Mirovinski fondovi spremni su ulagati u nove projekte i posredno na taj način dati zamašnjak tržištu. No, traže da se izmjene ograničenja koja su sada na snazi, kaže Petar Vlaić predsjednik Uprave Erste Plavog mirovinskog fonda.

Mirovinskim se fondovima do sada zamjerala mala aktivnost na tržištu kapitala. Još uvijek nema konkretnih rezultata. Zašto?

Prvo bi trebala doći neka privatizacija i staviti nove dionice na burzu, a onda možemo govoriti o tome što bi mirovinski fondovi mogli napraviti. U puno hrvatskih kompanija mi smo i dalje najveći investitori. Spremni smo ulagati i u nove projekte, samo ti projekati moraju krenuti.

Spominju se razna ograničenja u ulaganjima. Smatrate li da bi se ta ograničenja trebala olabaviti?

Mi smo u onim kompanijama koje su za nas zanimljive, no već smo u većini njih blizu limita ulaganja. To bi trebalo mijenjati. No, na koji način i koliko, da li na 15 posto udjela u kompaniji ili 20 posto, ne znamo. Trenutno je maksimum vlasništva u jednoj kompaniji deset posto.

Što možemo očekivati iduće godine na tržištu kapitala?

Nadam se stabilizaciji tržišta, većoj likvidnosti dionica i prije svega novim projektima koji bi bili zanimljivi mirovinskim fondovima.

Tko će pružiti te nove projekte?

U principu država je ta koja je pokretač, ali vjerujem da mora biti i privatnih inicijativa, ne samo mirovinskih fondova nego i drugih subjekata.

Kakvom bi ocijenili ovu godinu na tržištu kapitala?

Poraslo je povjerenje u hrvatski dug i državu, što se reflektiralo i na dionice budući da se time smanjila njihova rizičnost, ali samo djelomično. Što se tiče rezultata poslovanja fondovske inustrije, prinosi mirovnskih fondova su dobri, čak bih rekao i jako dobri. Investicijski fondovi su u lošijem položaju. Ulagatelji još uvijek malo uplaćuju u dioničke fondove. Ipak treba naglasiti da je povjerenje pojedinaca, malih ulagača u dionice u Hrvatskoj još uvijek dosta nisko.