S Ivanom Gažić, predsjednicom Uprave Zagrebačke burze (ZSE), razgovarali smo o najvažnijim ovogodišnjim kretanjima i događajima na domaćem tržištu kapitala, uvođenju eura te impulsu koji inflacija može donijeti burzi.

Nedavno ste rekli ste da je ‘tržište ubacilo u višu brzinu’ – od prošle godine na ZSE su uvršteni ETF-ovi u studenom koji danas imaju 69 milijuna kuna kapitalizacije, bilo je uvrštenja radi dokapitalizacija, nedavno IPO Span-a) – budi li se konačno Zagrebačka burza?

Nakon prošle godine zaista mi se čini da je cijeli svijet nakon nove godine, uključujući i tržište kapitala, ubacio u višu brzinu. Najviše smo to primijetili po broju kompanija koje nam se obraćaju za pomoć oko pristupu našim tržištima: uređenom, Progressu i Funderbeamu.

Održali smo desetke sastanaka i rezultati tih aktivnosti vide se ove jeseni. Baš smo nedavno lansirali prvu kampanju na Funderbeamu nakon pandemijske godine – radi se o tehnološkoj kompaniji MobilityOne, a trenutno imamo u planu još nekoliko kampanja, moguće i do kraja godine. Nikada u jednoj godini nismo imali tako veliki broj novih uvrštenja, a dugo godina je izostao i pravi IPO. Vidimo povećanu aktivnost, povećane promete, a i burzovni indeksi su se vratili na pretpandemijske razine.

Upravo je u tijeku period objave poslovnih rezultata kompanija za devet mjeseci koji uključuju rezultate turističke sezone, i to je izazvalo dodatne pozitivne reakcije i optimizam. ETF-ove na burzi dugo smo čekali, i od studenog prošle godine vidimo da je to bio pravi proizvod u pravo vrijeme. Nadamo se da će ova pozitivna iskustva slijediti i drugi izdavatelji ETF-ova na druge indekse ili klase imovine.

Nedavno je veliko uzbuđenje u Americi izazvao prvi ETF na kriptovalute odobren za trgovinu na burzi – možda i to bude put kojim netko odluči krenuti. Naglasila bih i da se mi kontinuirano bavimo konsolidacijom regionalnog tržišta.

Osim što smo od 2015. vlasnici Ljubljanske burze, recentno smo krenuli u stjecanje udjela u Makedonskoj berzi i nedavno smo povećali svoj udio na nešto više od 7%. Smatramo da je okrupnjavanje regionalne tržišne infrastrukture ključno za povećanje efikasnosti tržišta, smanjenje troškova i omogućavanje lakšeg trgovanja u regiji.

Nakon 18 godina nedavno smo imali IPO tehnološke tvrtke Span. U čemu je važnost tog uvrštenja?

Puno je važnih aspekata ovog uvrštenja: radi se o prvoj tehnološkoj kompaniji, IPO je bio uspješan i bilo je više interesa od raspoloživih dionica i to po najvišoj cijeni u ponuđenom rasponu, cijena je nakon IPO-a na tržištu viša, a dionicom se trguje svaki dan.

Tvrtka je, osim toga, poduzela čitav niz aktivnosti da bi motivirala svoje zaposlenike da postanu dioničari i na taj način dala im priliku da sudjeluju u rastu kompanije i budu dodatno motivirani za ostanak u tvrtki koja sigurno ima izazov u privlačenju kvalificiranih IT zaposlenika.

U ovom postupku bili su vrlo nesebični, čak su snimili i film o procesu čija se premijera očekuje ovih dana. Sve skupa, vrlo uzbudljivo za tržište! Jako smo zahvalni Spanu što je ponudio povjerenje Zagrebačkoj burzi, a domaći investitori su ga iskoristili i opravdali.

Banke praktički ne nude nikakve kamate na štednju, tržište nekretnina počelo se brzo napuhavati, a opet je samo 800-njak građana uložilo u Span? Zašto nema više malih ulagača na burzi (kao 2007., recimo) i kako ih vratiti?

Već više godina živimo u okruženju iznimno niskih kamatnih stopa. To je djelomično utjecalo i na rast cijena nekretnina koje su svakako tradicionalno dominantna investicijska opcija za hrvatske građane. Tu treba dodati i podatke prikazane na našoj konferenciji, gdje primjerice 50 posto nekretnina u Istri kupuju stranci, a 20 posto transakcija nekretninama u Zagrebu rezultat su APN-a.

