Pobjeda Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima u Sjedinjenim Američkim Državama u studenom donijela je val euforije na dioničkim tržištima zbog oklada da slijedi val deregulacije koji će se ići u korist kompanija i njihovih zarada.

No, takva generalizacija svakako ne vrijedi za sva globalna tržišta, štoviše, u trgovanju na azijskim burzama primjetan je rast nervoze i pojačane rasprodaje zbog neizvjesnosti kako bi se najavljene carine kojima je Trump prijetio u kampanji mogle odraziti na tamošnja gospodarstva.

Inozemni ulagači postali su neto prodavači azijskih dionica u 2024., prvenstveno zbog porasta prodaje u posljednjem tromjesečju, objavio je Reuters. Prošle su godine prodali dionice vrijedne 15,8 milijardi dolara u Tajvanu, Južnoj Koreji, Indiji, Tajlandu, Indoneziji, Vijetnamu i na Filipinima, nakon što su ih 2023. kupili za 26,6 milijardi dolara.

Šaroliki podaci
Strani ulagači uložili su 14,67 milijardi dolara u prva tri tromjesečja, potaknuti očekivanjima o popuštanju Federalnih rezervi i regionalnom rastu, no potom su krenule ubrzane prodaje zbog jačeg dolara i viših prinosa u SAD-u.

U regiji je lani rasprodajama predvodio Tajvan iz kojeg se odlilo 12,4 milijarde dolara. Slijede ga Tajland i Vijetnam s neto prodajom od 4,11 milijardi dolara, odnosno 3,63 milijarde dolara. “Makro pozadina za azijske dionice i dalje je izazovna ove godine”, kaže analitičar Goldman Sachsa Timothy Moe.

Situacija na tržištu trenutno je obilježena šarolikim ekonomskim podacima, rastućim američkim prinosima na 10-godišnje obveznice, zajedno s potencijalnim novim američkim carinama na azijsko-pacifička gospodarstva, visoku nesigurnost ekonomske politike i geopolitičke rizike, ilustrira Moe.

Veći prinosi na drugim tržištima također su odmamili inozemne ulagače od azijskih tržišta prošle godine, s MSCI indeksom Azije i Pacifika s prinosom od samo 7,23 posto u 2024., mnogo niže od MSCI World koji lani bilježi 15,73 posto rasta i MSCI United States koji je porastao 23,4 posto.

Preuranjene oklade
Donald Trump, koji preuzima dužnost 20. siječnja, najavljuje uvođenje carina od 10 posto na sav globalni uvoz u SAD i carinu od 60 posto na kinesku robu, poteze za koje se očekuje da će utjecati na druge azijske izvoznike zbog složenih opskrbnih lanaca s Kinom.

Unatoč prijetnjama iz kampanje, Washington post objavio je ovog tjedna da Trumpovi savjetnici kreiraju ipak bitno blažu verziju carina na “kritičan uvoz”, no zasad ostaje nedefinirano što bi se točno podrazumijevalo pod takvu definiciju. Iako bi se Trumpove prijetnje na kraju mogle materijalizirati u labavije mjere, “klađenje na manje agresivne carine u ovoj fazi moglo bi se činiti preuranjenim”, rekao je Yeap Jun Rong, tržišni strateg u IG-u.

Dodaje je da bi “priljevi za sada mogli ostati ograničeni, dok ne bude jasnije kako će politika carina zaista izgledati”. Proizvođači čipova dobili su poticaj od Microsoftovog plana da uloži 80 milijardi dolara u razvoj podatkovnih centara s omogućenom umjetnom inteligencijom.

“Vjerujemo da će strani ulagači biti selektivni na tržištima i sektorima jer predviđamo veće razlike između azijskog tržišta dionica na temelju njihove vlastite domaće politike u odnosu na osjetljivost na monetarnu i trgovinsku politiku SAD-a”, rekao je Jason Lui iz BNP Paribasa, zaključuje Reuters.