Na svjetskim su burzama prošloga tjedna cijene dionica pale jer su ulagače razočarali slabi makroekonomski podaci koji pokazuju da se u eurozoni recesija produbljuje, dok se rast američkog gospodarstva usporava.

Na Wall Streetu je Dow Jones prošloga tjedna oslabio 0,1 posto, na 14.565 bodova. S&P 500 skliznuo je, pak, 1 posto, na 1.553 boda, a Nasdaq indeks 1,9 posto, na 3.203 boda, što je njihov najveći tjedni pad u ovoj godini.

Klizanje cijena dionica posljedica je niza slabih makroekonomskih podataka iz SAD-a i eurozone koji dovode u pitanje održivost trenda rasta cijena na svjetskim burzama od početka godine.

Ulagače je najviše razočarao podatak da je u SAD-u u ožujku broj zaposlenih porastao za samo 88.000, najmanje u posljednjih devet mjeseci i znatno manje od očekivanih 200.000.

To pokazuje da se američko tržište rada oporavlja sporije nego što su se ulagači nadali, pa njihovo razočaranje nije ublažio ni podatak da je stopa nezaposlenosti skliznula sa 7,7 na 7,6 posto.

To je, međutim, samo jedan u nizu podataka posljednjih tjedana koji pokazuje da najveće svjetsko gospodarstvo nije baš u najboljoj formi.

Prema izvješćima Instituta za menadžere nabave, ISM indeksi industrijske i uslužne aktivnosti u SAD-u skliznuli su u ožujku na najniže razine posljednjih mjeseci.

„Ovi podaci sugeriraju da je rast gospodarstva usporio pred kraj prvog tromjesečja, vjerojatno zbog povećanja poreza i smanjenja proračunskih rashoda početkom godine“, kaže Millan Mulraine, ekonomist u tvrtki TD Securities.

Ulagače zabrinjava i situacija u drugim najvećim gospodarstvima svijeta. U eurozoni se produbljuje recesija, dok kinesko gospodarstvo raste po osjetno nižim stopama nego prethodnih godina.

Japan se iz recesije pokušava izvući agresivnim labavljenjem monetarne politike. Prošloga je tjedna tamošnja središnja banka produžila rokove i povećala svoje programe otkupa državnih obveznica i drugih vrijednosnih papira. Pritom je udvostručila monetarnu bazu, što znači da je spremna agresivno tiskati svježi novac kako bi potaknula rast gospodarstva i suzbila deflaciju.

To je potaknulo nadu ulagača da će i američki Fed, kao i Europska središnja banka nastaviti voditi poticajnu monetarnu politiku.

Charles Evans, predsjednik Feda u Chicagu, kazao je da bi ključne kamatne stope u SAD-u mogle ostati na rekordno niskim razinama, blizu nula posto, sve dok stopa nezaposlenosti ne padne sa sadašnjih 7,6 na 5,5 posto, dok je trenutačni Fedov cilj stopa od 6,5 posto.

Sve je vjerojatnije da će i Europska središnja banka uskoro dodatno olabaviti monetarnu politiku jer se u eurozoni recesija produbljuje.

Na prošlotjednoj sjednici čelnici ECB-a odlučili su ostaviti ključne kamatne stope nepromijenjene na rekordno niskoj razini od 0,75 posto, no rasprava o tomu bila je dugotrajna.

„Slaba gospodarska aktivnosti u eurozoni nastavila se i početkom ove godine. U drugoj polovini godine očekuje se postupan oporavak, no to nije izvjesno", kazao je predsjednik ECB-a Mario Draghi na konferenciji za novinstvo.

Naznačio je stoga da bi ECB mogao poduzeti dodatne 'nestandardne mjere', poput kupovina državnih obveznica ili operacija financiranja, poput trogodišnjih kredita koje su ponudili bankama prije godinu dana.

Zabrinjava, međutim, što najveća svjetska gospodarstva ne bilježe značajniji rast, premda središnje banke već godinama vode vrlo poticajnu monetarnu politiku.

I na europskim su burzama cijene dionica prošloga tjedna pale. Londonski FTSE indeks potonuo je 2,5 posto, na 6.249 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 1,8 posto, na 7.658 bodova, a pariški CAC 1,9 posto, na 3.663 boda.

Jedino su na Tokijskoj burzi cijene dionica prošloga tjedna porasle. Nikkei indeks skočio je 3,5 posto, na 12.833 boda, što se zahvaljuje agresivnijem nego što se očekivalo labavljenju monetarne politike japanske središnje banke.