Hrvatska je već desetljećima turistička zemlja, ali je to na domaćem tržištu kapitala postalo primjetno tek unatrag nekoliko godina.

Pomalo je ironična činjenica da je usponu turističkog sektora na Zagrebačkoj burzi najviše pomogla upravo recesija koja je nakon 2009. žestoko zatresla hrvatsko gospodarstvo i čije posljedice još uvijek pomalo osjećamo. Naime, upravo se u recesiji turizam pokazao kao najžilavija grana domaćeg gospodarstva, a turističke kompanije sada "beru plodove" velikih ulaganja u unapređenje smještajnih kapaciteta i podizanje na višu kvalitativnu razinu. Koliko je turizam izmijenio strukturu hrvatskog tržišta kapitala u manje od deset godina ponajbolje pokazuju podaci o udjelu pojedinih sektora u dioničkom prometu Zagrebačke burze.

Od mrvice do gromade
Ako se vratimo u ne tako daleku 2011. godinu kada je Zagrebačka burza započela u izvješćima objavljivati trgovinske podatke za pojedine sektore, tržištem kapitala dominirale su dionice telekomunikacijskog sektora. Naime, od 5,2 milijarde kuna dioničkog prometa, dionicama tog sektora protrgovano je za 1,26 milijardi kuna što je više od 24 posto udjela u prometu. Konkretno, radilo se o dionici Hrvatskog telekoma. "Djelatnost pružanja smještaja" – kako je tada ZSE klasificirala turistički sektor – imala je te godine promet od 104,2 milijuna kuna, odnosno svega dva posto.

No, već dvije godine kasnije stvari se počinju mijenjati. Najveći pojedinačni udjel u ukupnom dioničkom prometu od 2,7 milijardi kuna u 2013. i dalje je imao telekomunikacijski sektor, ali mu je udjel pao na 20 posto odnosno 536,7 milijuna kuna. S druge strane, turistički sektor povećao je svoj udjel na osam posto s obzirom na promet od 217,8 milijuna kuna. Uvjerljivo najlikvidnija dionica 2013. bio je Hrvatski telekom sa 528,1 milijun kuna prometa, ali se na drugo mjesto probio tadašnji Valamar Adria Holding s prometom od 145,7 milijuna kuna. No, uspon turističkog sektora na burzi okrunjen je lani. Prema podacima ZSE-a, prošle je godine turistički sektor bio najtrgovaniji s prometom od 570 milijuna kuna što je 27 posto ukupnog prometa. 

Zašto su odskočili?
Kako elementarne tržišne zakonitosti nalažu, rast prometa sugerira i porast potražnje, a time i rast vrijednosti. Još 2011. turistički je sektor na burzi vrijedio 8,1 milijardu kuna što je bilo malo više od šest posto dioničke kapitalizacije. Prošle godine kapitalizacija je iznosila 21,2 milijarde kuna što je 16 posto vrijednosti svih dionica na Zagrebačkoj burzi. Kao najvažnije razloge za povećanje likvidnosti i tržišne kapitalizacije možemo istaknuti nekoliko ključnih faktora: intenzivni investicijski ciklus u povećanje kvalitete smještajnih kapaciteta, konsolidacija turističkog sektora, stalni rast sektora u godinama kada je BDP još bio u  silaznoj putanji, kao i relativnu podcijenjenost dijela kompanija u odnosu na druge usporedive turističke kompanije u Europi i svijetu, ističe vodeći financijski analitičar Zagrebačke banke Luka Grgić. 

"Pogledamo li agregirane rezultate trenutačnih sastavnica indeksa CROBEXturist, vidimo da su prihodi u tom razdoblju uvećani za 82 posto, a neto dobit za 320 posto. Osim brojčanih pokazatelja, bitno je napomenuti da su ove kompanije, kao i neke druge iz sektora, prepoznale važnost ulaganja u smještajne kapacitete i sadržaj koji nude gostima te su na taj način stvorile preduvjete za dugoročno održivi model turizma", ocjenjuje Grgić. Stariji analitičar tržišta kapitala Erste banke Davor Špoljar dodaje kako turistički sektor bilježi uspon, gotovo bez prestanka, još od globalne financijske krize iz 2008. godine, što čini cijelo jedno desetljeće rasta ključnih varijabli poslovanja. 