Bojim se da će ovakav razvoj događaja, baziran i na tome da je porez na nekretnine zanemariv, uzrokovati da prosječni hrvatski građanin čak i uz niske kamate na kredite neće moći steći nekretninu za stanovanje. U tom kontekstu, smatramo i da je uvođenje poreza na kapitalnu dobit neopravdano penaliziralo ovaj način ulaganja.

Span je realno bila mala transakcija pa je prostor za sudjelovanje više građana bio limitiran – prikupljeno je nešto više od 100 milijuna kuna i većinu su upisali institucionalni investitori. Trebaju nam velike transakcije u kojima će moći sudjelovati puno više građana. Imamo problem manjka investicijskih opcija, ne manjka investitora jer kada se prilika pojavi, oni sudjeluju.

Bilo bi vrlo pozitivno kada bi svaka transakcija u kojoj sudjeluju institucionalni investitori bila strukturirana na način da se dio izdanja ponudi i malim investitorima. To bi povećalo ‘free float’ i privuklo ponovno ulagače na burzu.

Zalažemo se i za uvođenje investicijskih računa koji bi omogućili investiranje određenog iznosa bez oporezivanja. Na taj način država bi mogla stimulirati ulaganje u određene klase imovine, startupove ili dionička društva, te usmjeravati razvoj ekonomije na željeni način.

HNB i Vlada optimistični su oko rasta, očekuje se V-oblik krivulje, stopu BDP-a od 8,5-9% ove godine, horizont eura je 2023. Koja je tu perspektiva za tržište kapitala?

Gospodarski rast u 2021. zaista nije razočarao. Sjetimo se straha od dugogodišnje krize koji je vladao prošle godine. Srećom, očekivanja makroekonomista da će ova kriza biti duboka, ali da će kratko trajati, su se ostvarila.

Mislim da time zaista možemo biti zadovoljni, a pozitivni odjeci toga vide se i na tržištu. Uvođenje eura od iznimne je važnosti za tržište jer eliminira valutni rizik – koliko god ograničen radi vezanosti kune uz euro, on ipak postoji. Osim toga, kamatne stope bi radi uvođenja eura trebale pasti jer će kreditni rejting zemlje porasti, a rizičnost banaka smanjiti. U okruženju nižih kamatnih stopa bit će lakše investirati što će dovesti do rasta ekonomije i prelijevanja pozitivnog efekta na tržište kapitala.

Otpor dijela javnosti prema euru je, po našem mišljenju, neopravdan. Mi smo zemlja koja je, osim toga, visoko ovisna o turizmu, i uvođenje europske valute pomoći će našim gostima.

Adut rasta su milijarde iz Nacionalnog plana oporavka koji predviđa da će se do kraja 2023. na prodaju ponuditi minimalno 150 poduzeća. Hoće li to biti točka preokreta? Koja bi se poznata imena mogla naći na listi?

Naš stav o privatizaciji je poznat i uvijek isti – treba privatizirati što više kompanija što prije. Razlozi za to su višestruki: osim prihoda za proračun, povećava se efikasnost i razina korporativnog upravljanja u tim tvrtkama i, najvažnije, osnažuje se tržište kapitala koje u razdobljima krize može dati adekvatan odgovor, omogućiti financiranje te ubrzati oporavak. Iskustva zemalja s razvijenim tržištima pokazala su da su te ekonomije puno brže izašle iz krize.

Što je s rizikom vrednovanja? Imamo li pregrijano tržište?

Smatram da hrvatsko, a usput budi rečeno ni slovensko tržište, nije pregrijano. Među našim najatraktivnijim izdanjima nalaze se kompanije koje imaju zdravo poslovanje i u uvjetima globalne zdravstvene krize, isplaćuju dividende, kreiraju rast.

Ako to usporedimo s valuacijama na izrazito tehnološkim tržištima, svakako lokalna daju korektan i adekvatan prinos. Sve u svemu, vidim i hrvatsko i slovensko tržište kao atraktivno za razmatranje investiranja.

Odnedavno se među rizicima pojavila i inflacija. Koliko ona predstavlja realno problem?

Inflacija je više makroekonomsko pitanje i o njemu se trenutno puno raspravlja. Svijet je gotovo zaboravio kako je to živjeti u razdoblju inflacije.

Opći porast cijena čini problem niskih kamatnih stopa na depozite još većim, pa bi time ulaganje u dionice moglo postati atraktivnije. Inflacija je problem u kontekstu naših planova ulaska u eurozonu koje vidim kao pozitivan impuls za tržište kapitala.

Situaciju s inflacijom treba pažljivo pratiti, ne samo radi porasta općih troškova, nego i radi neravnoteže koju može unijeti u ekonomiju.