‘Ugledajte se na Poljsku i tako privatizirajte tvrtke ‘

Autor: Tin Bašić , 05. lipanj 2013. u 22:01
Okupljeni predstavnici financijske industrije složili su se da bi u idućem razdoblju mirovinci trebali imati aktivniju ulogu u kompanijama/PIXSELL

‘U nacrtu zakona stavljena je i odredba koja omogućuje i 100 posto ulaganja u neku tvrtku’, najavio je Petar-Pierre Matek, čelni čovjek Hanfe.

Predstavnici financijske industrije pozvali su državu, kao vlasnika da izlista barem dio dionica velikih kompanija (npr. HEP, Janaf, Jadrolinija) na Zagrebačku burzu kako bi se poboljšalo korporativno upravljanje. Jer, pokazalo se da se domaće tržište kapitala u posljednjih 20 godina koliko toliko razvilo, što se odrazilo i na bolje korporativno upravljanje tvrtki, istaknuto je na okruglom stolu "Institucionalni investitori i korporativno upravljanje" koji je u srijedu organizirao mjesečnik Banka.

 

Korunić

Tamošnja je vlada donijela odluku temeljem koje je Varšavksa burza bila ključna točka privatizacije

Financijska industrija, koja upravlja imovinom 1,6 puta većom od BDP-a, smatra da je kvalitetno upravljanje kompanijom ključno za njezin daljnji razvoj. Odličan primjer je Poljska."Tamošnja je vlada donijela odluku temeljem koje je Varšavksa burza bila ključna točka privatizacije. Prvo su pustili strateške investitore u najvažnije kompanije do 25 posto udjela. Zatim je država polako putem burze prodavala po pet posto ili sedam posto udjela, ovisno o potrebama proračuna. To je odličan primjer kada država zna što hoće i koji je cilj", poručio je Tonći Korunić iz InterCapitala. Ističe primjer osiguravajuće kuće PZU-a koji se sada zanima za sudjelovanje u privatizaciji Croatia osiguranja. "Nakon što je taj osiguravatelj privatiziran, višestruko mu se povećala vrijednost", kazao je Korunić. Iako je domaće tržište kapitala plitko i neatraktivno, što je posljedica odluka iz prošlosti kao što je zakonsko prisiljavanje kompanija na listanje dionica (JDD kotacija), sama prisutnost na burzi kompaniju prisiljava na bolje upravljanje.

"Utjecaj banaka na upravljanje kompanijama prije krize bio je minimalan. Više su se brinule za kolaterale. S druge strane investitori nemaju kolateral, stoga im je kvalitetno upravljanje kompanijom jedan od važnih kriterija za ulaganje", poručio je Korunić. Veliku ulogu u boljem upravljanju svakako moraju imati i obvezni mirovinski fondovi koji su u posljednjih nekoliko godina aktivnije počeli sudjelovati u poslovanju kompanija putem Nadzornih odbora. To su primjerice Podravka, HT, pa čak i Dalekovod koji je u postupku predstečajne nagodbe. Stoga će izmjene zakona o mirovinskim fondovima dodatno pojačati njihovu ulogu, budući da bi se limiti ulaganja u jednu tvrtku trebali povećati na 15 posto. "Nadamo se da će nova regulativa vrlo brzo biti donesena. Država je prepoznala da OMF-ovi imaju veliki ulagački potencijal. Stoga u posljednjem nacrtu stavljena i odredba koja omogućuje i 100 posto ulaganja u neku tvrtku", izjavio je Petar-Pierre Matek, čelni čovjek Hanfe.

No budući da u tom dijelu postoje rizici sukoba interesa i likvidnosti, Matek je kazao da su ugrađena određena ograničenja."Predložili smo da prilikom ulaganja fonda u nelikvidnije kompanije limit bude pet posto ukupne imovine fonda, što je tri milijarde kuna ulagačkog potencijala", kazao je Matek. Damir Grbavac, čelnik Raiffeisenovog OMF-a tvrdi da oni ne mogu uvijek sudjelovati u upravljanju tvrtke. "Zato su Fondovi gospodarske suradnje jako dobri. Mi ulažemo u tri takva fonda", kazao je Grbavac. 

FGS-ovi žele više

Potencijal ulaganja premali

Potencijal fondova za gospodarsku suradnju u Hrvatskoj je premali u odnosu na potrebe i mogućnosti koje su se otvorile, izjavio je čelnik Nexus Private Equityja Marko Lesić. Ističe da su banke stabilne i likvidne, no nisu spremne dokapitalizirati kompanije koje su se zbog krize našle u problemima. Tu ulogu bi trebali preuzeti mirovinci ulaganjima u FGS-ove i private equity, što se pokazalo uspješnim.

Komentari (3)
Pogledajte sve

Nazalost, nista od toga. Skoro sve tranzicijske zemlje, i one koje su prije 20g bile dosta iza, presle su nas. Jedina sigurna stvar je da ce ovdje biti sve losije, i sve vise sirotinje. Ako je Ceska primjer dobre tranzicije, mi smo primjer najlosije moguce.

Hrvatsko drustvo ce biti otprilike ovakvo, 30, 40% kopaca po smecu, 1 promil supertajkuna/priv krimosa + politicari koji se njima hrane, nedefinirani ostatak koji je iznad smeca ali sve blize njemu.

Mladi ce ulgavnom iseljavati, a javni sektor ce sisati kravu dokle moze, ali svemu ima kraja.

Meni je zbilja nejasno zbog cega drzava ogranicava udio mirovinskih fondova na 10% dionica kompanije. U Kanadi mogu imati 100%. Npr. Ontario Teachers Pension Fund je bio vecinski vlasnik Toronto Raptorsa, kosarkaskog kluba. I dobro su zaradili kada su ga prodali prosle godine.

Jedino objasnjenje je da politika zeli zadrzati kontrolu nad odredjenim poduzecima kako bi tamo uhljebljivala svoje politicke kadrove.

blablablabla i prođe dan.

New Report

Close