Za pet godina Ljubljanskoj burzi svanut će mnogo bolji dani, najavljuje prvi čovjek slovenskog tržišta kapitala Aleš Ipavec. Na mjesto predsjednika Uprave došao je 2016. godine nakon što je tu burzu kupila Zagrebačka burza.

Dosad je uveo nekoliko novosti kako bi proširio prihodovnu bazu i dodatno ojačao profitabilnost, po čemu je Ljubljanska rijetkost među regionalnim burzama. O povećanju poslovanja, tome što je tamošnjem tržištu donio dolazak dionice Nove ljubljanske banke, a što odlazak Gorenja, te kako će burza iskoristiti “maniju” Slovenaca prema kriptovalutama s Ipavcom smo razgovarali u Ljubljani.

Kakav je početak ove burzovne godine na Ljubljanskoj burzi?

Ove godine nismo započeli vrhunski tako da nam je promet ispod godišnjeg prosjeka prošlih godina. Međutim, posljednjih godina se pokazalo da su to uobičajena kretanja u ovom dijelu godine. U prosincu se često mnogo trguje, a zatim u siječnju promet padne. Razlika nije značajna, ali je ipak promet manji od očekivanja.

Koliki je sad prosječni dnevni promet?

Malo manje od milijun eura, ali inače je prosjek oko 1,2 milijuna eura.

Za prošlu godinu ste zadovoljni likvidnošću?

Da, prošle godine imali smo nekoliko vrlo bitnih događaja za Ljubljansku burzu. Svi nisu bili pozitivni, ali su svi pomogli u poboljšanju likvidnosti. Počnimo od negativnog događaja, a to je bilo preuzimanje Gorenja i delistiranje burze. Prije preuzimanja s dionicom Gorenja mnogo se trgovalo.

Drugi događaj bio je pokušaj preuzimanja Cinkarne Celje, što se također jako odrazilo na trgovanje. I na kraju – događaj desetljeća, početna ponuda dionica (IPO) Nove ljubljanske banke (NLB). Moram reći da IPO ipak nije polučio očekivane rezultate, odnosno obujam trgovanja dionicama NLB-a bio je manji od naših očekivanja. Tomu je razlog što je mnoštvo dionica bilo kolateral za GDR-ove na Londonskoj burzi, tako da je kod nas NLB-ov udjel slobodnih dionica (free float) bio oko 120 milijuna eura. Od 120 milijuna eura teško je očekivati da će iznjedriti veće trgovanje. No, država još treba prodati dodatnih 10 posto udjela u NLB-u, pa se nadamo da će se to odigrati na lokalnom tržištu, a ne u Londonu.

Što se NLB-a tiče, puno je potražnje za dionicama, ali nitko još ne prodaje, pogotovo ne institucionalni investitori i zbog toga je tako malo prometa. No, znamo, jer smo stalno u kontaktu s investitorima, da oni imaju mnogo viša ograničenja za kupovanje dionica NLB-a od onih količina koje su dosadakupili. Potencijal stvarno postoji, ali ako 90 posto neke kompanije uvrstite u Londonu, onda rezultat za lokalno tržište ne može ni biti bolji.

S obzirom na veliku potražnju, ima li NLB i veliki potencijal rasta cijene?

Ne mogu to komentirati. Teoretski da, ali ne mogu komentirati je li to povoljna kupnja ili nije.

Koliko trenutno dionica NLB-a ima udjela u prometu?

Udjel se kreće oko 15 posto.

Dionica Gorenje i dok je bila uvrštena nije bila osobito likvidna. Znači li to da njezin odlazak nije toliki gubitak za Ljubljansku burzu?

Ako bi morao odlučiti između NLB-a i Gorenja, sigurno u NLB-u vidim mnogo veći potencijal jer je to kompanija vrijedna 1,2 milijarde eura, druga najveća na našoj burzi. No, svaka dionica koja odlazi s burze za nas je udarac, pa tako i Gorenje. Ta je dionica imala bolje i lošije godine. Posljednjih godina nije se puni trgovalo, ali mislim da bi Gorenje, da su neka druga vremena i drugačija situacija na tržištu, imalo velik potencijal.

Kakve ćete poslovne rezultate ostvariti za prošlu godinu?

Ljubljanska burza još nije objavila rezultate za 2018., tako da vam ne mogu dati ove informacije, ali mogu reći da smo poslovali sukladno s planovima i da ćemo i u 2018. imati dobit.

Jedina ste profitabilna burza u regiji bivše Jugoslavije, i to godinama. Što je 'tajna uspjeha' Ljubljanske burze?

Tajna je u prilagodbi troškova. Znamo da je na strani prihoda vrlo teško nešto učiniti od danas do sutra. Treba vam vrijeme, srednjoročno i dugoročno rješenje. Na kratki rok jedino možete dobro kontrolirati troškove i tu je bivša Uprava učinila velik posao. Zaposlenika je samo trećina od broja u najboljim vremenima. Od prvog dana ova Uprava prati troškove i to nam je vrlo bitno jer znamo koliki nam je domet u prihodima.