Put do vrha
"Taj sektor svjetla pozornice počeo je dobivati tijekom dugog razdoblja recesije, tijekom kojeg je većina ostalih sektora i kompanija u Hrvatskoj nastavila osjećati slabost, dok je turistički sektor istovremeno bilježio rast", mišljenja je Špoljar.  Ako se osvrnemo unazad, Špoljar podsjeća da su desetogodišnje razdoblje rasta većina kompanija u sektoru ipak započele kao gubitaši, pod udarom krize, te u okruženju relativno visokih kamatnih stopa za tako kapitalno intenzivan sektor.

"Međutim, kao dominantno izvozni sektor, iz godine u godinu bilježio se rast većine čimbenika poslovanja, uključujući dobit. Pozitivan trend je bio potpomognut interesom za Hrvatskom kao destinacijom, ključnim investicijama u prometnu infrastrukturu, a na to su se nadovezale geopolitičke tenzije u pojedinim mediteranskim konkurentskim zemljama. Slijedom rasta noćenja, cijena i popunjenosti, sektor je postao atraktivno profitabilan, uz solidne perspektive rasta, što je privlačilo sve veći broj investitora gladnih prinosa u okruženju niskih kamatnih stopa. Dodatan impuls je došao s nizom spajanja i pripajanja u sektoru, gdje su okrupnjene kompanije zbog veličine došle i na radare stranih investitora", ocjenjuje Špoljar.

Kako je procvat turističkog sektora izgledao iz perspektive burzovnog sinonima za turizam, Valamar Riviere, najbolje pokazuju brojke. Valamar je najveća turistička kompanija u Hrvatskoj koja u svojih 34 hotela i ljetovališta te 15 kamping ljetovališta dnevno može ugostiti više od 58.000 gostiju. Ove sezone u Valamaru će raditi oko 7000 zaposlenika, a njihova formula uspjeha bazira se, kako kažu iz te kompanije, na kontinuiranim ulaganjima u djelatnike, proizvode i destinacije na društveno odgovoran i održiv način. Valamar je ujedno prepoznat i kao najbolji poslodavac u turizmu te jedan od najvećih investitora u hrvatski turizam. 

"U 2016. godini donijeli smo korporativnu strategiju razvoja Valamara i strateške ciljeve do 2020. koje uspješno ostvarujemo, uključujući dvoznamenkasti rast operativne dobiti iz godine u godinu, oko tri milijarde kuna investicija u turistički portfelj, akvizicije i strateška partnerstva, produljenje sezone, rast direktne prodaje i rast vrijednosti dionice, dividende i povrata za dioničare", naglašavaju iz Valamara.

Sedam godina vladavine
Do sada su, uključujući ovogodišnje investicije od 793 milijuna kuna, u hrvatski turizam uložili ukupno 5,8 milijardi kuna. "U istom razdoblju Valamar Riviera stvorila je transparentniji sustav korporativnog upravljanja, poslovne i financijske komunikacije te se pojačao interes novih domaćih i međunarodnih institucionalnih investitora u Valamarovu dionicu, koja je već sedam godina za redom nagrađena kao najbolja dionica u Hrvatskoj", dodaju iz kompanije. Popularnost te dionice među investitorima i analitičarima ne treba čuditi s obzirom na njezinu izvedbu na burzi. Naime, od kraja 2014. godine pa do zaključno 19. lipnja ove godine njezina je vrijednost porasla za 99 posto, nemjerljivo bolje od 9-postotnog rasta indeksa CROBEX.

