Talijanskim dionicama na burzi trguje se s najvećim diskontom u posljednjih 35 godina u odnosu na svjetske dionice jer su ulagači zabrinuti zbog duga i proračunskog manjka u drugom najzaduženijem europskom gospodarstvu.

Dok jedni zaziru, drugi smatraju da su dionice previše jeftine da bi ih se zaobišlo. Povijesno gledano, talijanske dionice bile su jeftinije od usporedivih svjetskih pandana, no taj raskorak se povećao na 50 posto, najviše od 1988. godine i na toj razini se zadržava nekoliko mjeseci.

Aktualni diskont je dvostruko veći od prosječnog u posljednja dva desetljeća, piše Financial Times.

Milanski ‘blue-chip’ indeks ojačao je ove godine na krilima bankarskih dionica. No, domaće tvrtke pogađa starenje stanovništva, dug veći od 140 posto BDP-a i dva desetljeća gotovo nultog gospodarskog rasta, samo nakratko prekinutog postpandemijskim oporavkom.

U takvom okruženju valuacija talijanskih dionica niža je čak i od britanskih, kojima se trguje uz 33 posto diskonta u odnosu na globalne konkurente. Talijansko tržište dionica “nije posebno područje kojem bih želio biti izložen”, rekao je Chris Hiorns iz EdenTreea FT-u, navodeći zabrinutost zbog fiskalnih izgleda Italije.

Nedavna smanjenja projekcija rasta i povećanja deficita raspirili su strahove zbog mogućeg pritiska na državu. Premija na 10-godišnje državne obveznice porasla je iznad 200 baznih bodova u odnosu na njemačke prošlog mjeseca. Jaz se smanjio, ali je i dalje velik, a mnogi smatraju da će pravi test biti u petak kada bi agencija Fitch trebala dati najnoviju ocjenu talijanskog BBB rejtinga sa, trenutno, stabilnim izgledima.

“Ne mogu se isključiti promjene izgleda, s obzirom na niži rast, veće troškove kamata i pogoršanje fiskalne pozicije Italije”, smatraju u Barclaysu. Goldman Sachs procjenjuje da svakih 10 baznih bodova rasta državnih ‘spreadova’ nosi oko dva posto 2 posto diskonta na dionice talijanskih banaka te 1,5 posto diskonta na FTSE MIB indeks.

Potrebe Italije za financiranjem dodatno otežavaju njezine poteškoće da ispuni uvjete Europske komisije u zamjenu za milijarde eura namijenjenih oporavku nakon pandemije. Novu dozu neizvjesnosti donose sukobi na Bliskom istoku i Ukrajini mogli bi rezultirati novim porastom cijena energije i prikočiti rast.