Najzanimljiviji izlazak neke kompanije na Zagrebačku burzu u posljednjih desetak godina sve je bliži, a domaće dioničko tržište bi napokon moglo dobiti dionicu s kojom će se nešto izraženije trgovati.

Međutim, to ovisi koliko će početna ponuda dionica informatičke kompanije Span zainteresirati male ulagače, o čemu financijaši imaju podijeljeno mišljenje. Span je objavio jučer poziv investitorima na upis dionica u sklopu početne ponude dionica (IPO).

Prodaje 29,5 posto udjela

Kako stoji u pozivu, zainteresirani ulagatelji ponude mogu predati od 6. do 10. rujna, uz cijenu u rasponu od 160 do 175 kuna po dionici. Putem javne ponude Span namjerava prodati 578.200 dionica (29,5 posto udjela) i potom sve dionice, njih ukupno 1,96 milijuna, uvrstiti na Zagrebačku burzu.

Kako su izvijestili iz kompanije, javna ponuda istovremeno će se odvijati u dva kruga. U prvom će krugu pravo na kupnju dionica, koje nije prenosivo, imati isključivo zaposlenici, i to najviše do ukupno 49.000 ponuđenih dionica, s time da svaki zaposlenik može kupiti najviše 1500 dionica.

Prema dosadašnjim najavama iz kompanije, za sudjelovanje u IPO-u zainteresirana je polovica zaposlenika.

U drugom krugu ponude pravo na kupnju dionica imaju svi ostali ulagatelji (kvalificirani ulagatelji i mali ulagatelji), među kojima i svi hrvatski građani. Pritom, svaki pojedini mali ulagatelj može kupiti najviše 19.600 ponuđenih dionica, dok za kvalificirane ulagatelje nije određen najveći broj dionica koje mogu kupiti putem javne ponude.

Iz Spana napominju kako će hrvatski građani, kao i mali ulagatelji (fizičke osobe) svoje ponude moći ispuniti i predati u odabranim poslovnicama Zagrebačke banke (u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Osijeku i Varaždinu), a mali ulagatelji pravne osobe i kvalificirani ulagatelji elektroničkom poštom putem institucionalne prodaje Zagrebačke banke.

S obzirom da se radi o prvom tehnološkom IPO-u na našem tržištu, predsjednica Uprave Zagrebačke burze Ivana Gažić očekuje da će interes malih ulagača biti značajan.

“Doduše, ne kao u slučaju Ine i HT-a prije 15-ak godina s obzirom da je Span daleko manje izdanje. Osim toga, za očekivati je i veliki interes institucionalnih ulagača”, kazala je Gažić. Drugi dio financijske zajednice nije toliko optimističan, barem što se tiče sudjelovanja građana.

“Mislim da burzu više nitko ne gleda, većina je uložila u nekretnine”, kaže jedan financijski analitičar koji je želio ostati anoniman. Doduše, teško je procijeniti koliko je ovakva IT kompanija zanimljiva mlađim generacijama, dodaje naš sugovornik.

Rast viši od 20 posto

Inače, gledano po financijskim pokazateljima, Span vrijedi razmotriti, kažu financijaši. U posljednje tri godine kompanija bilježi godišnju stopu rasta prihoda višu od 20 posto te je danas jedna od vodećih hrvatskih IT kompanija po prihodima.

Jedan je i od najvećih izvoznika, koji 70 posto prihoda ostvaruje na međunarodnom tržištu. No, omjer cijene i operativne dobiti (P/EBITDA) kreće se između 12 i 13. Iako je po tradicionalnim metrikama Span prilično skupa dionica, imajući u vidu sadašnja visoka vrednovanja dionica, posebice iz tehnološkog sektora, navedeni omjer nije “tako skandalozan”, kažu financijaši.

Osim toga, operativna je dobit relativno niska što sugerira kako u poslovanju Spana postoji prostor za povećanje profitabilnosti, a i kompanija nije opterećena visokim dugom. S obzirom da je kupnja dionica omogućena zaposlenicima i građanima, Ivana Gažić smatra kako bi na burzi moglo osvanuti likvidnije izdanje.

“Struktura upisa sugerira kako će Span biti likvidno izdanje kada započne trgovanje tom dionicom na Zagrebačkoj burzi“, kaže Gažić. Financijski analitičari slažu se s tom tvrdnjom, ali pod uvjetom da sudjelovanje malih ulagača u IPO-u bude značajnije. Inače, dionice koje su na Zagrebačkoj burzi uvrštene u posljednjih šest godina donijele su minimalni pomak u likvidnosti.

Od trgovanijih dionica valja spomenuti dionica Jadrana koja je 2018. imala malo više od 1 posto udjela u ukupnom dioničkom prometu te Tankersku Next Generation čije je udjel lani iznosio 0,74 posto.

S druge strane, dionicama Stanova Jadran, Professio Energije, Helios Farosa, Garden Breweryja ili Modre špilje uopće se ne trguje jer je slobodnih dionica vrlo malo ili ih uopće nema.