Kada se govori o turističkom sektoru na burzi, zanimljiva je podudarnost da njegovih 16 posto udjela u kapitalizaciji ugrubo korelira sa udjelom turizma u domaćem gospodarstvu od 20 posto. Turizam ima izraziti utjecaj na hrvatsku ekonomiju, pa je logično da se ta činjenica odražava i na burzu, komentirala je predsjednica Uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić. "Ovo je osobito izraženo nakon što su naše turističke kompanije – zahvaljujući kapitalu prikupljenom i preko burze – odradile veliki dio investicija, podigle kapacitete i počele ostvarivati značajnu dobit.

U turističkom sektoru imamo i odličnih kompanija sa sjajnim rezultatima, što pokazuje i indeks turističkog sektora, CROBEXturist. Indeks vodećeg tržišta CROBEXprime u svom sastavu također ima dvije turističke kompanije (od njih pet), koje su dobrovoljno prihvatile najvišu razinu transparentnosti, pa i među ovim istaknutim izdavateljima možemo reći dominira turizam", naglašava Gažić. Dodaje kako se za burzu često kaže da je "barometar gospodarstva" i vjeruje da kretanje cijena turističkih dionica dobro odražava trendove u tom segmentu hrvatske ekonomije. Na pitanje je li Zagrebačka burza s vremenom postala "turistička" burza, Ivana Gažić kaže kako je doista zadovoljna što su turističke kompanije u PRIME tržištu prilično likvidne i imaju visoki free float. 

"Nadamo da će i drugi igrači u ovom sektoru slijediti njihov put kako bi malim ulagateljima bilo lakše ulagati u turistički sektor. Tada ćemo moći govoriti o Zagrebačkoj burzi kao 'turističkoj burzi', koja bi u tom slučaju mogla privući i izdavatelje iz drugih zemalja koji rade upravo u tom sektoru", ocjenjuje Gažić. Turistički prihodi danas dosežu razinu od oko 20 posto BDP-a, u odnosu na nekih 14 posto u 2010., pa stoga i ne čudi njegov značajniji doprinos likvidnosti i kapitalizaciji na tržištu kapitala, kaže Davor Špoljar iz Erstea.  

Nisu pošteđeni izazova
"Turistički sektor u zadnjih godinu dana ipak proživljava i određene izazove, u kontekstu pronalaska zaposlenih, poskupljenja građevinskih radova, te povratka na tržište ključnih mediteranskih konkurenata. Povrh tih faktora, na rezultate u ovoj godini će utjecati i vremenski uvjeti, pogotovo u profitabilnijem segmentu kampova, kojima uvjeti u svibnju nisu bili previše naklonjeni. Rani booking za sezonu ipak sugerira da kapaciteti viših kategorija i dalje stoje relativno dobro, stoga je za očekivati daljnji nastavak ulaganja u kapacitete više kategorije, ne bi li se održao rast, iako su dvoznamenkaste stope rasta vrlo vjerojatno iza nas", mišljenja je Špoljar.

Slično razmišlja i Luka Grgić podsjećajući da je razdoblju od tri godine, između 2015. i 2017. broj noćenja u Hrvatskoj rastao je po prosječnoj stopi od devet posto zbog intenziviranja investicija u turističkom sektoru i geopolitičkoj stabilnosti hrvatske obale u odnosu na konkurentske mediteranske zemlje, prvotno Tursku, Grčku i sjever Afrike. "To je uzrokovalo pojačanu potražnju za Hrvatskom, što je osim u povećanju broja noćenja, a zahvaljujući ulaganjima, rezultiralo i višim ostvarenim cijenama smještajnih jedinica. Usporavanje ovako snažne potražnje počelo je već prošle godine sa stabilnijom geopolitičkom situacijom u zemljama Mediterana, kada je rast broja ostvarenih noćenja iznosio četiri posto u odnosu na 2017. godinu", kaže Grgić.

Ove godine analitičari očekuju daljnje snižavanje stopa rasta noćenja u odnosu na prethodne godine, ponajprije zbog cjenovno agresivne politike konkurentskih zemalja koje se vraćaju na turističku kartu.  "Rast bi se trebao stabilizirati oko dugoročno  očekivanih stopaza Mediteran od 2 do 3 posto godišnje", zaključuje Grgić.