Umrtvljeno domaće tržište kapitala ove je godine “ubilo” jedan od ulagački najatraktivnijih sektora – turističke dionice. Ako bi neupućeni promatrač prema kretanju sektorskog indeksa Zagrebačke burze CROBEXturist donosio zaključke o ovogodišnjoj turističkoj sezoni, ocijenio bi da su ljetovališta i hoteli poluprazni. No, statistika ukazuje na potpuno drugačiju sliku i navješćuje još jednu odličnu sezonu. Prema podacima Hrvatske turističke zajednice i eVisitora, u Hrvatskoj je od siječnja do kraja lipnja ostvareno 6,4 milijuna dolazaka što je 12% više i 25,4 milijuna noćenja ili 10% više. Od toga su strani turisti ostvarili 12 posto više dolazaka, odnosno njih 5,5 milijuna te 22,2 milijuna noćenja što je 10 posto više.

S obzirom na podatke koji pokazuju već odličnu predsezonu, što je razlog razočaravajućoj izvedbi turističkih dionica tijekom ove godine? Gdje je “zapelo” da je CROBEXturist u minusu više od jedan posto? Kada govorimo o dionicama iz turističkog sektora, treba imati na umu da one već duže vremena predstavljaju “najatraktivniji” financijski instrument, koji trenutačno kotira na domaćem tržištu kapitala, ističe Mišo Kalajžić, voditelj brokerskog poslovanja Splitske banke. “Dokaz toj tezi je i činjenica da je samo u 2017. godini porast indeksa CROBEXturist iznosio čak 10,75 posto, dok je primjerice ključni dionički indeks CROBEX oslabio za 7,62 posto. I 2016. je zabilježena dobra izvedba turističkih kompanija, što je za posljedicu imalo rast CROBEXturista za čak 27,9 posto”, kaže Kalajžić. Iako su očekivanja za poslovanje turističkih kompanija u ovoj godini i dalje pozitivna, što potvrđuju i brojke o većem broju stranih noćenja, produženju turističke sezone te povećanju kapitalnih ulaganja koje su kompanije napravile za ovu sezonu, cijene listanih izdanja trenutačno ne odražavaju snagu i vrijednost ovog sektora, dodaje Kalajžić.

“Također, burza još velikim dijelom osjeća negativan efekt slučaja Agrokor, odnosno dionica koje su dio koncerna, a ujedno su bile sastavnice najvažnijih burzovnih indeksa, poput Leda ili Jamnice, čime se dobrim dijelom narušilo povjerenje ulagača u cjelokupno tržište kapitala. Mišljenja smo da je trenutna korekcija indeksa koji ‘mjeri’ izvedbu dionica turističkog sektora, uzrokavana prvenstveno vrlo skromnom likvidnošću, odnosno nedostatkom svježeg kapitala na burzi, a ne poslovanjima kompanija za koja smatramo da i dalje imaju potencijala. Možda taj porast u budućnosti neće biti izražen u postotcima koje smo bilježili u prethodnom razdoblju, no prostora zasigurno još uvijek ima”, smatra Kalajžić.

Na dioničkom tržištu na kretanje cijene dionica bez obzira na fundamente kompanija utječe i likvidnost tržišta, dodaju analitičari Raiffeisen banke.

“Na hrvatskom dioničkom tržištu je pad likvidnosti značajnije izražen pogotovo u posljednjem razdoblju. Likvidnost domaćeg tržišta kapitala i u drugom se tromjesečju ove godine smanjila, pa je redovni dionički promet manji za 15 posto od ukupnog redovnog prometa u prvom tromjesečju 2018. godine. Tako je ukupni redovni promet u drugom tromjesečju ove godine čak 42 posto manji s obzirom na drugo tromjesečje 2017. godine, kada je započeo proces izvanredne uprave, i čak 62 posto manji s obzirom na prvo tromjesečje 2017. godine. Investitorima je bitna likvidnost dioničkog tržišta jer je ključno investiciju brzo i bez značajnih troškova pretvoriti u likvidna sredstva”, kažu iz RBA. O potencijalu domaćeg turizma, a time i turističkih kompanija dovoljno govori procjena analitičara Addiko banke koji prognoziraju 10,3 milijarde eura ovogodišnje zarade čime bi udjel te grane u domaćem gospodarstvu porastao za pola postotnog boda, na približno 19,5 posto BDP-a. “Trend je da se gosti kraće zadržavaju, ali imamo stalni oporavak strukture turista što vlasnicima smještaja omogućuje podizanje cijena, na što utječe i poboljšanje kvalitete smještaja”, kaže Hrvoje Stojić, glavni ekonomist Addiko banke. Dodaje kako svjedočimo i stalnom rastu broja niskotarifnih zrakoplovnih kompanija koje uvode linije za Hrvatsku, a tu je i “Airbnb efekt”.

Na pitanje jesu li dionice turističkih kompanija postale preskupe, analitičari RBA kažu kako hrvatska turistička društva uglavnom spadaju u nekretninski sektor te su vlasnici nekretnina i upravljači hotelskog poslovanja. “Tako medijan pokazatelja odnosa cijene i zarade (P/E) za usporediva hrvatska društva turističkog sektora iznosi 21,6 dok je za usporediva svjetska društva na sličnim razinama. No, sve veći broj svjetskih turističkih operatora prepušta vlasništvo nekretnine nekretninskim fondovima, fizičkim ili pravnim osobama, a oni se bave isključivo upravljanjem brandovima i hotelima”, poručuju iz RBA. “Takva strategija daje društvima mnoge prednosti te donosi brže i lakše ulaženje i izlaženje iz tržišta. Valamar Riviera je najveće hrvatsko turističko društvo koje ide u smjeru značajnog razvijanja vlastitih brendova koje nudi na domaćem tržištu”, pojašnjavaju iz RBA.

Prema njihovu mišljenju, sezonalnost hrvatskog ljetnog turizma značajno utječe na profitabilnost kompanija. “Kompanije koja pod okriljem drže hotele koji posluju u velikom dijelu godine imaju veću profitabilnost od turističkih društava koja posluju većinom u jednom dijelu godine. Tako HUP Zagreb ima EBITDA maržu na nivou od 41 posto za 2017. godinu, što će po konsolidaciji pozitivno djelovati na financijske rezultate Adris grupe koja je u prvom tromjesečju akvizirala HUP Zagreb”, naglašavaju analitičari te banke.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Marketing sutrašnjice

PANEL – Mediji i marketing: „Brojke više ne znače ništa ako publika ne vjeruje“