U inozemstvo 2012. otišlo 4,3 milijarde kuna dividendi

Autor: Jadranka Dozan , 03. svibanj 2013. u 18:20
Lani su strani ulagači povukli oko 70 posto pripadajuće im dobiti po vlasničkim ulaganjima u Hrvatskoj

Iza većine najvećih stranih ulaganja u Hrvatsku stoje igrači iz eurozone.

Ako se investicijsko raspoloženje stranih ulagača u Hrvatskoj mjeri politikama dividendi u tvrtkama u kojima su upravljački dominantni, njihova percepcija izgleda za skori oporavak hrvatskog gospodarstva nije baš obećavajuća.

Samo prema isplatama dividendi koje su objavila društva na Zagrebačkoj burzi, u inozemstvo ove godine odlaze gotovo dvije milijarde kuna ili 250 milijuna eura. No, dio "teškaša" u kategoriji dobiti nije na burzi (npr. Erste banka, Raiffeisen, Splitska, Hypo Alpe-Adria), a dio ih nije ni ustrojen kao dioničko društvo (npr. Vipnet i Pliva su d.o.o.). Doda li se tomu da samo ovogodišnje dividende Ine i PBZ-a (i uz pad ostvarene dobiti) impliciraju oko pola milijarde kuna veći odljev nego lani, prilično je izvjesno da će "izvoz" dividendi ove godine, kao i lani, premašiti pola milijarde eura. Podaci središnje banke, naime, kažu da je kroz isplate dividendi i udjela u dobiti u inozemstvo lani povučeno 577 milijuna eura. Dakle, više od 4,3 milijarde kuna. 

Pad zadržane dobiti
U odnosu na godinu prije, kad su strani investitori povukli 523 milijuna eura dividendi, lanjski je odljev bio 50-ak milijuna veći, a u odnosu na dvije godine prije, kad je preko granice otišlo 437 milijuna eura profita hrvatski tvrtki, povučeno je 140 milijuna eura više. Kako su u isto vrijeme zarade poslovnog sektora u te dvije godine osjetno pale, povlačenja dividendi povećana su nauštrb zadržanih dobiti. Zadržane dobiti po stranim ulaganjima su se, za razliku od isplaćenih dividendi, prepolovile. U 2010. je središnja banka evidentirala gotovo pola milijarde eura zadržanih zarada, 2011. su one pale ispod 300 milijuna eura, a lani su okopnile za dodatnih 50-ak milijuna, na 249 milijuna eura. Tako proizlazi da su lani strani ulagači povukli oko 70 posto pripadajuće im dobiti po vlasničkim ulaganjima u Hrvatskoj, a da su posljednji put više dobiti zadržali nego povukli 2010. godine. Vremena kad je omjer reinvestiranja i povlačenja dobiti bio i znatnije u korist zadržavanja dobiti prošla su i nešto ranije prošlog desetljeća. 

Profiti banaka
Politika dividendi stranih (su)vlasnika u hrvatskim tvrtkama dijelom je zasigurno uvjetovana i situacijom njih samih, na matičnim tržištima. Iza većine najvećih stranih ulaganja ipak stoje igrači iz eurozone, i to dobrim dijelom upravo iz zemalja koje godinama muku muče s dužničkom krizom i recesijom. U slučaju Hrvatske politiku dividendi i razmjere povlačenja dobiti određuje i činjenica da u strukturi stranih ulaganja, kao i profita, značajan dio otpada na financijski sektor. Uz razmjerno oštre regulatorne zahtjeve, kriza je nagrizla profite banaka pa su i povrati na kapital pali na razine uz koje se u alociranju kapitala traže tržišta koja nude više, poput Turske, Rusije i Poljske. 

Posustala potrošnja
U financijskom sektoru najavljuje se i novo zaoštravanje u području upravljanja rizicima i zahtjevima za izdvajanjem rezervacija, što umanjuje izglede za značajniji rast poslovanja i oporavak povrata. U nekim drugim sektorima, poput trgovine, posustala potrošnja građana također ne djeluje poticajno na jačanje ulaganja i reinvestiranje dobiti. Tomu bi, doduše, trebali pogodovati porezni poticaji za reinvestiranu dobit, a Vlada je osmislila i izravne stimulanse za investicije kojima se otvaraju radna mjesta. No, čini se da to zasad ne pobuđuje strane vlasnike na preispitivanje politike raspodjela dobiti u smjeru pojačanog zadržavanja dobiti. Mnogi od njih očito i dalje ne vide atraktivne ulagačke prilike za razvoj poslovanja i novih proizvoda u Hrvatskoj. Ili barem potencijalne prinose ne vide dovoljno konkurentnim u odnosu na neka druga tržišta. 

Komentirajte prvi

New Report

Close