Na prošlotjednoj glavnoj skupštini Hrvatskog telekoma sve su od vodstva kompanije predložene odluke donesene uvjerljivom većinom prisutnih više od tri četvrtine ukupnog broja glasova.

Ipak, dok su kod odluka vezanih uz razrješnice, usvajanje izvješća, statut, pa i isplatu dividende i program otkupa vlastitih dionica glasovi “protiv” bili tek u tragovima ili promilima, dvije su imale nešto više oponenata. Radi se o odlukama vezanim uz politiku primitaka Uprave i Nadzornog odbora.

Primici članova Uprave

Izvješće o primicima članova Uprave i NO-a u 2020. odobreno je uz 3,8 posto ukupnog broja glasova “protiv”, dok su se protiv odluke o dopunama Politike primitaka za članove Uprave vezanim uz ponudu dodjele vlastitih dionica izjasnili imatelji više od petine temeljnog kapitala (21,7% odnosno 17,5 milijuna dionica). S obzirom na vlasničku strukturu HT-a, očito su među onima koji su glasali protiv tih odluka bili i predstavnici “mirovinaca” odnosno Braniteljskog fonda.

Neslužbeno, time su ponajprije iskazali načelno neslaganje s tim da se top menadžeri nagrađuju (i) dionicama većinskog, 51,7-postotnog vlasnika kompanije, Deutsche Telekoma.

Mišljenja su da stimulacijska shema ne bi trebala uključivati dionice DT-a jer ni interesi kompanija nisu nužno podudarni. Uz natpolovični vlasnički udjel Deutsche Telekoma (s 51,7 posto dionica) ti su glasovi protiv više stvar izražavanja poruke i stava.

Inače, investicijski i mirovinski fondovi po svom profilu češće propituju neke druge vrste odluka, neposrednije vezanih uz poslovanje, rezultate i/li politiku raspodjele dobiti. Tako su još unazad koju godinu iz tih redova na skupštinu znali stići protuprijedlozi za (veću) dividendu. HT je pak u međuvremenu ipak modificirao strategiju raspodjele kapitala.

Kroz kombinaciju isplate dividendi i programa otkupa dionica, za što je u 2020. izdvojeno više od 90 milijuna kuna, kompanija je dioničarima lani vratila 737 milijuna kuna, istaknuo je predsjednik Uprave Kostas Nebis u uvodnom pismu dioničarima uz godišnje izvješće.

Otkup vlastitih dionica

Za ovu godinu predložena je i izglasana dividenda u iznosu osam kuna po dionici, što znači da će sredinom svibnja dioničarima biti isplaćeno oko 640 milijuna kuna. Iznos dividende predstavlja omjer isplate od 91,2 posto ostvarene nekonsolidirane dobiti HT-a u 2020.

“Unatoč izazovima pandemijske godine, dodatno povećavamo visoku stopu isplate”, naglašava Nebis. To i nadalje uključuje aktivan otkup vlastitih dionica, uz povlačenje u drugom koraku, čime se ujedno povećava udjel preostalih dionica u temeljnom kapitalu.

Kako je dosadašnji 4-godišnji program otkupa istekao, na prošlotjednoj skupštini odobren je novi ciklus. Odluku o pokretanju novog programa otkupa Uprava HT-a donijet će danas zajedno s usvajanjem izvješća o poslovanju u prvom ovogodišnjem kvartalu.

HT je, inače, na dnevnoj razini aktivan u burzovnim kupnjama vlastitih dionica. O početka godine kupio je više od 200 tisuća dionica i u “trezoru”ih trenutno ima gotovo 734 tisuće. U razdoblju od početka 2018. do kraja 2020. kompanija je slijedom stjecanja, a potom povlačenja dionica u te tri godine ukupan broj dionica smanjila za više od 1,1 milijun, s nekadašnjih 81,88 na 80,76 milijuna.

Proporcionalno tome je, dakle, povećan i udjel preostalih dionica u temeljnom kapitalu. Ako je suditi prema dinamici otkupa u nepuna četiri mjeseca ove godine, ove godine razmjeri povlačenja dionica trebali bi biti barem na razini protekle dvije, s više od 450 tisuća povučenih dionica godišnje.

Cijena dionice HT-a trenutno se na burzi kreće oko 190 kuna, što implicira tržišnu kapitalizaciju kompanije na razini 15-ak milijardi kuna.