Na svjetskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna oštro pale jer se ulagači plaše trgovinskog rata, nakon što je Washington poduzeo prve korake prema uvođenju carina na kineske proizvode, a Peking najavio protumjere i borbu do kraja.

Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna skliznuo 5,7 posto, na 23.533 boda, dok je S&P 500 potonuo 5,95 posto, na 2.588 bodova, a Nasdaq indeks 6,5 posto, na 6.992 bodova. Oštar pad indeksa posljedica je strahovanja ulagača od trgovinskog rata između dvaju najvećih svjetskih gospodarstava, nakon što je predsjednik SAD-a Donald Trump u četvrtak potpisao memorandum koji omogućuje uvođenje carina do 60 milijardi dolara na uvoz kineske robe.

Prema uvjetima iz te uredbe, Trump će uvesti carine tek nakon konzultacijskog razdoblja, koje može trajati 30 dana, a na listi za carine nalazi se oko 1.300 proizvoda, uglavnom iz sektora informatike, potrošačke elektronike i telekomunikacija.

Na to je kinesko ministarstvo trgovine poručilo da se Kina ne boji upustiti u trgovinski rat i objavilo planove o uvođenju carina do 3 milijarde dolara na uvoz proizvoda iz SAD-a, kao protumjere na nedavno najavljene carine na uvoz kineskog čelika i aluminija u SAD, koje stupaju na snagu u petak.

Uz to, Bloomberg je prenio izjavu kineskog veleposlanika u SAD-u da Kina razmatra sve opcije odgovora na uvođenje carina, što uključuje i mogućnost smanjenja kupovina američkih državnih obveznica. Kina je, inače, jedan od najvećih kupaca američkih dužničkih vrijednosnica.

Sve to ojačalo je strahovanja ulagača od trgovinskog rata, koji bi mogao nepovoljno utjecati na globalno gospodarstvo.

Zbog toga je u samo dva dana Dow Jones indeks potonuo više od 1.000 bodova.

"Ulagači su zabrinuti u vezi toga kakav bi mogao biti trgovinski rat i željeli bi upravljati rizikom. A ako situacija rapidno eskalira, to bi bio snažni čeoni vjetar za tržište", kaže Peter Kenny, strateg u tvrtki Global Markets Advisory Group.

Među najvećim je gubitnicima prošloga tjedna bio tehnološki sektor, a pod najvećim pritiskom dionica Facebooka.

Tržišna vrijednost Facebooka pala je gotovo 60 milijardi dolara od kada se doznalo da je konzultantska tvrtka Cambridge Analytica, koja je radila na izbornoj kampanji predsjednika Trumpa, dobila pristup podacima 50 milijuna korisnika Facebooka bez njihovog pristanka.

Ulagači se plaše da zbog toga slijedi stroža regulacija i da bi prihodi tvrtke od oglašavanja mogli pasti.

Nepovoljno na tržišta utječu i nagađanja o tome koliko će brzo ubuduće rasti kamate u SAD-u. Američki Fed u srijedu je podigao kamatne stope za četvrtinu postotnog boda, u raspon od 1,50 do 1,75 posto, i signalizirao još dva povećanja u ovoj godini, dakle ukupno tri.

Povećanje kamata bilo je očekivano, a novi predsjednik Feda Jerome Powell poručio je na konferenciji za medije da središnja banka ostaje na putu postupnog povećanja kamata i da mora biti spremna spriječiti jačanje inflacije.

No, pitanje o tome u koliko će navrata Fed u ovoj godini povećati kamate, tri ili četiri, i dalje ostaje otvoreno, a ovisit će o kretanju inflacije, poručuju analitičari.

Na nesigurnost ulagača ukazuje i snažan rast VIX indeksa 'straha' Čikaške burze opcija, koji je u petak dosegnuo 24,87 bodova, najvišu razinu od polovice veljače. To pokazuje da ulagači pojačano osiguravaju svoje portfelje od mogućeg daljnjeg pada cijena dionica.

I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna oštro pale. Londonski FTSE indeks skliznuo je 3,4 posto, na 6.921 bod, dok je frankfurtski DAX potonuo 4,1 posto, na 11.886 bodova, a pariški CAC 3,5 posto, na 5.095 bodova.

Na Tokijskoj je burzi, pak, Nikkei indeks izgubio 4,9 posto, skliznuvši na 20.617 bodova.