava u svijetu.

Zbog toga je od početka godine S&P 500 indeks u minusu više od 18 posto, pa je na rubu tržišta ‘medvjeda’, odnosno pada za više od 20 posto u odnosu na svoju rekordnu razinu. “Inflacija je sada na novim najvišim razinama u 40 godina i malo je naznaka da je dosegnula vrhunac.

Cijene su dionica pale jer bi Fed mogao ubrzati proces povećanja kamata, a to ide u prilog dolaru, kao i nesklonost ulagača prema rizičnim investicijama”, kaže John Doyle, potpredsjednik u tvrtki Monex USA.

Gdje je vrhunac?
I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna oštro pale, među ostalim, zbog toga što je i Europska središnja banka (ECB) signalizirala da uskoro započinje zaoštravati monetarnu politiku.

Nakon redovne sjednice, u četvrtak je ECB objavila da će u srpnju ugasiti poticaje gospodarstvu eurozone i po prvi put od 2011. godine podići ključne kamatne stope kako bi zauzdala inflaciju, koja se u eurozoni kreće na rekordnim razinama.

Premda su se takve poruke očekivale, najava mogućeg većeg nego što se očekivalo povećanja kamata u rujnu pritisnula je tržište kapitala. A rast gospodarstva eurozone posljednjih se mjeseci usporava zbog visoke inflacije i rata u Ukrajini.

”Svjetska tržišta dionica našla su se pod pritiskom nakon poruka iz ECB-a i povećanja procjena inflacije u eurozoni. A kako cijene nafte i dalje rastu, nije još jasno je li inflacija dosegnula svoj vrhunac. Financijska su tržišta nervozna”, pišu analitičari ANZ-a u osvrtu na situaciju na tržištima.

Londonski FTSE indeks skliznuo je prošloga tjedna 2,9 posto, na 7317 bodova, dok je frankfurtski DAX potonuo 4,8 posto, na 13.761 bod, a pariški CAC 4,6 posto, na 6187 bodova.