Potrošiti možemo i želimo samo onoliko koliko zaradimo. Vrlo je bitno da burza posluje pozitivno. I mala dobit je bitna i svake godine morate imate planove o njezinu povećanju. Pozitivni način razmišljanja pomaže u motiviranju zaposlenika. To se pretače u efikasnost kompanije.

Koliko je slovensko tržište danas drugačije od onih zlatnih godina, primjerice 2007. godine?

Sada se trguje možda 20 posto od obujma iz tih vremena. Ne nadamo se da će se ta vremena vratiti. Neće, jer je tada euforija bila ogromna i mislim da su svi nešto naučili iz toga pa takvu euforiju ne očekujemo. No, očekujemo stabilni rast i diverzfikaciju prihoda.

Ne želimo sve naše karte staviti samo na ‘blue chip’ dionice jer ih u Sloveniji nema mnogo. Zato smo i proširili našu infrastrukturu na mala i srednja poduzeća te startupove. S druge strane, osim prihoda od naknada za trgovanje krećemo i prema prihodima od edukacije i organizacije događanja. Širimo i produbljujemo potencijal naših prihoda. Mislim da Ljubljanska burza može stabilno rasti sljedećih godina jer smo tako nisko u smislu razvijenosti tržišta kapitala u odnosu na ukupno gospodarstvo da je tu golem potencijal. Slovenija je među prvih 35 država u svijetu po BDP-u po stanovniku, a po razvijenosti tržišta kapitala na začelju. S te razine možemo samo rasti, ali to neće doći samo po sebi i preko noći. Za to treba raditi i vjerujem da će za pet godina Ljubljanska burza vidjeti mnogo bolja vremena.

Koliko su slovenski građani još zainteresirani za kupnju dionica?

Nisu koliko su bili jer smo imali iskustva s ‘balkanskim dionicama’, kako ovdje kažemo. Kupovalo se puno po državama bivše Jugoslavije i puno se novca izgubilo. To je bio bitan trenutak u Sloveniji jer sada sve što sliči na tržište bivše Jugoslavije i Slovenije ima negativnu konotaciju.

Kao drugo, imali smo nekoliko događaja u Sloveniji gdje su mali ulagači izgubili novac, poput slučaja s Novom kreditnom bankom Maribor ili brisanja obveznica NLB-a. To je otjeralo ljude. Danas u Sloveniji čim kažete nešto na temu burze, to ima vrlo negativnu konotaciju. To nije lako promijeniti, za to treba vrijeme i na tome radimo.

Mislite da šteta nije nepopravljiva?

Naravno da nije. Samo trebamo paziti da se takve greške više ne rade u budućnosti. Mislim da je većina građana naučila da ne treba sve karte bacati na jednu dionicu, pa čak se i zadužiti zbog kupnje dionica. U Sloveniji ima mnogo kapitala, ali 70% leži u bankama, čak 19 milijardi eura. To nije najgore u toj priči, već činjenica da se 69% toga novca nalazi na a vista računima i ne donose nikakav prinos.

Slovenci su s jedne strane ultrakonzervativni, a s druge ulažu u rizične instrumente, poput ove zadnje priče s kriptovalutama gdje smo po uloženom iznosu po stanovniku bili u svjetskom vrhu. Želio bih da se obje strane tih krajnosti približe umjerenosti gdje bi ljudi imali kulturu investiranja, diverzifikacije portfelja i da mnogo više razmišljaju dugoročno. Mirovinski sustav se mijenja i građani već danas imaju mirovine koje su male, a bit će imanje. Ako danas ne razmišljaš na rok od 20 do 30 godina, bit ćeš ne samo mirovinski, već i socijalni problem.

Da li se taj novac može aktivirati ako se neka manja tvrtka ili startup odluči na uvrštenje na burzu? Imate li naznake da je netko zainteresiran?

Ima zainteresiranih. Sada se prvi put dogodilo da se neka kompanija sama željela uvrstiti. Događa se da poduzetnici dolaze na burzu i raspituju se kako bi se mogli financirati.

Dosad burza nije bila prepoznata kao mjesto gdje se može doći do kapitala, već samo kao sekundarna trgovinska platforma. To želimo promijeniti i u tom smjeru ide naša edukacija. Trebamo neke dobre primjere kako bi poduzeća i investitori vidjeli da se tu može nešto odraditi.

Ima li šanse da netko prikupi kapital?

Šanse postoje, ne za prvu kotaciju već za MTF, platformu koju smo pokrenuli 2017. Tu već imamo više od 60 kompanija uvrštenih na inicijativu naših članova, a imali smo nekoliko primjera i uvrštenja na inicijativu samih kompanija, što se ranije nije događalo. Imamo zainteresirane i za prelazak u standardnu kotaciju.

Jesu li stranci još aktivni na slovenskom tržištu?

Da, stranci kod nas generiraju 40% prometa. Želimo što više stranih investitora i bilježimo interes iz drugih država. Vrlo aktivni su i hrvatski investitori i članovi. Ostali najviše dolaze iz srednje i istočne Europe, poput Austrije, odnosno iz država kojima je ovo tržište zanimljivo i poznato.