Samo dan nakon što je njemačka kancelarka Angela Merkel ponosno ustvrdila kako Njemačka ubrzanim gospodarskim oporavkom više ne zaslužuje uvriježenu etiketu «bolesnika Starog kontinenta», vijest o padu ZEW indeksa poslovnog povjerenja dobrano je uzdrmala kontinentalna financijska tržišta, nanijevši poveću štetu europskoj valuti i burzovnim indeksima.
Jer indeks izveden na temelju percepcija i raspoloženja analitičara i institucionalnih investitora u kolovozu je zabilježio dramatičan pad, spustivši se sa srpanjskih 15,1 na minus 5,6 bodova, uvelike zatekavši promatrače koji su očekivali znatno slabiji pad (oko razine od 11 bodova). K tome, najnovija brojka predstavlja najnižu razinu indeksa poslovnog povjerenja od lipnja 2001. godine i nudi dijametralno suprotno sliku od blistave statistike iz drugog kvartala, a što je posebno uznemirujuće, klizanje indeksa koji mjeri očekivanja za razdoblje od (idućih) šest mjeseci dogodilo se puno prije no što je to većina očekivala. Činjenica da time očekivano povećanje kamatnih stopa Europske središnje banke postaje poprilično upitno trebala bi biti poticaj tržištima kapitala, no ulagači su se ipak usredotočili na rapidan pad indeksa koji, prema riječima predstavnika ZEW instituta, ukazuje na intenzivno usporavanje gospodarskoga rasta. Štoviše, pojedini analitičari u svojim najnovijim prognozama već najavljuju negativnu stopu gospodarskog rasta za prvi kvartal iduće godine, uvjereni kako će se povećanje poreznog opterećenja negativno odraziti na domaću potrošnju.

A uz tako tmuran outlook doista bi iluzorno bilo očekivati nekakvu dominaciju optimista, osobito kada se tome pridoda i geopolitički rizik, dodatno naglašen svježim vijestima iz Irana. Jer zauzimanje rumunjske naftne platforme u Perzijskom zaljevu od strane iranske vojske protumačeno je kao zaoštravanje sukoba koji se za sada još uvijek vodi na diplomatskom planu, ali ne isključuje mogućnost daljnje eskalacije. Tome treba dodati i neizvjesnost oko daljnjeg razvoja projekta iranskog nuklearnog programa, jer Iranci s smatraju razvor programa svojim legitimnim pravom i nalaze se pod stalnim pritiskom Sjedinjenih država.
Shodno tome, naftaši nisu bili u stanju iskoristiti skok cijene WTI sirove nafte iznad granice od 73 dolara po barelu, bilježeći uglavnom pad cijene dionica, s tek ponekim izuzetkom, poput British Petroleuma (+0,4%) i Totala (-0,2%). Suprotno tome, vijest o novim napadima nigerijskih pobunjenika pretvorila je Royal Dutch/Shell u jednog od najvećih sektorskih gubitnika, s gubitkom od 1,3%. Usprkos blistavoj izvedbi azijskih suparnika, rudari su bili tek neznatno uvjerljiviji, a tragom nepotvrđenih špekulacija o mogućem preuzimanju kompanije Anglo American, Rio Tinto i Xstrata su ponovo bili na negativnom teritoriju. Kad već spominjemo optimizam azijskih ulagača, valja istaknuti kako se Nikkei 225 indeks našao na najvišoj razini u posljednja tri mjeseca ponajprije zahvaljujući daljnjem napredovanju tečaja EUR/JPY, zbog čega bi kretanje dionica, uslijed spomenute korekcije eura, već danas moglo poprimiti negativan predznak.

Osiguravatelji u blagoj korekciji
Ono malo vijesti sa korporativnog fronta također nije iznjedrilo previše motiva za optimiste, pa tek valja spomenuti vijest da je Alstom dobio ugovor vrijedan 560 milijuna eura za gradnju američke termoelektrane, zasluživši rast dionica od 2,6%, dok je Infineon bio u plusu od 0,6% zahvaljujući odabiru dobavljača sigurnosnih čipova za nove američke putovnice. Zdrava bilanca s poprilično zalihom gotovine, prema mišljenju brokera, jamči da Volvo neće zaboraviti svoje dioničare, a u očekivanju izdašne nagrade (vjerojatno putem izvanredne dividende) dionice su završile u plusu od 1,4%. S druge pak strane, logičnim su se slijedom među istaknutim gubitnicima našli osiguravatelji, zbog čega su Allianz i Axa zabilježili pad vrijednosti dionica od 1,2%, odnosno, 1,6%, dok je EADS na negativan teritorij (-1,8%) spustila negativna preporuka brokera, a InterContinental Hotels (-1%) nimalo impresivni poslovni rezultati iz drugog kvartala.