Regulatorni pritisak na privatna učilišta u Kini rezultirao je u ponedjeljak velikom rasprodajom kineskih dionica jer strani investitori, nakon udara na tehnološke kompanije, smatraju da više nema sektora koji će izbjeći stisak vlade u Pekingu.

K tome, odljev 2 milijarde dolara kapitala iz najvećeg azijskog gospodarstva u jednom danu dodatno su motivirala i vrlo dobra financijska izvješća američkih kompanija, pa je Wall Street trenutno atraktivniji za investitore od rastućih tržišta.

Najniže u sedam mjeseci

Na azijskim su burzama u ponedjeljak cijene dionica pale na najniže razine u sedam mjeseci. Indeks Hongkonške burze potonuo je više od četiri posto, dok je dioničko mjerilo Šangajske burze srezano za 2,3 posto.

Rasprodaju je izazvalo priopćenje kineskog regulatora tržišnog natjecanja koji je tijekom vikenda naložio internetskom divu Tencentu predaju svojih ekskluzivnih glazbenih prava, a i udario mu je kaznu od 500.000 juana (77.000 dolara) zbog monopolističkog ponašanja.

Time je nastavljen pritisak valde na tamošnje tehnološke kompanije započet krajem prošle godine s Alibabom, a početkom mjeseca nastavljan udarom na Didi Chuxang, kinesku verziju Ubera.

Podsjetimo, Didi se našao pod istragom kako tretira osobne podatke svojih korisnika nakon što je izašao na burzu u New Yorku prikupivši 4,4 milijarde dolara, što je najveći kineski IPO u SAD-u od 2016. i uvrštenja Alibabe.

“Šlag na tortu” pritisak je na kompanije koje se bave obrazovanjem. Njima je vlada zabranila ostvarivanje dobiti, prikupljanje kapitala ili izlazak na burzu.

Kineski sektor privatnog obrazovanja posljednjih je godina snažno porastao s obzirom da Kinezi iz srednje klase sve više žele pružiti djeci dodatne instrukcije kako bi ih pripremili za upis na bolja sveučilišta u zemlji.

Zbog regulatornih poteza kineski burzovni indeksi od početka godine izgubili su već petinu vrijednosti. Max Gokhman, analitičar Pacific Life Fund Advisorsa, ocijenio je za Reuters kako je krajnji cilj kineske vlade povratak kapitala u Kinu.

Međutim, azijske su burze pod pritiskom, kažu analitičari, i zbog povlačenja kapitala s tih tržišta, a usmjeravanja na američke burze, s obzirom da se na Wall Streetu cijene dionica kreću na rekordnim razinama.

Bolji rezultati od očekivanja

Podršku najvećoj svjetskoj burzi pružaju, pak, bolji nego što se očekivalo poslovni rezultati kompanija. Do sada je poslovna izvješća objavilo 120 kompanija, pri čemu ih je 88 posto ostvarilo veću zaradu nego što se očekivalo.

Stoga sada analitičari u anketi Reutersa procjenjuju da su zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u drugom tromjesečju porasle oko 78 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok su još nedavno očekivali rast od 66 posto.

Snažan rast dobiti američkih kompanija glavni je razlog, kažu analitičari, što su portfelj menadžeri u svijetu u prvom polugodištu u američke fondove preselili oko 900 milijardi dolara.

“Procjenjujemo da će u 2023. godini zarade američkih kompanija biti oko 50 posto veće nego neposredno prije izbijanja pandemije koronavirusa, a to je znatno više nego što se očekuje u drugim velikim gospodarstvima”, kaže Oliver Jones, ekonomist u tvrtki Capital Economics. U fokusu ulagača ovoga će tjedna biti i važni američki makroekonomski podaci.

Analitičari procjenjuju da će izvješće o bruto domaćem proizvodu (BDP) pokazati da je američko gospodarstvo u drugom tromjesečju poraslo 8,6 posto po anualiziranoj stopi, a da je temeljna stopa inflacije u lipnju dosegnula 3,7 posto na godišnjoj razini.

U fokusu ulagača ovoga će tjedna biti redovna dvodnevna sjednica čelnika američke središnje banke. Ne očekuju se promjene u monetarnoj politici, ali se očekuju poruke da Fed neće žuriti sa zaoštravanjem monetarne politike.

“Ipak, vjerujem da će predsjednik Feda Jerome Powell na konferenciji za medije podsjetiti ulagače da je odbrojavanje do početka postupnog ukidanja poticaja službeno započelo”, kaže Kevin Cummins, ekonomist u tvrtki NatWest Markets.